Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
Poslovni broj: 8 Gž-1499/2021-2
1
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru Zadar, Borelli 9 |
|
Poslovni broj: 8 Gž-1499/2021-2 |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Marine Tante, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. K. B., OIB: …, iz Nj., N., …, zastupane po punomoćnici K. T., odvjetnici iz C., …, protiv tuženika: 1) I. C., OIB: …, iz R., …, 2) N. P., OIB: …, iz C., J. K., 3) B. C., OIB: …, iz C., …, tuženici pod 2) i 3) osobno i kao nasljednici pok. P. C., OIB: …, iz ., …, 4) I. C., OIB: …, iz R., …, 5) D. C., OIB: …, iz R., …, 6) J. K., OIB: …, iz R., …, i 7) G. J., OIB: …, iz R., …, tuženici pod 6) i 7) kao nasljednici pok. E. J. iz R., …, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-782/2020-10 od 25. veljače 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 25. siječnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice S. K. B. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-782/2020-10 od 25. veljače 2021. u dijelu pod toč. II i III izreke.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
''I Utvrđuje se da je tužiteljica S. K. B. … iz R. N., N., …, vlasnica k.č.br. … oranica pod kućom u F. s. površine 20 čhv, i k.č.br. … dvorište pred kućom u F. s. površine 7 čhv obje iz z.k.ul. … k.o. B., pa se ista ovlašćuje da temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama uz istovremeno brisanje na tim nekretninama prava suvlasništva tuženika.
II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica S. K. B. OIB … iz R. Nj., N., …, vlasnica 4348 oranica i trsje površine 26 čhv iz z.k.ul. … k.o. … i k.č.br. … oranica i trsje K. u F. s. površine 51 čhv iz z.k.ul. … k.o. B., pa se ista ovlašćuje da temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama uz istovremeno brisanje na tim nekretninama prava suvlasništva tuženika.“
III Svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka.''
2. Protiv uvodno označene presude u dijelu pod toč. II i III žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. U žalbi ističe da je prvostupanjski sud pri donošenju presude u pobijanom dijelu počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. Zakona o parničnom postupku te čl. 354. st. 2. toč. 11. istog Zakona. Poziva se na pravno pravilo iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanja prava vlasništva na temelju dosjelosti, zatim čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U obrazloženju presude sud ne navodi iz kojeg razloga je propustio izvršiti uvid u potvrde priložene od 25. lipnja 1972. i 19. srpnja 1972. u kojima je kao kupac ''kuće, dvorišta – okućnice, vrtova'' naveden pok. I. B., otac tužiteljice. Sud se ne osvrće niti na podatke upisane u posjedovnom listu … k.o. B., a otac tužiteljice upisan je kao posjednik svih kupljenih nekretnina s time što su iste bile predmet ostavinske imovine te je tužiteljica proglašena njegovom nasljednicom. Potpuno je nejasno na koji način je dokumentacija utjecala na donošenje odluke budući da sud istu nije cijenio, niti se na istu osvrnuo. U primjeni pravnih pravila OGZ vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla moglo se steći i bez upisa u zemljišnu knjigu ako je ugovor bio izvršen (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-250/90), a u konkretnom slučaju ugovor je bio izvršen jer je nakon isplate kupoprodajne cijene pok. I. B. stupio u posjed i predmetnih nekretnina koje sa ostalim nekretninama posjedovno čine jednu cjelinu. Nejasno je stoga pozivanje suda na pravna pravila iz paragrafa 1455., 1472. i 1477. OGZ kojim propisuju dosjelost vezanu za državna dobra i državnu imovinu. Tužiteljica ne može shvatiti koji dokazi su doveli do zaključka suda kako tužiteljica nije dokazala da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla posjedovanjem kroz period od 20 godina. Otac tužiteljice je u faktičnom, mirnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina bio preko 40 godina odnosno do svoje smrti. Isto tako sud je propustio obrazložiti na kojim dokazima temelji svoj zaključak kako otac tužiteljice, a niti tužiteljica nisu posjedovali predmetne nekretnine kao svoje. Ukazuje na pravomoćnu presudu Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-3094/16 iz koje proizlazi da se majka saslušane svjedokinje J. G., a punica svjedoka N. G. nije protivila tužbi kojom je tužiteljica utvrđenje prava vlasništva na dijelu livade i dvorišta na kojem je ista bila upisana kao suvlasnik, točnije kat. čest. … i … k.o. B. Predlaže preinačiti presudu u pobijanom dijelu i prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i obvezati tuženike da naknade trošak postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski suda donoseći odluku u pobijanom dijelu pod toč. II izreke nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.) budući da odluka u navedenom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
5.1. Prvostupanjski sud, nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. istog Zakona.
6. Međutim, osnovano žaliteljica ukazuje na to da sud prvog stupnja nije u obzir uzeo sve dokaze provedene radi utvrđenja odlučnih činjenica, a ovaj drugostupanjski sud, po ovlaštenju iz čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP, nalazi da je prema stanju spisa moguće utvrditi bitne činjenice na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu neovisno o tome što prvostupanjski sud prigodom donošenja odluke u pobijanom dijelu nije uzeo u obzir isprave na koje ukazuje žaliteljica.
7. Naime, predmet spora, u ovoj fazi postupka, predstavlja zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva kat. čest. … i kat. čest. … k.o. B. i uknjižbu toga prava, a koji zahtjev temelji na tvrdnji da se osobno i putem svog pravnog prednika nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu istih od 1972.
8. Prvostupanjski sud je presudom u pobijanom dijelu pod toč. II izreke odbio tužbeni zahtjev tužiteljice jer da tužiteljica nije dokazala da je stekla pravo vlasništva istih nekretnina posjedovanjem kroz period od 20 godina. Naime, iz iskaza svjedoka N. G., J. G., I. P., Z. F., Z. B. i N. S. da se može zaključiti da je otac tužiteljice koristio prostor ispod svoje kuće, koji je u naravi livada, u sklopu koje je i parcela kat. čest. … k.o. B. Međutim, tužiteljica nije dokazala niti su svjedoci izričito potvrdili da je njena obitelj, kao vlasnik, koristila upravo parcelu … k.o. B., da je upravo na njoj bila odložena mobilna kućica, već su svjedoci iskazivali da je otac tužiteljice koristio prostor ispod kuće koji se međutim sastoji od više parcela. U pogledu kat. čest. … k.o. B. niti jedan od svjedoka da nije potvrdio da se pok. otac tužiteljice istom koristio kao vlasnik, a očito da je povremeno znao sa iste ubirati drva što da ne predstavlja izvršavanje takvog posjeda koji bi bio osnova za stjecanje prava vlasništva. Zaključno tužiteljica da nije dokazala da je posjed predmetnih nekretnina preuzela od pok. J. B. od kojeg je njen otac kupio kuću, nije dokazala da je imenovani posjedovao kat. čest. … i kat. čest. … kao svoje odnosno kao vlasnik, niti da je to otac tužiteljice, a potom tužiteljica nastavila iste posjedovati kao svoje.
9. Kako, dakle, prvostupanjski sud donoseći odluku u pobijanom dijelu, nije uzeo u obzir cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to potvrde priložene uz tužbu od 25. lipnja 1972. te 19. srpnja 1972., zatim podatke upisane u posjedovnom listu broj … k.o. B., kao i rješenje o nasljeđivanju iza smrti prednika tužiteljice I. B., ovaj sud je iste uzeo u obzir i odluku donio primjenom odredbe čl. 373.a st.1. toč. 2. ZPP.
10. Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je 25. lipnja 1972. sačinjena potvrda kojom je potvrđen primitak 14.708,00 ondašnjih dinara kao kapara za prodanu kuću i okućnicu P. … kupca ''B. I. L.'' (l.s.14).
10.1. Nakon toga tj. 10. srpnja 1972. sačinjeno je očitovanje između J. B. J., S. G. rođ. B. osobno i za kćer Z. G. rođ. G., s jedne strane, te J. B. M. mlađeg. Tim očitovanjem je utvrđeno da je u posjedu J. B. M. kat. čest. … kuća i dvorišta u F. s. u površini od 30 čhv upisana u zk. ul. broj … k.o. B. te da su J. B. J. i S. G. dozvolili J. B. M. da prenese njihove dijelove kat. čest… na svoje vlasništvo tako da bude samovlasnik te čestice. Navedeno očitovanje potpisano je od imenovanih stranaka te je potpis potvrđen kod Općinskog suda u Crikvenici istog dana pod poslovnim brojem Ov-763/72, a ujedno je od Općinske uprave prihoda O. C. izdano uvjerenje da je J. B. platio porez na promet nekretnina po navedenom očitovanju (l.s. 36-37).
10.2. Navedeno očitovanje ocjenjuje se bitnim jer je temeljem istog pod poslovnim brojem Z-1041/72 istog dana 10. srpnja 1972. izvršena promjena upisa prava vlasništva tako da je iz zk. ul. … k.o. B. navedena kat. čest. … otpisana i upisana u korist J. B. M. iz P… (l.s.39).
10.3. Slijedeća potvrda na koju se poziva tužiteljica je ona datirana 19. srpnja 1972. kojom je potvrđen primitak od 20.352,00 dinara za ugovorenu kuću i zemlju, okućnicu i vrtove, selo … (l.s. 13), a temeljem koje je istog dana 19. srpnja 1972. "na temelju kupoprodajnog ugovora od 19. srpnja 1972." "izmijenjeno pravo vlasništva na nekretnini u A", a riječ je o kat. čest. … k.o. B., u korist I. B. iz P. …, odnosno oca tužiteljice.
10.4. Dakle, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, potvrde datirane 25. lipnja 1972. i 19. srpnja 1972. na koje je tužiteljica ukazivala tijekom prvostupanjskog postupka i ponavlja u žalbi, odnose se na kat. čest. … k.o. B., koja ne predstavlja predmet spora niti sa spornim zemljištem ima zajedničku među, a kao je to vidljivo iz skice lica mjesta sačinjene po društvu G. D. d.o.o. od 13. srpnja 2016. (l.s. 118).
10.5. Prema tome, navedene potvrde, suprotno tvrdnji žaliteljice, ne potvrđuju da su predmetne kat. čest. … i … k.o. B. bile predmetom navedenog pravnog posla sklopljenog između njezinog oca i J. B. M.
10.6. Nadalje, suprotno tvrdnji tužiteljice (da bi ugovor bio izvršen i u pogledu predmetnih nekretnina) čin izvršenja u smislu stupanja u posjed ne proizlazi iz podataka sačinjenog prijavnog lista (l.s. 29-33). Naime, nakon spomenutih potvrda te također i nakon izvršenog zemljišnoknjižnog upisa na kat. čest. … k.o. B. tj. 20. listopada 1972., na inicijativu oca tužiteljice, izvršena je izmjera te u prijavnom listu novim posjednikom predmetnih nekretnina nije evidentiran I. B., što bi svakako bio da su predmetne nekretnine bile predmetom kupoprodaje, kao što je to bio slučaj sa čest. … k.o. B., dok skica premjeravanja ne potvrđuje navod žaliteljice "kao je nakon isplate kupoprodajne cijene pok. I. B. stupio u posjed i predmetnih nekretnina koje sa ostalim nekretninama posjedovno čine jednu cjelinu", upravo suprotno (l.s.35).
10.7. Dakle, po ocjeni ovog suda, ne slijedi da je otac tužiteljice imao, po navedenim potvrdama, valjanu osnovu i valjan način (modus) za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina po pravnim pravilima OGZ koja je pravila sudska praksa tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i faktičnim izvršenjem pravnog posla (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-250/90), na što dakle, neuspješno upire žalba.
11. S obzirom na navedeni zaključak prednik tužiteljice I. B. za posjed spornih nekretnina nije imao naslov odnosno valjani pravni temelj posjedovanja čime je izostala kvaliteta zakonitosti posjeda, što znači da nije ispunjena pretpostavka za stjecanje prava vlasništva prijepornih nekretnina redovnom dosjelošću po odredbi tada važećeg čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 9/92. i 77/92.; dalje ZOVO).
12. Utvrđujući, dalje, da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prijepornih nekretnina izvanrednom dosjelošću valjalo je poći od odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO kojim je određeno da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO).
12.1. Dakle, kvaliteta savjesnog posjeda zavisi od posjednikovog faktičnog saznanja odnosno mogućnosti saznanja za okolnosti iz kojih može pouzdano izvesti zaključak da je ili nije nekretnina koju posjeduje njegova.
12.2. Po ocjeni ovog suda otac tužiteljice I. B. za takve okolnost imao je mogućnost saznati upravo kada je u postupku Uprave za katastar i geodetske poslove C. vođen postupak diobe zemljišta i bio angažiran geometar S. G., kada je i sačinjena skica premjeravanja (l.s.35) na kojoj je vidljivo cijepanje pojedinih kat. čest. i evidentirano novo stanje posjeda u prijavnom listu potpisano od J. B., koje ne ide u prilog tvrdnji tužiteljice, a što njezinom ocu nije moglo ostati nepoznato.
12.3. Tužiteljica žalbenim navodima ukazuje na sadržaj posjedovnog lista … k.o. B., međutim po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, iako iz navedenog posjedovnog lista proizlazi da je posjednikom upisan I. B. (l.s. 12) sadržaj istog ne dokazuje poštenje posjeda njezina prednika. Naime, reći je da je prema podacima prijavnog lista za zemljišne knjige koji je sačinjen 20. listopada 1972. (l.s. 29-33) potvrđen od Uprave za katastar i geodetske poslove broj UP I05-616/1973 16. kolovoza 1973. posjednikom spornih nekretnina bio upisan J. B. M. (l.s.32-33), međutim, takva evidencija novog stanja iz prijavnog lista nije istovjetna sadržaju posjedovnog lista 767, a tužiteljica nije podastrla dokaz o eventualno naknadnom pravnom poslu između njezina oca i J. B., na čemu su tuženici inzistirali tijekom cijelog prvostupanjskog postupka.
12.4. U prilog zaključka da je otac tužiteljice mogao pouzdano znati da predmetne nekretnine nisu njegove ide iskaz svjedokinje J. G. koja je iskazala da je radila prije u katastru i više puta da je obavila razgovor sa prednikom tužiteljice i znala mu reći da te parcele ispod kuće nisu njegove te da je on znao odgovoriti da to mora riješiti. Ova svjedokinja potvrdila je navode tuženika da je I. C. vodio razgovore i pregovore s prednikom tužiteljice o kupoprodaji parcela "koje su mu potrebne" ali da se ta kupoprodaja nikada nije realizirala, a što potvrđuje i pismo I. C. upućeno ''gospođi K.'' 9. travnja 2015., odnosno prije pokretanja predmetnog parničnog postupka. Tuženica D. C. je pak navela da su ocu tužiteljice ona, I. C. i E. J. govorili, jer su dolazili svaku godinu u kolovozu na P., da ne treba kositi njihove parcele, na što bi on uzvratio da to kosi zbog zmija i divljači (tako i svjedok N. G. prvi susjed) te da su također razgovarali o kupoprodaji istih.
12.5. Dakle, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, na strani prednika tužiteljice nisu se ispunjene pretpostavke niti za stjecanja prava vlasništva prijepornih nekretnina izvanrednom dosjelošću, budući da je kod istog izostala kvaliteta savjesnog (poštenog) posjeda u smislu odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO i čl.18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) i zbog toga nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama.
13. U pogledu tvrdnje tužiteljice da su nekretnine iz posjedovnog lista … k.o. B. utvrđene ostavinskom imovinom njezina prednika tužiteljice i da je proglašena nasljednicom istih rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Crikvenici po javnom bilježniku J. T. iz N. V. O-101/13, UPP/OS-36/13 od 21. siječnja 2014. (l.s. 11) odgovoriti je da nasljeđivanje predstavlja zakonitu osnovu za stjecanje prava vlasništva (neovisno o tome je li sporna nekretnina bila utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ili ne – Vrhovni sud u odluci broj Rev 1558/2016-2 od 12. ožujka 2019.) te nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kada je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti mogao znati, a vrijeme za dosijedanje počinje teći od trenutka otvaranja nasljedstva (Vrhovni sud u odluci broj Rev-943/81 od 22. rujna 1981.).
13.1. Primjenjivo na konkretni slučaj znači da je tužiteljici, kao nasljednici, počelo teći vrijeme za dosjelost 13. veljače 2013., pa kako je tužba u predmetnoj pravnoj stvari podnesena 15. srpnja 2015. to slijedi da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prijepornih nekretnina dosjelošću jer nije proteklo vrijeme potrebno za stjecanje toga prava primjenom odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) u svezi čl. 160. istog Zakona.
14. Žaliteljici je odgovoriti da činjenica što je Općinski sud u Crikvenici u predmetu poslovni broj P-3094/2016 donio presudu zbog izostanka kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice nije od utjecaja na donošenje ove drugostupanjske odluke budući da su predmet spora u citiranom predmetu bile kat. čest. … i … k.o. B. u kojem postupku su kao tuženici sudjelovali J. Vo., J. M., J. M., V. G., I. R., I. P. i N. P., dakle ne i ovdje tuženici, pa ih navedena presuda niti ne veže.
14.1. Žalbeni navodi kojima se ukazuje na izgradnju garaže nisu od utjecaja na donošenje ove drugostupanjske odluke budući da je garaža izgrađena na kat. čest. …, a dio nadstrešnice na kat. čest. … k.o. B. u pogledu kojih je zahtjev tužiteljice prihvaćen tako da u ovoj fazi postupka ne predstavljaju predmet spora.
15. Slijedom svega navedenog, ovaj drugostupanjski sud je odbio žalbu tužiteljice i potvrdio prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. II izreke primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP.
16. Odluku o troškovima postupka, kojom je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak, žalbeni navodi nisu doveli u pitanje, a po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je pravilno utemeljio na odredbi čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.), slijedom čega je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP prvostupanjska odluka potvrđena i u dijelu pod toč. III izreke.
17. U preostalom, a nepobijanom dijelu pod toč. I izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
U Zadru, 25. siječnja 2023.
Predsjednica vijeća
Sanja Prosenica, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.