1

Poslovni broj: 68 Gž Zk-12/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 68 Gž Zk-12/2023-2

U I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marini Kunić Stipčić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista za zemljišnu knjigu Područnog ureda za katastar Z.1, povodom žalbe protustranke D. Š. iz Z.2, OIB: …, koju zastupa punomoćik M. Š. iz Z.2, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-20752/22 (Ozn. br. Z-11419/22) od 6. listopada 2022., 27. siječnja 2023.

r i j e š i o   j e

I Žalba protustranke D. Š. odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-20752/22 (Ozn. br. Z-11419/22) od 6. listopada 2022.

II Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul.br. 1685 k.o. Z. (Z-37666/2022).

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prigovor protustranke D. Š. (dalje: protustranka) i potvrđeno rješenje toga suda poslovni broj Z-11419/22 od 9. svibnja 2022. (točka I izreke) i naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora D. Š. u zk.ul.br. 1685 k.o. Z. (točka II izreke).

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu je podnijela protustranka iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba protustranke nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.- dalje: ZPP) koji se u ovom postupku podredno primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 63/19. i 128/22.- dalje: ZZK), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

5. Predmet ove zemljišnoknjižne stvari je provedba prijavnog lista za zemljišnu knjigu iz ožujka 2022. dostavljenog po Područnom uredu za katastar Z.1, radi evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste (K. prilaz – odvojci) i odgovarajućih upisa.

6. Iz priložene dokumentacije u spisu, geodetskog elaborata evidentiranja izvedenog stanja ceste na čkbr. 2656/1, 3002/1, 3177/5, 3177/6, 3177/17, 3177/18, 3177/19 i 3177/22 sve k.o. Z. (nerazvrstana cesta, K. prilaz - odvojci), prijavnog lista za zemljišnu knjigu, odluke Gradskog vijeća Grada Z.1 od 23. ožujka 2021. da se predmetna nerazvrstana cesta do stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11.) koristila za promet vozila i o kategorizaciji predmetne ceste nedvojbeno proizlazi da se radi o nerazvrstanoj cesti izgrađenoj do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22.- dalje: ZC).

7. Prema čl. 131. st. 4. ZC nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. toga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, dok prema stavku 5. istog članka prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

8. Prijavni list za zemljišnu knjigu u konkretnom slučaju dostavljen je sukladno navedenim zakonskim odredbama zemljišnoknjižnom sudu na provedbu, a koji je i proveden rješenjem koje je potvrđeno pobijanim rješenjem.

9. Radi navedenog neosnovani su žalbeni navodi da bi do osporavanog upisa moglo doći „tek na temelju podobne zemljišnoknjižne isprave koje u ovom slučaju nema“ koju bi, prema žalbenim navodima, predstavljalo pravomoćno rješenje o izvlaštenju.

10. Odredbom čl. 133. st. 3. ZC propisano je da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. toga Zakona ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta te evidentiranju građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, niti odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne člancima 131. i 132. toga Zakona.

11. Nerazvrstane ceste iz čl. 131. st. 1. ZC upisuju se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, i to kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javno cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (čl. 131. st. 6. ZC), tako da su za ovaj zemljišnoknjižni postupak neodlučni žalbeni navodi žaliteljice da Grad Z.1 nije proveo postupak izvlaštenja u odnosu na predmetni dio nekretnine čkbr. 3177/5 k.o. Z.

12. Na žalbene navode valja i navesti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC izrazio pravno stajalište da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu, da na njima stoga vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u svezi čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. ZV), da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao „mirno uživanje“, a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog „mirnog uživanja“ vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

13. Budući da iz priloženih isprava proizlazi da dio predmetne nekretnine protustranke, na koju se odnosi provedeni prijavni list za zemljišnu knjigu, predstavlja nerazvrstanu cestu izgrađenu prije stupanja na snagu ZC koja se kao takva i koristila za promet vozila (i bila pristupačna većem broju korisnika) to je prvostupanjski sud pobijano rješenje donio pravilnom primjenom prethodno citiranih odredbi ZC.

14. Radi navedenog je na temelju čl. 149. st. 3. ZZK odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu 27. siječnja 2023.

  Sudac:

           Marina Kunić Stipčić, v.r.