1

Broj: Ppž-9526/2021

                                

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. N. B., zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten od 1. travnja 2021., broj: 511-13-07-05-1-16-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I.              U povodu prigovora okr. N. B. a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci i kazni te izriče da je okrivljenica djelom za koje je proglašena krivom, činjenično opisanim u izreci pobijanog prekršajnog naloga, počinila prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 114/22.), za koji joj se, na temelju tog zakonskog propisa, izriče novčana kazna u iznosu 260,00 (dvjestošezdeset eura)/1.958,97 kuna (tisućudevetstopedesetosam kuna i devedesetsedam lipa)[1], koju je dužna platiti u roku od 8 dana od primitka ove presude, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenica u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

II.               Odbija se kao neosnovan prigovor okr. N. B. te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijani prekršajni nalog.

 

III.               Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona okr. N. B. je obvezna naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 15 (petnaest eura1)/113,02 (stotrinaest kuna i dvije lipe), u roku 8 dana od primitka ove presude.

 

             

Obrazloženje

 

              1.              Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašena je krivim okr. N. B., da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara,  za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 8 dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.

 

2.              Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. N. B. osobno je pravodobno podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3.              S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4.              Prigovor nije osnovan.             

 

5.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prekršajni nalog.

 

6.              Međutim, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je pobijanim prekršajnim nalogom u smislu odredbe čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenice, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo.

 

6.1.              Naime, nakon donošenja nepravomoćnog prekršajnog naloga, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.), stupio je na snagu Zakon o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 114/22.), koji je blaži za okrivljenicu jer za inkriminirani prekršaj propisuje niži minimum i maksimum novčane kazne.

 

6.2.              Za prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenica proglašena krivom, bila je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kuna, dok je prema odredbi čl. 61.st.1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 114/22.) propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura (1.958,97 do 14.993,65 kuna).

 

6.3.              Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

6.4.              Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 31. ožujka 2021., kada je bio na snazi Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 92/10.), a 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 114/22.), koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okrivljenicu, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. 

 

6.5.              Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

7.              Odluka o prekršajnopravnoj sankciji razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu podnesenog prigovora kojim okrivljenica smatra da joj je izrečena previsoka novčana kazna. 

             

7.1.               U prigovoru okrivljenica navodi da je tijekom navedenog događaja provela mjere zaštite od požara osiguravanjem dotoka vode, koje nažalost nisu bile dovoljne, ali nije nastala šteta za druge, osim na njenom vlastitom masliniku i nitko tijekom događaja nije ozlijeđen. Ističe da do sada nije kažnjavana, žao joj je zbog počinjenog i vodit će računa da se to ubuduće ne ponovi. Moli da joj se zbog iskazanog žaljenja i obzirom na njen status umirovljenice, umjesto novčane kazne, izrekne opomena.

 

7.2.              Međutim, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljenici za počinjeni prekršaj izreklo mjeru kazne u zakonom propisanom minimumu, primjerenu stupnju njezine krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

 

7.3.               Prvenstveno, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenica je bila dužna podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što okr. Nada Barišić nije učinila, pa su navodi prigovora o materijalnoj situaciji koja bi bila razlogom ublažavanja novčane kazne, u tom smislu ostali na razini paušalnog isticanja. Po ocjeni ovog suda, priznanje prekršaja i žaljenje za počinjenim ne predstavlja naročito olakotnu okolnost koja bi opravdala izricanje blaže kazne od propisane, dok u odnosu na navode prigovora o dosadašnjoj neosuđivanosti treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje građane na poštivanje pravnog poretka te se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po ocjeni ovog suda, navedena okolnost također ne može smatrati naročito olakotnom okolnosti za ublažavanje novčane kazne i našla je dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni od strane prvostupanjskog tijela u propisanom posebnom minimumu za počinjeni prekršaj, dok je činjenica da prekršajem nisu prouzročene štetne posljedice vrednovana samom visinom izrečene novčane kazne.

 

7.4.              Ocjenjujući sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te uzimajući u obzir da je u povodu podnesenog prigovora izmijenjena pravna oznaka djela prekršaja u pravcu primjene blažeg zakona u odnosu na zakon primijenjen u pobijanom prekršajnom nalogu, pri čemu je prvostupanjsko tijelo okrivljenici izreklo minimum propisane novčane kazne, ovaj drugostupanjski sud smatra da je za okr. N. B. novčana kazna u visini minimuma propisane novčane kazne, izrečena ovom presudom, primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

 

8.              U odnosu na prijedlog okrivljenice da se primijeni opomena, treba navesti da u konkretnom slučaju za to nema zakonske osnove. Prema odredbi čl. 43. st. 1. Prekršajnog zakona, opomena se može primijeniti za prekršaj za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 eura, ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili posebno njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja. Dakle, osnovni zakonski uvjet za primjenu opomene je da se radi o prekršaju „za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 eura“.

 

S obzirom da je, za prekršaj za koji je okrivljenica proglašena krivom, propisana novčana kazna od 260,00 do 1990,00 eura, u ovoj situaciji nema zakonskih uvjeta iz čl. 43. st. 1. Prekršajnog zakona za primjenu opomene.

 

9.               Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15 eura/113,02 kuna, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice. 

 

10.              Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

 

Zagreb, 25. siječnja 2023.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, Policijskoj postaji Šibenik s Ispostavom Primošten u 2 otpravka: za spis i okrivljenicu