1

                            Poslovni broj: Gž-1585/2022-3

 

Poslovni broj: Gž-1585/2022-3

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja B. D., OIB: …, Z., zastupanog po punomoćnici I. M. D. B., odvjetnici iz Z., protiv protustranaka V. K., OIB: …, Z., i I. L., OIB: …, Z., zastupani po punomoćniku D. H. odvjetniku u O. društvu H. i P. iz Z., radi uređenja suvlasničkih odnosa, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-831/2021-58 od 17. listopada 2022., 26. siječnja 2023.,

 

r i j e š i o j e

 

I. Uvažava se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-831/2021-58 od 17. listopada 2022. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

 

II. Odbija se zahtjev protustranaka za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"Odbija se prijedlog od 7. lipnja 2016. radi podjele posjeda odnosno uređenja načina korištenja nekretnine između suvlasnika, kao neosnovan."

 

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da se odredi podjela posjeda prema rješenju suda prvog stupnja broj R1-381/2021 od 10. ožujka 2021.

 

3. U odgovoru na žalbu protustranke su predložile da se žalba predlagatelja odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje. Traže trošak za sastav odgovora na žalbu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predlagatelj je svojim prijedlogom zatražio podjelu posjeda, odnosno uređenje odnosa između stranaka kao suvlasnika etažnog dijela nekretnine na adresi u Z., V. c., u naravi trosobni stan broj 5 u potkrovlju i garaža broj 1 na kčbr. 694/34 upisane u zk.ul.br. 9982 k.o. G. Z. (dalje: predmetna nekretnina).

 

5.1. Tvrdi da je suvlasnik u ½ dijela predmetne nekretnine i da protustranke predmetnu nekretninu drže u isključivom posjedu, a da u više navrata nije mogao postići sporazum sa protustrankama oko podjele posjeda i načina korištenja predmetne nekretnine.

 

6. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog predlagatelja za podjelu posjeda na način da se pojedine prostorije nekretnine dodjele njemu, a pojedine protustrankama na korištenje, odnosno isključivi posjed te da se korištenje garaže podjeli na povremena vremenska razdoblja utvrdivši da je prijedlog protivan članku 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.; dalje: ZV), odnosno da predlagatelj niti jednim navodom nije tijekom postupka istaknuo da bi podjela posjeda između stranaka u ovom predmetu bila nužna za redovno održavanje pa da nema uvjeta da donese odluku u ovoj pravnoj stvari između suvlasnika jer se ne mogu primijeniti pravna pravila paragrafa 266. Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91.; dalje: ZVP) koji se primjenjuje na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“, br. 73/91). Istovremeno, prvostupanjski sud utvrđuje da je u tijeku postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine i zemljišnoknjižni ispravni postupak zbog pogrešnog upisa dijela predmetne nekretnine (garaže broj 1 u podrumu) u zk.ul.br. 9982 k.o. G. Z. pa da nema uvjeta za raspravljanje niti zbog tog razloga.

 

7. Predlagatelj se žali navodeći da je sud prvog stupnja propustio utvrditi bitnu činjenicu da predmetnu nekretninu u cijelosti i samostalno koriste i posjeduju protustranke sa svojom obitelji i ne pristaju niti na jedan od mogućih načina podjele posjeda pa time onemogućavaju predlagatelja u izvršavanju njegovih suvlasničkih prava. Smatra da na temelju članka 42. ZV-a kao suvlasnik u ½ dijela predmetnih nekretnina nesporno ima pravo na posjed stvari te da je odluku o podjeli posjeda, odnosno o načinu korištenja stvari sud u izvanparničnom postupku ili u slučaju spora oko suvlasništva trebao donijeti sukladno paragrafu 266. Zakona o sudskom vanparničnom postupku. Obrazlaže da će takva odluka o podjeli posjeda, odnosno načinu korištenja predmetne nekretnine važiti dok se suvlasnici eventualno ne sporazumiju o podjeli posjeda ili do eventualnog završetka postupka razvrgnuća suvlasništva te da pojedinačni ispravni zemljišnoknjižni postupak radi ispravka upisa predmetne garaže u zemljišnim knjigama nije i ne može biti prepreka za donošenje odluke o podjeli posjeda, odnosno načinu korištenja garaže, jer nije sporno koju garažu protustranke posjeduju, odnosno koje garaže su suvlasnici, a i stoga što se odluka o podjeli posjeda, odnosno načinu korištenja ne provodi u zemljišnoj knjizi.

 

7.1.  Između stranaka nije sporno da se u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj R1-382/16 vodi postupak radi razvrgnuća suvlasništva predmetne nekretnine.

 

8. Prvostupanjski sud smatra da u ovom slučaju pravni odnos između stranaka uređuju članci 40. i 42. ZV-a i da stoga ne dolazi u obzir primjena pravnog pravila iz članka 266. ZVP-a.

 

8.1. Člankom 266. stavak 1. ZVP-a je propisano:

„(1) Svaki savlasnik, koji se u pitanjima uprave i iskorišćavanja zajedničke stvari drži povređenim u svom pravu, može se radi zaštite svoga prava obratiti sreskom sudu, u čijem području se nalazi zajednička stvar. Sud će, ukoliko nema spora o samome pravu savlasništva pojedinih savlasnika ili o veličini njihovog dela u zajedničkoj stvari, doneti odluku po vanparničnom postupku a po propisima Građanskog zakonika.

(2) To važi naročito, kada se savlasnik ima prinuditi, da se pokori odluci većine, ili kad po propisima Građanskog zakonika sudija ima da odluči da li ima mesta važnim promenama na zajedničkoj stvari, da li se takve promene imaju izvršiti bezuvetno ili po datom obezbeđenju i da li se ima postaviti ili smeniti upravitelj zajedničke stvari.

(3) Sud će isto tako postupiti po vanparničnom postupku kad se u pitanju redovnog upravljanja i iskorišćivanja zajedničke stvari glasovi savlasnika tako podele, da nema zakonske većine, a po Građanskom zakoniku ima sudija da o tome odluči.“

 

8.2. Na temelju tog pravnog pravila se je razvila opsežna sudska praksa prema kojoj su sudovi u izvanparničnom postupku odlučivali o načinu posjedovanja neke stvari u suvlasništvu kada se suvlasnici nisu mogli dogovoriti na koji način će podijeliti posjed stvari.

 

8.3. Člankom 42. stavak 1. ZV-a propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, a stavkom 2. je propisano da je donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.

 

8.4. Člankom 40. stavak 1. ZV-a propisano je da o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, stavkom 2. propisano je da se većina glasova računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika, a stavkom 3. propisano je da, ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud.

 

8.5. U ovom postupku ne bi došla u obzir primjena članka 266. ZVP-a jedino u slučaju ukoliko je odredbama ZV-a cjelovito propisano uređenje odnosa između suvlasnika.

 

8.6. Ovaj sud nalazi da to nije slučaj. Člankom 40. stavak 3. ZV-a je propisano odlučivanje suda samo u slučaju da suvlasnici ne mogu postići većinu glasova, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari.

 

8.7. U ovom predmetu odluka o načinu na koji će stranke posjedovati predmetnu nekretninu nije nužna za održavanje stvari te stoga, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, odredba članka 40. stavak 3. ZV-a ne može biti pravna podloga za postupanje suda u ovom predmetu.

 

8.8. Međutim, kako odredbama ZV-a nije riješena situacija u kojoj suvlasnici ne mogu postići dogovor oko načina posjedovanja stvari koja je u njihovom suvlasništvu, a ne radi se o odluci koja bi bila nužna za održavanje stvari, ovaj sud smatra da u takvoj situaciji i dalje, nakon stupanja na snagu ZV-a, ima mjesta primjeni članka 266. ZVP-a i da je u takvoj situaciji sud i dalje ovlašten odlučiti o načinu na koji će suvlasnici vršiti posjed stvari (tako i VSRH u odluci Rev-1157/2007-2 od 17. lipnja 2009.).

 

8.9. Nadalje, nije pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se u ovom predmetu ne može postupati zbog toga što je između stranaka u tijeku zemljišnoknjižni ispravni postupak zbog pogrešnog upisa dijela predmetne nekretnine, i to garaže broj 1 u podrumu. Članak 266. ZVP-a se ne primjenjuje jedino ukoliko, kako je to tim pravnim pravilom propisano, postoji spor o samome pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika, a u ovom postupku takvog spora nema i zemljišnoknjižni ispravni postupak se vodi samo radi toga što su u zemljišnoj knjizi stranke upisane kao suvlasnici garaže koja nije stvarno u njihovom suvlasništvu pa je potrebno ispraviti upis na način da se stranke upišu kao suvlasnici garaže koja je stvarno u njihovom suvlasništvu.

 

9. Zbog tih razloga je pobijano rješenje ukinuto na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi odlučivanja o načinu posjedovanja predmetne nekretnine pri čemu se napominje da u ovom postupku nije moguće odrediti bilo kakve građevinske preinake predmetne nekretnine već se odluka donosi prema sadašnjem građevinskom stanju nekretnine.

 

10. Zahtjev protustranaka za naknadu parničnog troška odgovora na žalbu je odbijen jer u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a navodi iz tog podneska nisu bili od značaja za donošenje odluke po žalbi.

 

Koprivnica, 26. siječnja 2023.