- 1 -              Revd 5533/2021-2

Broj: Revd 5533/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki, Željka Glušića i Željka Pajalića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. K. iz R., OIB: … , zastupanog po punomoćnici A. Š., odvjetnici u Z., protiv tuženika E. o. d.d. iz Z., OIB: … , zastupanog po punomoćniku D. S., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2520/2020-2 od 7. rujna 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-407/2020-120 od 15. srpnja 2020., u sjednici održanoj 24. siječnja 2023.,

r i j e š i o   j e:

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem nije uspio u sporu.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja za koja je naveo da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) koji se primjenjuje pri ovome odlučivanju temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 80/2022).

4. U pogledu prva tri pravna pitanja (označena brojevima 16.1., 16.2. i 16.3.) je za obrazložiti da se u odlukama na koje se, kao na razloge važnosti u smislu čl. 385.a ZPP-a poziva tuženik, pravno shvaćanje izrazilo u pogledu bitno drugačije činjenične pa tako i činjeničnopravne situacije (davanje pravnog shvaćanja u pogledu tijeka zateznih kamata na dio štete koji se odnosi na neimovinski vid). Tako, a i ni na koji drugi način, nije dokazan razlog važnosti toga pitanja u smislu navedene zakonske odredbe.

5. U pogledu četvrtog pravnog pitanja (numerirano pod brojem 29.1. – koje se odnosi na primjenu pravila lex posterior derogat legi priori) je za obrazložiti da je drugostupanjski sud pravno shvaćanje utemeljio na činjeničnom utvrđenju (a ovaj sud ocjenu dopuštenosti revizije sagledava u okviru činjeničnih utvrđenja nižestupanjskog suda) da interni akt na koji se poziva tuženik, iako je nesporno donesen nakon akta na koji se poziva tužitelj, ipak supstancijalno nije isključio primjenu akta na koji se poziva i koji je ugovorio tužitelj sa tuženikom, pa, dakle, primjena navedenog pravila (a time ni postavljeno pravno pitanje) ovdje nema utjecaj na odluku u pravnoj stvari.

6. Peto se pitanje (numerirano pod brojem 29.2.) ne može kvalificirati kao pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a, jer se na njega ne može dati odgovor primjenjiv na sve buduće situacije, nego će teret i metoda dokazivanja ovisiti o nizu okolnosti koji će biti specifične za svaki pojedini slučaj. U vezi toga pitanja valja samo usputno nadodati da je svaka stranka, a ne samo tužitelj, sukladno odredbi čl. 219. ZPP-a, dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, što sve ukazuje na kompleksnost davanja odgovora na pitanje kako je ono koncipirano. No, čak i ako bi se to pravno pitanje kvalificiralo kao pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a, valjalo bi dalje ocijeniti da nije dokazan razlog važnosti toga pitanja u smislu čl. 385.a ZPP-a, jer se u odlukama na koje se u tom smislu poziva tuženik, pravno shvaćanje izrazilo u pogledu bitno drugačije činjenične pa tako i činjeničnopravne situacije (tako se tamo, npr., radilo o slučaju kada tužitelj nije u izvorniku dostavio isprave koje je sam izdao, a ne tuženikove isprave).

7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije pa je, na temelju odredbe čl. 387. st. 3. i st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 24. siječnja 2023.

              Predsjednik vijeća:

                                                                                            dr. sc. Jadranko Jug, v.r.