- 1 -              Rev 573/2019-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 573/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. S. iz S., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik V. S., odvjetnik u S., protiv tuženice Ž. G. iz S., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik M. O., odvjetnik u S., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž Ob-94/2018-2 od 30. srpnja 2018., kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu broj Pobs-46/2014-21 od 14. studenoga 2017., u sjednici održanoj 24. siječnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija tužitelja se odbija.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

 

„1. Utvrđuje se da je nekretnina – stana na IV (četvrtom) katu, označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u Z.U. 14938 P.U. 12 K.O. S., bračna stečevina tužitelja za 3/4 dijela.

 

2. Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, brisanje prava vlasništva nekretnine – stana na IV (četvrtom) katu označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u Z.U. 14938 P.U. 12 K.O. S., sa imena tužene za cijelo, uz istovremeni upis prava suvlasništva za 3/4 dijela na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

 

3. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 25.212,00 kuna u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do konačne isplate u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za 5% poena.“

 

2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:

 

„Prihvaća se djelomično žalba tuženice, preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj 29 Pobs-46/2014-21 od 14. studenog 2017. tako da sada glasi:

 

Utvrđuje se da je nekretnina – stan na IV. (četvrtom) katu, označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u Z.U. 14938 P.U. 12 K.O. S., bračna stečevina tužitelja za 1/2 dijela.

 

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu brisanje prava vlasništva nekretnine – stana na IV (četvrtom) katu označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u Z.U. 14938 P.U. 12 K.O. S., sa imena tuženice u dijelu od 1/2, uz istovremeni upis prava suvlasništva za ½ dijela na ime tužitelja.

 

U ostalom dijelu, do suvlasničkog udjela od 2/3 (za udio od 1/6), odbija se tužbeni zahtjev da se utvrdi da je nekretnina – stan na IV. (četvrtom) katu, označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u Z.U. 14938 P.U. 12 K.O. S., bračna stečevina tužitelja.

 

Odbija se i ostali dio zahtjeva tužitelja da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu brisanje prava vlasništva nekretnine – stana na IV (četvrtom) katu označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u Z.U. 14938 P.U. 12 K.O. S., sa imena tuženice u suvlasničkom dijelu od 1/6 (razlika do udjela od 2/3), uz istovremeni upis prava suvlasništva za razliku do udjela od 2/3 (za udio od 1/6) na ime tužitelja.

 

Prihvaća se žalba tuženice i u dijelu kojim je odlučeno o tužbenim zahtjevima preko udjela od 2/3 do udjela od 3/4 (za udio od 1/12), te se u tom dijelu, kojim je prekoračen tužbeni zahtjev, ukida prvostupanjska presuda.

 

Nalaže se tuženici da naknadi tužitelju parnični trošak od 8.511,85 kn u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, počevši od 14. studenog 2017. do isplate.

 

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.“

 

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz odredbe članka 382. stavka 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da revizijski sud preinači drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih navoda, a podredno istu ukine i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Prema odredbi članka 392.a stavak 1. ZPP u povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Tužitelj je u reviziji naveo da protiv drugostupanjske presude reviziju podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Međutim, tužitelj u reviziji nije određeno naveo niti obrazložio koju bi to bitnu povredu odredaba parničnog postupka počinio drugostupanjski sud, odnosno u čemu bi se ta bitna povreda odredaba parničnog postupka ogledala, što je bio dužan učiniti prema odredbi članka 386. ZPP. S obzirom da tužitelj u reviziji nije određeno naveo niti obrazložio razloge podnošenja revizije protiv drugostupanjske presude zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, to revizijski sud postupajući po ovlaštenju iz odredbe članka 392.a stavak 1. ZPP u vezi s odredbom članka 386. ZPP neobrazložen revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, nije uzeo u obzir.

 

7.1. Tužitelj u reviziji navodi da drugostupanjsku presudu pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, međutim prema odredbi članka 385. stavak 1. ZPP reviziju protiv drugostupanjske presude nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi njegovo suvlasništvo u 2/3 dijela na nekretnini – stanu na IV (četvrtom) katu, označen brojem 16. u površini od 69,43 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika, lođe i koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisane u zk.ul.br. 14938 poduložak 12 k.o. S., te da je tuženica dužna dozvoliti upis prava suvlasništva uz istodobno brisanje njezinog prava vlasništva na navedenom suvlasničkom dijelu.

 

9. U postupku koji je prethodio reviziji je utvrđeno:

 

- da su parnične stranke bile u braku od 7. rujna 1996. do 12. veljače 2002., kada je njihov brak prestao na temelju odluke suda,

 

- da je tuženica kao kupac sklopila Ugovor o kupoprodaji od 28. studenoga 2000. s D. P. kao prodavateljem, temeljem kojeg je kupila predmetni stan u S., za 105.000,00 DEM u kunskoj protuvrijednosti, a prema sadržaju ugovora da kupac je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu i prodavatelj ga je uveo u posjed nekretnine,

 

- da je prema podacima iz zemljišne knjige predmetni stan u S., koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. 4136/3 upisanoj u zk.ul.br. 14938 poduložak 12 k.o. S. upisan kao vlasništvo tuženice u cijelosti.

 

10. Sudovi utvrđuju da je predmetni stan kupljen 28. studenoga 2000. zajedničkim sredstvima stranaka stečenim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice (bračna stečevina).

 

11. Ocjenjujući suvlasničke omjere stranaka na predmetnoj nekretnini prvostupanjski sud smatra da se glede utvrđenja veličine suvlasničkih omjera stranaka imaju primijeniti odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90 i 25/94 – dalje: ZBPO) jer po shvaćanju prvostupanjskog suda mjerodavan je onaj zakon koji je važio u trenutku kada su pribavljena sredstva za kupnju predmetne nekretnine.

 

12. Za razliku od prvostupanjskog suda, drugostupanjski sud je zaključio da se na imovinu bračnih drugova stečenih u braku primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine – što je u ovom konkretnom slučaju Obiteljski zakon („Narodne novine“ broj 162/98).

 

13. U rješenju spora valja poći od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 8. svibnja 2006. prema kojem „na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. kao dana početka primjene Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98) primjenjuju se odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine“.

 

14. Dakle, za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja.

 

15. U ovom sporu predmetna nekretnina (kupljena 28. studenoga 2000.) je stečena u režimu važenja Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98 – dalje: OBZ/98) koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. sukladno odredbi članka 372. tog Zakona.

 

16. Odredbom članka 363. OBZ 98 propisano je da se odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (stavak 1.) te da se danom primjene tog Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima (stavak 2.).

 

17. Odredbom članka 253. OBZ 98 propisuje se:

"(1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

 

(2) Nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine."

 

18. Konačno odredbom članka 364. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/04 – dalje: OBZ/03) propisano je da se postupci o imovinskim odnosima bračnih drugova pokrenuti prije početka primjene ovog Zakona dovršit će se prema odredbama zakona po kojem su pokrenuti.

 

19. Stoga u konkretnom slučaju kada imovina bračnih drugova predstavlja bračnu stečevinu, glede veličine suvlasničkim omjera može se primijeniti samo odredba članka 253. stavak 1. OBZ, dakle da se ima smatrati da su suvlasnički omjeri stranaka jednaki, jer drugačije nisu ugovorili (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-x 460/2011-3 od 14. rujna 2011.).

 

20. Suprotno revizijskim navodima tužitelja i u odluci revizijskog suda broj Rev-57/2005-2 od 14. prosinca 2005., na koju se tužitelj poziva je izraženo pravno shvaćanje da „(…) na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. kao dana početka primjene Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98), primjenjuju se odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine.

 

21. Također i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4360/2019 od 24. veljače 2022. se navodi: „(…) Ustavni sud podsjeća da se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine.

 

U skladu s odredbama ZPBO-a, bračna stečevina jest zajednička imovina stečena radom žene i muškarca za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. U toj imovini bračni drugovi stječu silom zakona suvlasničke dijelove čija se veličina određuje s obzirom na doprinos svakog bračnog druga u njezinom stjecanju.

 

U skladu s odredbama ObZ-a bračni su drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (…)“.

 

22. Slijedom navedenog, reviziju tužitelja je valjalo odbiti temeljem odredbe članka 393. ZPP.

 

Zagreb, 24. siječnja 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.