REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

                                                                                                  Poslovni broj: 42. Pp-3980/2021-5

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice M. K., radi prekršaja iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Prekršajnog naloga Policijske postaje Čazma broj: 511-02-06/05-3-69-1/2021. od 28.9.2021., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenice, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona  (NN 107/07), dana 26. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o     j  e

 

OKRIVLJENICA M. K., OIB:..., kćerka S. i A., r. B., rođena .... u V., s prebivalištem u V. K. 68., domaćica, državljanka Republike Hrvatske, razvedena, 4 djece (3 maloljetne), srednja stručna sprema pismena, prekršajno neosuđivana,

 

k  r  i  v  a    j  e

 

I               što je dana 1. rujna  2021., u 16:07 sati, u mjestu N. kod kućnog broja ...., upravljala  osobnim automobilom registarske oznake i broja B. .... te je radarskom kontrolom uređajem  marke  «BINAR« utvrđeno da se kretala u naselju brzinom od 120 km/h, iako je na tom dijelu  brzina ograničena vidno postavljenim prometnim znakom na 50 km/h, a umanjeno za sigurnosnu razliku od – 10 %  brzina iznosi 108  km/h, što znači da se kretala  58 km/h više od dozvoljene brzine,  

dakle, kao vozač u prometu na cesti u naselju se kretala brzinom većom od dopuštene postavljenim prometnim znakom,          

pa je time počinila prekršaj iz članka 53. stavka 1. u vezi stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,  za koji joj se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona    

 

i  z  r  i  č  e             

              NOVČANA KAZNA OD 600,00 EURA (šesto eura)/ 4.520,70 KUNA (četiri tisuće petsto dvadeset kuna i sedamdeset lipa). 

 

II               Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 120 dana od dana pravomoćnosti presude.             

Ako okrivljenica u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona  naplatiti prisilnim putem. 

Ako okrivljenica plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 400,00 eura (četiristo eura)/ 3.013,80 kuna (tri tisuće trinaest kuna i osamdeset lipa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini. 

III               Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljenici se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « B « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 1 (jedan) MJESEC, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

IV              Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenica se oslobađa dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala. 

 

Obrazloženje

1.               POLICIJSKA POSTAJA ČAZMA, Prekršajnim nalogom broj: 511-02-06/05-3-69-1/2021. od 28.9.2021. (serijski broj 229822096), oglasila je okrivljenicu krivom radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2.               Na navedeni Prekršajni nalog okrivljenica je pravodobno uložila prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je redovni postupak.

3.               Okrivljenica se očitovala o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnila kako se smatra krivom za prekršaj stavljen joj na teret.

4.               Ispitana M. K. navodi da je kritične zgode oko 16:00 sati u mjestu N. upravljala osobnim automobilom registarske oznake B. ...-S. Iako nije zaustavljena u kontroli prometa svjesna je činjenice da se na jednoj dionici ove prometnice kretala iznimno povećanom brzinom u odnosu na dopušteno ograničenje koje iznosi samo 50 km/h. Iako nije pratila brzinomjer u vozilu kojim je upravljala svjesna je znatnog prekoračenja brzine i time prilično opasne vožnje. Razlog za to je bila činjenica da je  automobil posudila od susjeda kako bi obavila hitan posao, pri čemu je kod kuće ostavila nekoliko male djece koju je čuvao stariji sin, ali je do njega primila informaciju da on mora hitno ići na posao zbog čega mlađu braću nije mogao ostaviti samu kod kuće. Stoga od tog trenutka nije razmišljala o načinu i brzini vožnje već je što prije željela doći kući i time je svjesno ušla u sferu prekršaja za koji se tereti. Žao joj je zbog toga, tim više što nije nikada sankcionirana za prekršaje u prometu i ovo je izolirani događaj koji se više neće dogoditi. Priznajući prekršaj moli sud da joj izrekne što blažu sankciju, jer uzdržava 3 maloljetne djece bez redovnih prihoda, prima  dječji doplatak za djecu i doprinos za uzdržavanje od oca maloljetne djece.  

5.               Na temelju priznanja okrivljenice, koje je stavljeno u usporedbu sa podacima o vozaču te snimkom mjernog uređaja, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj opisan u izreci ove presude koji joj se stavlja na teret, pa je proglašena krivom te joj je izrečena novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.

6.               U postupku nije bilo sporno da je okrivljenica počinila prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnila da se smatra krivom te je potom detaljno u obrani opisala svoj protupravan način vožnje i priznala prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njezine obrane. 7.               Tako se prvotno iz podataka o vozaču naznačuje da je okrivljenica kao korisnik vozila dostavila nadležnom tijelu upravo sve svoje  osobne podatke kao vozača spomenutog vozila. Nadalje, iz spomenute snimke uviđa se predmetno vozilo prema označenoj registarskoj oznaci vozila te lokacija i vrijeme mjerenja brzine kao i točno izmjerena brzina za vozilo kojim je upravljala okrivljenica. 

8.               Kako postoji izričito priznanje okrivljenice za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje proizlazi da nije kažnjavana za bilo koju vrstu prekršaja.

9.               Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenice kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ju je oglasio krivom za spomenuti prekršaj te joj je stoga izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

10.               Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenice, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, činjenica da je domaćica bez primanja, a ima na uzdržavanju čak troje maloljetne djece, dok je primjereno kritična za svoje ponašanje te je izrazila je iskreno kajanje i žaljenje za ulazak u sferu prekršaja, dok do sada nije sankcionirana za bilo kakve prekršaje iz prometa, što znači da nije sklona kršenju prometne discipline, tako da otegotnih okolnosti nije nađeno. Stoga uzevši u obzir okolnosti prometne situacije te visok raspon novčane kazne u odnosu na njezin obiteljski i socijalni status, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, tako da je izrečena novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njegovoj težini odnosno stupnju krivnje i samo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenice da ubuduće izbjegava činjenje teških prekršaja s namjerom, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

11.               Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenica  u roku koji je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne. 

12.               Za prekršaj opisan u izreci presude propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i postojanju opasnosti od ponavljanja takve nepropisne radnje u prometu.  Ovdje je  sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim primijeniti tu vrstu zaštitne mjere okrivljenici. Kako je  riječ o vrlo teškom prekršaju u prometu, kod kojeg su se potencijalno ugrožavali drugi sudionici u prometu, posebno u situaciji gdje je brzina kretanja bila znatno veća do dopuštene unutar naselja, što znači da se radilo o vrlo opasnoj i beskrupuloznoj vožnji, tada je bilo je svrsishodno vozača makar na kraće vrijeme isključiti iz prometa, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom činjenju takvih protupravnih radnji i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, a dužina trajanja mjere primjerena je osobnim svojstvima okrivljenice.

13.               Navedena zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

14.               Okrivljenica je na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođena dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala, obzirom da je domaćica bez primanja i otežano joj je uzdržavanje, kao i cijele obitelji, a provođenjem postupka ionako nisu nastali posebni troškovi.

 

U Bjelovaru, 26. siječnja 2023.                                                                                                                    

 

Zapisničar                                                                                                                    SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.                                                                                                   Ratko Laban v.r.  

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude okrivljenica i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1.)   Okrivljenici

2.)   Podnositelju Optužnog prijedloga

 

-          Po pravomoćnosti

3.)   Referadi za promet

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

                                                ANDREA HUDOLETNJAK