Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
ex. Vojarna Sveti Križ
Dračevac, Split
P 3991/19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužitelja
S. M., OIB: …. iz D., zastupanog po pun. V. S., odvj. u S. protiv tuženika R.
H., OIB: …, zastupanog po O. u S. radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne
rasprave zaključene dana 26. listopada 2022. g. u prisutnosti zamjenice pun. tužitelja i
z.z. tuženika, dana 26. siječnja 2023. g.,
p r e s u d i o j e
I.Utvrđuje se da je tužitelj S. M., OIB: …, u odnosu na
tuženika R. H., OIB: …, vlasnik dijela nekretnine označene
kao čest. zem. 3271/5 z.u. 3085 k.o. D. i to dijela koji je na skici lica mjesta
stalnog sudskog vještaka P. G. iz listopada 2021. g. određen točkama od 1
do 60 i koji ima površinu 3.962 m² te se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude formirati
zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem.
3271/5 z.u. 3085 k.o. D. izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazan
na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka P. G. iz listopada 2021. g. i
određen točkama od 1 do 60 i koji ima površinu 3.962 m² uz istovremenu uknjižbu prava
vlasništva te novoformirane čestice na ime tužitelja za cijelo, te se tužitelj ovlašćuje
temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini
uz istovremeni izbris tog prava s imena tuženika.
II.Utvrđuje se da je tužitelj S. M., OIB: …, u odnosu na
tuženika R. H., OIB: …, kao pravnog slijednika upisane
Općenarodne imovine, Mjesnog narodnog odbora D., vlasnik dijela nekretnine
označene kao čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D. i to onog dijela koji je na skici
lica mjesta stalnog sudskog vještaka P. G. iz listopada 2021. g. određen
točkama 1, 2, 61, 62, 63 i 64 i koji ima površinu 60 m² te se ovlašćuje tužitelj temeljem
ove presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od
postojeće čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D. izdvoji dio te čestice koji je po
površini i obliku prikazan na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka P. G.
iz listopada 2021. g. i određen točkama 1, 2, 61, 62, 63 i 64 i koji ima površinu 60 m² uz
istovremenu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane čestice na ime tužitelja za
cijelo, te se tužitelj ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava
vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeni izbris prava vlasništva s imena
O. imovina, M. narodni odbor D., kao pravnog prednika tuženika.
III.Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime parničnog troška
iznos od 3.556,68 EUR/26.797,80 kn1 sa zateznom kamatom propisanom zakonom
koja teče od 26. siječnja 2023. g. do isplate i to po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na
svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje
Tužitelj je ustao tužbom pred ovim sudom dana 19. lipnja 2019. g. u kojoj je
naveo da je u zemljišnim knjigama ovog suda, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u
S., na nekretnini označenoj kao čest. zem. 3271/5 z.u. 2877 k.o. D. upisan
tuženik za cijelo, a na nekretnini označenoj kao čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o.
D. da je upisana O. imovina, M. narodni odbor D. za
cijelo. Nekretnina označena kao čest. zem. 3271/5 z.u. 122 k.o. D., koja se na
dan 16. listopada 1990. g. i na dan 24. srpnja 1991. g. nalazila unutar građevinskog
područja, da je bila obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim
zemljištem Splitsko-omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje od 1981.-1990. g.,
odnosno na dan 16. listopada 1990. g. (što da proizlazi iz Potvrde o uključenosti
katastarske čestice u šumskogospodarski plan H. šuma d.o.o., U. šuma
podružnice S., Odjela za uređivanje šuma od 10. veljače 2016. g.). U zemljišnim
knjigama pod brojem Z-1946/17 da je nekretnina označena kao čest. zem. 3271/5 z.u.
122 k.o. D. s upisom O. imovina pod upravljanjem M.
N. odbora D. otpisana iz z.u. 122 k.o. D. i pripisana u novi z.u.
2877 k.o. D. s upisom na ime tuženika za cijelo, a na osnovi U. H.
šuma d.o.o. od 6. rujna 2016. g. i odredbe čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima. Stvarni vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene
kao čest. zem. 3271/5 k.o. D., na skici izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od
25. ožujka 2019. g., označenog kao lik omeđen slovima A, B, C, D, E, F, T, S, V, G, H,
I, J, K, L, M, N, O, P, R i A u površini od 3.948 m² da je tužitelj, te vlasnik dijela
nekretnine označene kao čest. zem. 3271/69 k.o. D., označenog na skici
izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka 2019. g. slovima H, I, J, K. i H. koji dio
ima površinu 55 m². V. točno određenog dijela nekretnine označene kao čest.
zem. 3271/5 k.o. D., na skici izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka
2019. g. označeno crvenom bojom u površini od 1467 m² tužitelj da je stekao
nasljeđivanjem iza oca pok. P. M., temeljem rješenja o nasljeđivanju javne
bilježnice u S. M. I., kao povjerenice ovog suda broj O-454/05 od 17.
ožujka 2014. g. Nadalje, vlasništvo točno određenog realnog dijela nekretnine označene
1 fiksni tečaj konverzije: 7,53450
kao dio čest. zem. 3271/5 k.o. D., na skici izmjere t.d. T.-G. d.o.o.
od 25. ožujka 2019. g. označeno plavom bojom u površini od 2.935 m² tužitelj da je
stekao K. ugovorom od 28. listopada 2002. g. zaključenim s
prodavateljem R. R., koji je dio predmetne nekretnine stekao na osnovi
rješenja o nasljeđivanju ovog suda iza smrti oca pok. B. R. broj O-1692/94 od
6. prosinca 2000. g. i Ugovorom o darovanju zaključenim s majkom M. R. od
29. listopada 2002. g. i K. ugovorom zaključenim s J. D. od 23.
svibnja 2005. g., a koji je dio stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj
O-1893/85 od 12. veljače 1987. g. iza smrti majke B. D.. Na predmetnoj
nekretnini označenoj kao čest. zem. 3271/5 k.o. D. da je sagrađena stambena
kuća tužitelja prije 15. veljače 1968. g., a tužitelj se nalazi u posjedu dijela opisane
predmetne nekretnine kao samostalni i pošteni posjednik ni od koga ometan. Kako je u
zemljišnim knjigama ovog suda, na nekretnini označenoj kao čest. zem. 3271/5 z.u.
2877 k.o. D. upisan tuženik, a na nekretnini označenoj kao čest. zem. 3271/69
z.u. 122 k.o. D. upisana O. imovina, Mjesni narodni odbor
D., tužitelj da se, u skladu s odredbom čl. 186. a Zakona o parničnom postupku,
prethodno obratio nadležnom O.-u S. sa zahtjevom radi mirnog rješenja spora radi
izdavanja ovlaštenja temeljem kojeg će tužitelj biti u mogućnosti formirati zasebnu
česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. 3271/5 k.o.
D. izdvoji dio navedene čestice koji je po površini i obliku prikazan na skici
izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka 2019. g. uz istovremenu uknjižbu
prava vlasništva te novoformirane čestice označene kao čest. zem. 3271/5 k.o.
D. u površini od 3.948 m² na ime tužitelja za cijelo te čest. zem. 3271/69 k.o.
D. u površini od 55 m² na ime tužitelja za cijelo. Nadležno O. očitovalo se u
zakonskom roku o zahtjevu radi mirnog rješenja spora: da iz dostavljene dokumentacije
ne proizlazi osnovanost zahtjeva slijedom čega se ne može pristupiti sklapanju
izvansudske nagodbe. Kao vlasnik dijela čest. zem. 3271/5 i 3271/69 k.o. D.
tužitelj da ima pravni interes zatražiti donošenje presude kojom će se utvrditi da je
tužitelj u odnosu na tuženika vlasnik posebnog dijela nekretnine označene kao čest.
zem. 3271/5 z.u. 2877 k.o. D. i to dijela koji je u skici izmjere t.d. T.-
G. d.o.o. od 25. ožujka 2019. g., označen kao lik omeđen slovima A, B, C, D, E,
F, T, S, V, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, R i A u površini od 3.948 m², tužitelj ovlastiti
temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da od
postojeće čest. zem.3271/5 z.u. 2877 k.o. D. izdvoji dio te čestice koji je po
površini i obliku prikazan na skici izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka
2019. g., označen kao lik omeđen slovima A, B, C, D, E, F, T, S, V, G, H, I, J, K, L, M,
N, O, P, R i A u površini od 3.948 m² uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva te
novoformirane čestice na ime tužitelja za cijelo te ovlaštenje temeljem presude zatražiti i
postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeni izbris tog prava s
imena tuženika, te kojom će se utvrditi da je tužitelj u odnosu na tuženika vlasnik
posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D. i
to dijela koji je u skici izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka 2019. g.,
označen kao lik omeđen slovima H, I, J, K i H u površini od 55 m², tužitelj ovlastiti
temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da od
postojeće čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D. izdvoji dio te čestice koji je po
površini i obliku prikazan na skici izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka
2019. g., označen kao lik omeđen slovima H, I, J, K i H u površini od 55 m² uz
istovremenu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane čestice na ime tužitelja za cijelo
te ovlaštenje temeljem presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeni izbris tog prava s imena tuženika.
U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da
se u odnosu na točke II. i IV. zahtjeva ističe prigovor apsolutne nenedležnosti suda
(pogrešno je navedno stvarne nenadležnosti suda) jer rješavanje o tom dijelu zahtjeva
odnosno o ovlašenju za provođenje parcelacije nekretnina nije u nadležnosti suda već
se radi o upravnom postupku koji provodi nadležni katastarski ured, pa je tužbu u tom
dijelu predloženo odbaciti (pogrešno je navedeno da treba odbaciti tužbeni zahtjev). U
odnosu na točku I. zahtjeva koja se odnosi na čest. zem. 3271/5 k.o. D.
navedeno je da iz rješenja broj O-454/05 od 17. ožujka 2014. g. proizlazi da je tužitelj
naslijedio čest. zem. 3271/5 za 108/363 dijela iza smrti oca P. M., te da se
radi o izvanknjižnom vlasništvu, što da je isto slučaj i s ostavinom iza smrti pok. B.
R. kojeg je naslijedio R. R., koji je raspolagao dijelom predmetne
nekretnine sklapajući Ugovor o kupoprodaji broj OV-7175/02. Međutim, iz rješenja o
nasljeđivanju broj O-1692/94 da je razvidno da je B. R. oporučno raspodijelio
dio svoje imovine, dok je čest. zem. 3271/5, koja je navedena kao izvanknjižno
vlasništvo, pripala R. i S. R. na jednake dijelove. Š. se tiče stjecanja
dijela nekretnine od prodavatelja J. D., navedeno je da iz rješenja o
nasljeđivanju broj O-1893/85 od 12. veljače 1987. g. proizlazi da u ostavinu pok. majke
prodavatelja B. D. nije ušla niti kao izvanknjižno vlasništvo čest. zem. 3271/5,
a osim toga, nasljednik, pored prodavatelja J. D., da je i I. D., te su
naslijedili svaki za po ½ dijela. Stoga, da nije dokazan osnov stjecanja od strane
prednika tužitelja, kako oca P. M., tako i prednika R. R. i J.
D., a imajući u vidu činjenicu da je upis na tuženika na predmetnoj nekretnini
izvršen temeljem Zakona o šumama. U odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem.
3271/69 z.u. 122 k.o. D., da je ta nekrenina upisana po kulturi cesta, a u listu B
kao O. imovina s naznakom organa upravljanja M. D. te da iz
pribavljenog očitovanja Ž. uprave za ceste S. proizlazi da je predmetna
nekretnina u cijelosti u sastavu lokalne ceste LC 67078 kojom upravlja navedeno tijelo,
što znači da se radi o javnom dobru u općoj upotrebi u vlasništvu tuženika na kojem se
ne mogu stjecati stvarna prava osim u slučajevima propisanim Zakonom, a prema
odredbi čl. 3. Zakona o cestama. Međutim, ukoliko bi došlo do promjene odnosno
ukidanja statusa javne ceste, u tom bi se slučaju moglo utvrđivati stjecanje prava
vlasništva s tim da iz tužbe nije jasno koji bi bio osnov stjecanja jer tužitelj u tužbi navodi
da je nasljeđivanjem od oca stekao 1467 m² ove nekretnine, a u petitu tužbenog
zahtjeva traži utvrđenje prava vlasništva u površini od 55 m².
Tužitelj je uređivao tužbeni zahtjev u podnescima:
-od 18. ožujka 2021. g., u kojem je naveo da ispravlja zahtjev uslijed omaške
geodeta kod izrade skice izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od 25. ožujka 2019. g.,
-od 26. siječnja 2022. g., u kojem je naveo da uređuje zahtjev u skladu s nalazom
i mišljenjem vještaka P. G. te je zatražio utvrđenje da je tužitelj u odnosu na
tuženika vlasnik posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 3271/5 z.u. 3085
k.o. D. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka P.
G. iz listopada 2021. g. određen točkama od 1 do 60 i ima površinu od 3962 m²
te ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na
način da se od postojeće čest. zem. 3271/5 z.u. 3085 k.o. D. izdvoji dio te
čestice koji je po površini i obliku prikazan na navedenoj skici lica mjesta sudskog
vještaka P. G. uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane
čestice na ime tužitelja za cijelo te zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj
nekretnini uz istovremeni izbris tog prava sa imena tuženika i utvrđenje da je tužitelj u
odnosu na tuženika, kao pravnog slijednika upisane Općenarodne imovine, Mjesnog
narodnog odbora D., vlasnik posebnog dijela nekretnine označenog kao čest.
zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta stalnog
sudskog vještaka P. G. iz listopada 2021. g. određen točkama 1, 2, 61, 62, 63
i 64 i ima površinu 60 m² te ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u
katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o.
D. izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazan na navedenoj skici
lica mjesta stalnog sudskog vještaka P. G. uz istovremenu uknjižbu prava
vlasništva te novoformirane čestice na ime tužitelja za cijelo te zatražiti i postići upis
prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeni izbris prava vlasništva s
imena O. imovina, M. narodni odbor D., kao pravnog prednika
tuženika te
-od 29. travnja 2022. g. u kojem je naveo da, obzirom na prigovor tuženika da se
ne radi o posebnom nego o realnom dijelu premetne nekretnine u odnosu na koju je
tužitelj usmjerio svoj tužbeni zahtjev, u dijelu zahtjeva pod točkama I. i III. izostavlja riječ
poseban.
U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za z.u. 2877
i 122 k.o. D., rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice M. I., kao
povjerenice O. suda u S. broj O-454/05 od 17. ožujka 2014. g., Ugovora o
kupoprodaji nekretnina bez datuma između prodavatelja R. R. i tužitelja,
U. o darovanju nekretnina ''U D., 28. listopada 2002. g.'' (dva Ugovora),
rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-473/73 od 20. srpnja 1973. g., rješenja o
nasljeđivanju ovog suda broj O-1692/94 od 6. prosinca 2000. g., Ugovora o kupoprodaji
nekretnina bez datuma između prodavatelja J. D. i tužitelja, rješenja o
nasljeđivanju ovog suda broj O-1893/85 od 12. veljače 1987. g., potvrde od 13. lipnja
1996. g., dopisa od 29. svibnja 1996. g., obavijesti od 30. ožujka 1990. g., izjave
tužitelja od 27. svibnja 1996. g., zahtjeva za mirno rješenje spora od 1. travnja 2019. g.,
odgovora tuženika od 9. svibnja 2019. g., skice izmjere t.d. T.-G. d.o.o. od
25. ožujka 2019. g., očitovanja od 29. travnja 2019. g., rješenja o nasljeđivanju javne
bilježnice M. I., kao povjerenice O. suda u S., broj O-454/05 od
31. svibnja 2006. g., U. o reguliranju međusobnih prava i obveza ''U D., 9.
studenog 2010. g.'', lokacijske dozvole od 19. ožujka 2010. g. i prerisa katastarskog
plana od 19. siječnja 2010. g. Sud je izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz
sudjelovanje vještaka mjernika P. G. koji je izradio pisani nalaz i mišljenje od
27. listopada 2021. g. i pisanu dopunu od 14. lipnja 2022. g. S. je saslušao tužitelja i
svjedoke I. M., S. M., V. M., J. P.,
L. M., M. R. i S. R..
Stranke su popisale parnični trošak.
Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.
Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev kojim je tužitelj zatražio utvrđenje svog prava vlasništva za cijelo:
-odvojenog dijela čest. zem. 3271/5 z.u. 3085 k.o. D. i to dijela
označenog na skici-grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka P. G. iz
listopada 2021. g. kao lik određen točkama od 1 do 60 i ima površinu od 3962 m² te
ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i
postići uknjižbu tog vlasničkog prava za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena
tuženika i
-odvojenog dijela čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D. i to dijela
označenog na skici-grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka P. G. iz
listopada 2021. g. kao lik određen točkama 1, 2, 61, 62, 63 i 64 i ima površinu 60 m² te
ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i
postići uknjižbu tog vlasničkog prava za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena
prednika tuženika.
-u odnosu na čest. zem. 3271/5 z.u. 3085 k.o. D.
Prema izvatku iz zemljišnih knjiga ova je nekretnina u ukupnoj površini od 172.007 m² upisana je na ime tuženika.
Prema navodima tužitelja dio ove nekretnine u površini od 1.467 m² stekao je
nasljeđivanjem od svog pok. oca P. M., a preostali dio da je kupio od
izvanknjižnih vlasnika R. R. i J. D., koji su to također stekli od svojih
pravnih prednika koji su te dijelove nekretnine stekli dosjelošću odnosno nesmetanim
posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva
dosjelošću.
U ovoj pravnoj stvari, stoga, trebalo je primijeniti odredbe o stjecanju prava
vlasništva koje sadrže pravna pravila OGZ-a, koja je moguće primijeniti temeljem
odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. g. i
za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/46-pročišćeni tekst), a budući
da je do stjecanja prava vlasništva originarnim putem-dosjelošću dijela ove nekretnine,
prema navodima tužitelja, došlo posjedovanjem sporne nekretnine od strane njihovih
pravnih prednika kroz zakonom propisano vrijeme do 6. travnja 1941. g., a drugi dio da
su stekli pravni prednici prodavatelja također originarnim putem-dosjelošću.
Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a da se kroz dosjelost steče nije
dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći, nego je još potrebno da
onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo. Uz to valja da
mu je posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno.
U paragrafu 1461. OGZ-a govori se o zakonitom posjedu koji je utemeljen na naslovu
koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu, kao na
primjer zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena, isplata i t. d. Prema
paragrafu 1463. OGZ-a posjed mora biti pošten. Nepoštenje prijašnjeg posjednika ne
smeta poštenom nastupniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana posjeda
svojeg. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1464. OGZ-a posjed ima biti istinit. Ako tko
posvoji kakvu stvar silom ili lukavstvom, ili ako se uvuče u posjed potajno ili ako
posjeduje stvar samo na izmoljeni način, ni on sam ni njegovi nasljednici ne mogu
dosjesti takvu stvar.
Od zakonitosti i istinitosti posjeda može se odstupiti, dok u pogledu poštenja posjeda takvog odstupanja nema.
Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ-a ako stvar nije uknjižena na ime
onoga koji je doista posjeduje dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina, dok se u
slučaju protiv državne imovine traži posjed od 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa
1472. OGZ-a).
Prema riječima tužitelja iz njegovog iskaza dio ove čest. zem. naslijedio je od oca
i to onaj dio koji je u skici priloženoj uz tužbu označen crvenom bojom, a drugi dio je
kupio od dva prodavatelja (Ugovori da se nalaze u spisu). Dio koji je naslijeđen da su on
i njegov brat I. podijelili na pola te se I. dio nalazi odmah do dijela označenog
crvenom bojom te je on vodio spor koji je dobio jer je presuda pravomoćna te je u tijeku
uknjižba. Sporna čestica da je njihova djedovina jer je to otac naslijedio od svog oca
I. te se nalazi u obitelji već preko 120 godina. Između crveno i plavo označenog
dijela zemljišta da se u trenutku kad je kupio taj plavo označeni dio nalazio suhozid koji
je porušio i taj kamen upotrijebio te se na terenu još mogu vidjeti ostaci tog suhozida
koji u sjevernom dijelu još postoji i visok je čak i do 3 m, a između njegovog i bratovog
dijela da su sagradili prije petnaest godina betonski zid. Na cijelom zemljištu da sadi
sezonsko povrće, da je posadio i voćke i 20 stabala maslina. Na naslijeđenom dijelu da
je prije bila loza koja je pred više od 60 godina izvađena ali da na tim mjestima stalno
izbija divlja loza, što da je dokaz da se tu nekad nalazila pitoma loza. Pok. otac da je
obrađivao lozu, a nakon što je loza izvađena da je tu sadio kukuruz, pšenicu, ječam i
krumpir jer su to tada bile neizostavne kulture potrebne za prehranu životinja i za
seosko domaćinstvo. Naveo je da ni njega, ni pok. oca ni njegove pretke nitko nije
ometao u posjedovanju tog dijela nekretnine. Kuću da je sagradio pok. otac prije 1968.
g.
Da bi sud provjerio navode tužitelja vezano za posjedovanje dijela zemljišta kroz
prošlost provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka te je proveden i dokaz uviđajem na
licu mjesta.
Svjedoci I., S. i V. M., braća tužitelja, potvrdili su sudu u
svojim iskazima da je dio označen crvenom bojom u skici priloženoj uz tužbu podijeljen
između tužitelja i brata I., a naslijeđen je od njihovog pok. djeda I. koji je to
naslijedio od svoga pok. oca-pradjeda A. koji se rodio 1830. g. i na ovom zemljištu u
tom stoljeću posadio vinograd koji je izvadio njihov pok. otac kad je već bio star oko
140-150 godina te počeo saditi žito i krumpir, kako je to bio običaj na selu. Zemljište da
je bilo sa svih strana ograđeno širokim suhozidima te je parcela išla sve do ceste gdje
se isto nalazio suhozid koji je kasnije srušen kad se širila cesta pa su ostali samo oni
bočni suhozidi i suhozid prema sjeveru. Negdje 1962. g. pok. otac da je na dijelu koji je
pripao tužitelju izgradio kuću.
Svjedok J. P. saslušan u dobi od 91 godinu potvrdio je da je na zemlji o
kojoj se vodi postupak ranije bila zasađena loza koja je izvađena 60-tih godina. Na
zemlji da se nalazi i kuća koju je na svom dijelu sagradio 1965. g. otac tužitelja koji je
imao pet sinova te je taj dio zemlje nakon njegove smrti pripao tužitelju i bratu I. po
pola.
I svjedokinja L. M., koja nije u srodstvu s tužiteljem, stara 75 godina,
koja se rodila u D. i navela da živi u blizini sporne zemlje i poznaje tužitelja
kazala je sudu da je na zemljištu bila posađena loza, koju su tužitelj i njegova obitelj
izvadili 1960.-ih godina jer je ostarjela. Kuću da je sagradio pok. otac tužitelja još 1963.
ili 1964. g, zemljište da je ograđeno suhozidom, a to da je tužiteljev djed ostavio
tužiteljevom ocu P., a P. da je svoje sinove podijelio.
Svjedokinja M. R., koja je došla svjedočiti o dijelu koji je tužitelj kupio od
R. R. navela je da se kuća nalazi na zemljištu od obitelji tužitelja i da je to
njihovo još od davnina kad su međe bile velike kako kuća. I svjedok S. R.,
brat prodavatelja R. R. potvrdio je da je kuća izgrađena na dijelu zemljišta
koje pripada obitelji tužitelja, ali više od toga nije znao sudu kazati.
Na uviđaju na licu mjesta sud se uvjerio da je predmet spora označen crvenom
bojom u skici priloženoj uz tužbu u naravi vrt tužitelja, da je zapadna granica prema
dijelu koji je naslijeđivanjem pripao tužiteljevom bratu I. niski betonski zidić koji su
braća financirala po pola, da se između točaka O i N te P i R (prikazanih na skici
priloženoj uz tužbu) na terenu vidi podzida.
Što se tiče dijela koji je u skici priloženoj uz tužbu označen plavom bojom taj dio
je, po navodima iz tužbe i iskaza tužitelja, on kupio od R. R. i J. D.
te je u spis priložio Ugovore o kupoprodaji. Ugovor zaključen s R. R. ne
sadrži opis kupljenog dijela čest. zem. 3271/5 k.o. D. već samo oznaku da se
radi o kupoprodaji te čest. zem. koja, kako je već navedeno, po najnovijem
zemljišnoknjižnom izvatku ima površinu od 177.007 m², a u vrijeme kupoprodaje imala
je još i više. U. zaključen s J. D. ima naznaku da se radi o zemljištu
zvanom I. na brigu i od 1/3, pola do glavne ceste i da je kupljeno 500 m².
Prema navodima tuženika iz očitovanja na tužiteljev zahtjev za mirno rješenje
spora i iz odgovora na tužbu, u odnosu na prodavatelja R. R. riječ je o
izvanknjižnom vlasništvu, a kako je navedeno za čest. zem. 3271/5 k.o. D. u
rješenju o nasljeđivanju broj O-1692/94 iza smrti oca prodavatelja B. R. te je,
po ključu iz tog rješenja trebala pripasti njegovim sinovima R. i S. R.
po pola.
Drugog je nasljednika S. R., kao i majku M. R. saslušao
sud te je svjedok S. R. u svom iskazu naveo da se radi o zemlji koja je bila
u vlasništvu njegove obitelji i to baš od babe A. R., djevojački P. koju
je prodao njegov brat na kojoj se sigurno 60 ili 70 godina nalazila loza koja se
obrađivala i koja je zbog starosti povađena. Njegova majka M. je u svom iskazu
navela da se radio o zemljištu njene svekrve čija se majka zvala A. P., na
kojem je bila jedna stara loza koja se kasnije izvadila. Svekrva da je uzdržavala svoju
majku i oca i prije Drugog svjetskog rata i zato joj je pripala zemlja. Svekrva je zemlju
ostavila suprugu svjedokinje, a on sinu R. koji je tu zemlju prodao M..
Stoga je sud prigovor tuženika da je zemljište tužitelju prodao samo jedan
suvlasnik ocijenio neosnovanim jer je drugi suvlasnik S. R. u svom iskazu
kazao da je zemljiše pripalo njegovom bratu koji ga je prodao tužitelju.
U odnosu na prigovor tuženika da nekretnina označena kao čest. zem. 3271/5
k.o. D. nije navedena niti kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice B. D.
u rješenju o nasljeđivanju broj O-1893/85 od 12. veljače 1987. g., inače majke
prodavatelja, te da je, sve da se i radi o izvanknjižnom vlasništvu, pored J. D.,
nasljednik i I. D., drugi sin ostaviteljice te da nasljeđuju na jednake dijelove,
tužitelj je u svom iskazu naveo da je jedan dio zemlje kupio od J. D. koji više
nije živ i da je to u njegovoj obitelji naslijeđeno te su bile tri sestre od kojih se jedna
odrekla imovine u korist druge dvije, a on da nije kupio samo taj jedan dio od jedne
sestre. Na dijelu koji je kupio od D. da je bila pitoma loza stara preko 120 godina te
da su i R. i D. izvadili tu staru lozu koja da na tim mjestima stalno izbija kao
divlja loza.
Tužiteljev brat I. isto je sudu potvrdio kupoprodaju od R. R. i J.
D., te je naveo da se radilo o tetki prodavatelja R. koja je imala dva sina od
kojih je jedan prodao komad zemlje tužitelju, a drugi nije. I. R. i D. da su
izvadili stari vinograd kad i njihov pok. otac. B. tužitelja S. i V. M.
gotovo su istim riječima potvrdili kupoprodaju od R. i D. te naveli da je to
bila njihova djedovina, da su i oni tu imali vinograd, obrađivali ga i kasnije te loze izvadili
radi starosti. Kupljeni dio da je bio sa svih strana ograđen visokim suhozidima i to po
metar širine i sigurno metar visine. Svjedok P. znao je da je dio kupljen od
R., jednako kao i svjedokinja L. M., te da je i na dijelu R. bila
loza
Uvažavajući iskaze tužitelja te saslušanih svjedoka ovaj sud je ocijenio kako je
tužitelj uspio dokazati da je sporni dio čest. zem. označen crvenom bojom u skici
priloženoj uz tužbu posjedovao osobno i putem svojih pravnih prednika: oca, djeda i
pradjeda kroz zakonom propisano vrijeme kao savjesni posjednik sve do 1941. g., te da
je pravo vlasništva na ovoj nekretnini zbog posjedovanja i od strane svojih prednika,
stekao dosjelošću, jer su navod tužitelja o posjedovanju nekretnine od strane njegovih
pravnih prednika potvrdili, osim njegove braće, i najstariji saslušani svjedok Josip
P., čiji je iskaz sud ocijenio objektivnim i vjerodostojnim jer je ovaj svjedok, osim
toga što je rođen 1930. g., još i osoba koja je poznavala oca tužitelja. Sud je vjeru
poklonio i saslušanim svjedokinjama L. M. i M. R. kao osobama
starije životne dobe, starosjediocima koje su poznavale sve ljude u selu pa tako i oca i
djeda tužitelja i koje su iskazivale jednako kao i tužitelj, njegova braća i svjedok
P..
Sud je isto tako, uvažavajući iskaze tužitelja, njegove braće i svjedoka P. i
M. ocijenio i da je tužitelj, nakon diobe među suvlasnicima, kupio točno
određene dijelove čest. zem. 3271/5 k.o. D. od nasljednika R. R. i
J. D. koji su te dijelove stekli dosjelošću: osobnim posjedovanjem i
posjedovanjem preko svojih pravnih prednika jednako kao i tužitelj dio koji je označen
na skici priloženoj uz tužbu crvenom bojom. Stoga je sud ocijenio da je i u odnosu na
ove dijelove tužitelj ostvario uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću.
Stoga je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio da ga sud utvrdi vlasnikom dijela
čest. zem. 3271/5 z.u. 3085 k.o. D. i to dijela dijela označenog na skici-
grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka P. G. iz listopada 2021. g. kao lik
određen točkama od 1 do 60 i ima površinu od 3962 m² ocijenjen u cijelosti osnovanim,
a budući da je tužitelj posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme putem svojih
pravnih prednika stekao vlasništvo originarnim putem odnosno dosjelošću.
-u odnosu na čest. zem. 3271/69 z.u. 122 k.o. D.
Prema izvatku iz zemljišnih knjiga ova je nekretnina upisana kao općenarodna imovina, te je kao organ upravljanja upisan Mjesni Narodni odbor D..
Prema odredbi čl. 362. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,
141/06, 146/08, 38/09 i 153/09) vlasnikom nekretnine u društvenom vlasništvu smatra
se osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja,
korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, što
znači da je riječ o oborivoj zakonskoj presumpciji.
S obzirom da je tužitelj odlučio tužbom obuhvatiti R. H. trebalo je
provjeriti da li se radi o poljoprivrednom zemljištu, šumskom zemljištu, pomorskom
dobru, vodnom dobru ili eventualno nekretnini druge namjene, a za koju je prema
posebnom propisu kao titular prava vlasništva određena R. H..
U zemljišnim knjigama ova je nekrenina u površini od 1189 m² upisana kao
cesta. Tuženik je u odgovoru na zahtjev za mirno rješenje spora i u odgovoru na tužbu
naveo da je ova čest. zem. u cijelosti u sastavu lokalne ceste LC 67078 kojom upravlja
Ž. uprave za ceste S.. Stoga da se radi o javnom dobru u općoj upotrebi u
vlasništvu tuženika na kojem se ne mogu stjecati stvarna prava osim u slučajevima
propisanim zakonom. U slučaju promjene odnosno ukidanja statusa javne ceste da bi
se moglo utvrđivati stjecanje prava vlasništva s tim da tužitelj u tužbi nije objasnio osnov
stjecanja dijela ove nekretnine. U prilogu odgovora na tužbu dostavljeno je očitovanje
Ž. uprave za ceste S. o statusu čest. zem. 3271/69 k.o. D.:
nekretnina da je u cijelosti u sastavu lokalne ceste LC 67078.
Tužitelj je u svom očitovanju na odgovor na tužbu naveo da dio te nekretnine
omeđen slovima H, I, J, K i H u skici dostavljenoj uz tužbu predstavlja njegov posjed. U
svom je iskazu naveo da se radi o krajnje južnom dijelu njegove nekretnine i da je taj
dio nekretnine bila oduzela općina odnosno mjesna zajednica i da su za to dobili
naknadu. O. da je, osim isplate naknade, imala obvezu i izgraditi zid s krajnje južne
strane koji je i izgrađen. U naravi da je taj dio zemljišta njegov vrt.
Brat tužitelja I. M. objasnio je sudu da se na južnoj strani njihove
nekretnine nalazio suhozid tik do ceste i da je mjesna zajednica suhozid u tom dijelu
srušila kad se širila cesta i na mjestu gdje je bilo guvno izgradila betonski zid koji da je
skroz do ulice.
Sud je na licu mjesta prilikom uviđaja utvrdio da se radi o dijelu okućnice
tužiteljeve kuće unutar betonskog zida koji je izgrađen te da s drugih strana svijeta ovaj
dio čest. zem. 3271/69 k.o. D. nije omeđen jer se radi o jedinstvenoj nekretnini.
Sjeverno od ove čest. zem. nalazi se betonirana okućnica ispred kuće tužitelja, a tužitelj
je pojasnio na licu mjesta da se tu nekada nalazilo guvno gdje se konjima vršilo žito i
odlagale bale.
Vještak P. G. je u nalazu i mišljenju izmjerio da se radi o dijelu čest.
zem. 3271/69 k.o. D. između točaka 1, 2, 61, 62, 63 i 64 ukupne površine 60
m². Opisao je da je zemljište s južne strane omeđeno betonskim zidom.
Tuženik je u odnosu na dostavljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka P.
G. dostavio primjedbe koje je sročila Ž. uprava za ceste, ukazujući
ponovno da nekretnina oznake čest. zem. 3271/69 k.o. D. u cijelosti ulazi u
sastav lokalne ceste L. 67078 te da se očito radi o uzurpaciji dijela te nekretnine.
U. je da se radi o cestovnom zemljištu na kojem se prema projektu imaju izgraditi
dijelovi potrebni za održavanje ceste ili pružanje usluge vozačima i putnicima, a kako
pobliže određuje odredba čl. 4. Z. o cestama (N. novine broj 84/11, 22/13,
54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21, dalje ZC).
Tužitelj je ukazao sudu i tuženiku da je s O. D. 9. studenog 2010.
g. zaključio Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza, koji je i dostavljen u spis, i
to za potrebe rekonstrukcije lokalne ceste LC 67078 za koju je izdana lokacijska
dozvola od 19. ožujka 2010. g. te je u trasu ceste ušla nekretnina koja je nastala od
čest. zem. 3271/69 označena kao čest. zem. 3271/85, sve k.o. D., i to u površini
od 25 m², što se ne odnosi na dio koji je u posjedu tužitelja i koji je vještak označio
točkama 1, 2, 61, 62, 63 i 64 u površini od 60 m² i koji dio ne ulazi u trasu ceste i
predstavlja dvorište tužitelja. Dakle, tužitelju da je oduzet samo dio od 25 m² za koji je
isplaćena naknada.
Tužitelj je predložio pozvati vještaka na detaljno očitovanje što u naravi
predstavlja taj dio zemljišta, pa je vještaku sud dao nalog, u skladu s odredbom čl. 261.
st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19
i 80/22, dalje ZPP) te je vještak u pisanom očitovanju od 14. lipanja 2022. g. naveo da
se radi o betoniranom dvorištu tužitelja u istočnom dijelu, o vrtu u zapadnom dijelu koji
se neprekinuto prema sjeveru nastavlja pružati sa zasađenim kulturama.
Iz navoda tužitelja i zatečenog stanja na terenu proizlazi da dio ograđenog
betoniranog dvorišta i vrta kuće tužitelja, a koji predstavlja dio čest. zem. 3271/69 k.o.
D., odnosno predmet ovog postupka, pravni prednici tužitelja i tužitelj nikad nisu
prestali posjedovati te da taj dio nikad nije iskorišten za proširenje ceste, a u koje je
svrhe dio od 25 m² nekretnine oduzet tužitelju i za koji je jedini plaćena naknada, pa je
sud smatrao da tužiteljev posjed cijelo vrijeme ima kvalitetu poštenog posjeda, a
posebno radi toga što su tužiteljevi prednici kao kvalificirani posjednici i nakon njih
tužitelj, nastavili živjeti u obiteljskoj kući čiji je dio okućnice odnosno vrta sporni dio
zemljišta, u čemu ih ne samo da nitko nije ometao nego je općina nakon proširenja
ceste izgradila ogradni zid njihove nekretnine unutar koje se nalazi posjed tužitelja, što
je sud opazio prilikom uviđaja te jasno naveo vještak G..
Stoga je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio da ga sud utvrdi vlasnikom za
cijelo i realnog geometrijski odijeljenog dijela nekretnine oznake čest. zem. 3271/69 k.o.
D. površine 60 m², koji je dio prikazan na skici nalaza i mišljenja sudskog
vještaka za geodeziju P. G. i označen točkama 1, 2, 61, 62, 63 i 64 ocijenjen
u cijelosti osnovanim, a budući da je tužitelj posjedovanjem kroz zakonom propisano
vrijeme putem svojih pravnih prednika stekao vlasništvo originarnim putem odnosno
dosjelošću. Posjed tužitelja s kvalitetom poštenja protezao se jednako kao i za preostali
dio nekretnine označene kao čest. zem. 3271/5 k.o. D. generacijama odnosno
posjedovali su i otac i djed i pradjed tužitelja.
U odnosu na zahtjev tužitelja da ga sud ovlasti temeljem presude formirati
zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i postići uknjižbu tog vlasničkog prava za
cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika odnosno pravnog prednika
tuženika, treba navesti da je, prihvaćajući tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje da je
tužitelj vlasnik posebnog, fizički određenog, realnog dijela nekretnine neophodno
dopustiti i ovlast za parcelaciju te i ovlast za uknjižbu na novoformiranoj čestici.
Parcelaciju i uknjižbu ne provodi parnični sud, već, u skladu s odredbom čl. 127. st. 1.,
odnosno odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a, daje ovlast tužitelju zatražiti parcelaciju i
uknjižbu, radi čega je i u tom dijelu sud prihvatio zahtjev tužitelja. Nadležno upravno
tijelo procijenit će jesu li ostvarene pretpostavke za parcelaciju, a tužitelj samo na
temelju ove presude ima ovlast tražiti od nadležnog upravnog tijela provesti parcelaciju,
ukoliko je ista u skladu sa zakonom.
Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, jer je
tužitelj u cijelosti uspio u sporu, pa je tuženika trebalo obvezati na naknadu troškova
kojima je tužitelj bio izložen.
Tužitelju je, tako, trebalo priznati trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora
i tužbe i zastupanja na ročištima od 28. listopada 2020. g. i 15. ožujka i 22. listopada
2021. g. po 250 bodova (ukupno 1250 bodova), trošak sastava podnesaka od 14.
listopada 2019. g. i 26. siječnja i 27. travnja 2022. g. po 50 bodova (ukupno 150
bodova) i trošak zastupanja na ročištima od 15. listopada i 10. prosinca 2019. g. i 18.
svibnja i 26. listopada 2022. g. po 62,5 bodova (ukupno 250 bodova).
Ukupan iznos bodova od 1650 trebalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 50.
Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 112/12,
25/13, 93/14, 55/16 i 73/17). Dobiveni iznos od 16.500,00 kn trebalo je uvećati za
zatraženi PDV, zatraženu pristojbu tužbe i presude (po 1.400,00 kn) i troškove koje je
tužitelj platio na ime vještačenja (3.372,80 kn) i tako dobiti iznos od 26.797,80 kn kako
je trebala glasiti odluka o troškovima postupka iz točke III. izreke presude.
Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu radi objave i uručenja presude i
sastava podnesaka od 17. ožujka 2021. g. i 5. srpnja 2022. g. jer ovaj sud smatra da taj
trošak nije bio potreban radi vođenja parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.
Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju je trebalo priznati i zatraženu
zateznu kamatu propisanu zakonom koja, u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a,
teče od dana donošenja odluke do isplate, kako je i presuđeno.
Tužitelj je isplatu ove kamate zatražio u visini eskontne stope HNB koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za
pet postotnih poena, a u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima
(NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18). Prema ovoj odredbi, koja je
izmijenjena novelama iz Narodnih novina broj 114/22 i 156/22, na iznos glavnice
tužitelju nakon 1. siječnja 2023. g. zatezna kamata pripada po stopi koja se određuje, za
svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa je tako sud odlučio u
izreci.
Iznos parničnog troška iz izreke presude izražen je i u valuti EUR s fiksnim
tečajem konverzije 7,53450, a u skladu s odredbom čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju
eura kao službene valute u R. H. (NN broj 57/22 i 88/22) i
Odluke V. R. o objavi uvođenja eura kao službene valute u R. iz N. novina
broj 85/22, prema kojima razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja traje do 31. prosinca
2023. g. V. E., a kao uvedeno službeno sredstvo plaćanja u RH od 1. siječnja
2023. g., navedena je prva u dvojnom iskazivanju.
U Splitu, 26. siječnja 2023. g.
S U D A C:
SANDI PETRIČIĆ,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može
podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi
nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja
je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava
presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje
smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl.
335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).
.