REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Rev 122/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice,
mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Mirjane Magud
članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, Područni ured Karlovac, protiv 1.
tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB
22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom
društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, i 2. tuženika Dubravka Bišćana, OIB
71000408216, Duga Resa, Venac Mrežnički 14, kojeg zastupa punomoćnica Mirjana
Oredić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Rožman&Oredić j.t.d., Karlovac, radi
isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske broj Pž-3478/20-3 od 19. siječnja 2021., kojim je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1737/2019-7 od 13. ožujka

2020., na sjednici održanoj 24. siječnja 2023.,

r i j e š i o j e :

I. Ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni
broj Pž-3478/20-3 od 19. siječnja 2021., i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu
poslovni broj P-1737/2019-7 od 13. ožujka 2020. te se predmet vraća na ponovno
odlučivanje prvostupanjskom sudu.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska presuda kojom je, u
toč. I. izreke, naloženo tuženicima solidarno platiti tužitelju iznos od 6.558,39
EUR/49.414,19 kn zajedno sa zateznim kamatama pobliže opisanima u izreci
presude, u toč. II. izreke naloženo je tuženicima solidarno nadoknaditi tužitelju
troškove parničnog postupka u iznosu od 464,53 EUR/3.500,00 kn, u toč. III. izreke
naloženo je tužitelju nadoknaditi prvotuženiku troškove parničnog postupka u iznosu

- 2 - Rev 122/2022-2

od 52,03 EUR/392,00 kn, u toč. IV. izreke odbijen je prvotuženikov zahtjev za
naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.207,59 EUR/9.098,50 kn kao
neosnovan, u toč. V. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi drugotuženiku troškove
parničnog postupka u iznosu od 65,03 EUR/490,00 kn te je, u toč. VI. izreke odbijen
kao neosnovan drugotuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od

1.262,19 EUR/9.510,00 kn.

2. Protiv drugostupanjske presude reviziju, dopuštenu ovosudnim rješenjem Revd
1850/20221-3 od 22. rujna 2021. podnosi prvotuženik zbog materijalnopravnih
pitanja:

„1.Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine
mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme
nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kad
su izvršene isplate mirovine ili Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u
vrijeme nastanka samog štetnog događaja (ZOMO/98) i u vrijeme isplata (ZOMO/98 i
ZOMO), te da li je shvaćanje na kojemu se temelji pobijana prvostupanjska i
drugostupanjska presuda, u pogledu stava da Zakon o mirovinskom osiguranju (čl.

163. st. 5. ZOMO/98, odnosno čl. 164. st. 5. ZOMO) predstavlja lex specialis u
odnosu na odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (čl. 27. st. 3. ZOOP
NN br.: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) u pogledu obračuna visine potraživanja
tužitelja, u opreci sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u odlukama
Rev-x-388/2018 od 25. kolovoza 2020. i broj Rev-2320/2015-2 od 21. svibnja 2019. i
s tim u vezi je li pogrešno primijenjeno materijalno pravo kod odluke o osnovanosti
tužbenog zahtjeva primjenom odredaba ZOMO-a umjesto ZOOP-a?

2. Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko
osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina
povodom prometne nezgode- a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi Zakon o
obveznim osiguranjima u prometu-mjerodavne odredbe Zakona o obveznim
osiguranjima u prometu ili Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO/98 i ZOMO)?“

3. U odgovoru na reviziju tužitelj istu predlaže odbiti kao neosnovanu.

4. Revizija je osnovana.

5. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne
novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11,
148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu
presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog
pitanja zbog kojeg je dopuštena.

6. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivajući se na odredbe
Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 102/98, 71/99, 127/00,
59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 94/09,
40/10, 121/10, 139/10, 61/11, 114/11 i 76/12; dalje: ZOMO/98), odnosno Zakona o
mirovinskom osiguranju („Narodne novine" broj 157/13; dalje: ZOMO/13).

- 3 - Rev 122/2022-2

7. Potvrđujući prvostupanjsku presudu, drugostupanjski sud dodaje da se, prema
shvaćanju sa sjednice odjela drugostupanjskog suda od 5. prosinca 2016., kao
mjerodavno pravo za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtijeva ima primijeniti
ZOMO/98 za razdoblje do 31. prosinca 2013. te ZOMO/13 za razdoblje od 1. siječnja

2014. zaključno s 30. rujnom 2018.

8. Pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci za sada se ne može prihvatiti kao pravilno.

9. U ovom postupku sudovi su tuženika obvezali na isplatu iznosa na ime invalidske
mirovine kojeg je tužitelj kao osiguravatelj mirovinskog osiguranja, prema pravilima
koja uređuju mirovinsko osiguranje, isplatio u vremenu od 1. studenoga 2012. do 31.
listopada 2015., svom osiguraniku ozlijeđenom u prometnoj nezgodi koju je skrivio
tuženikov osiguranik, pri čemu je sporno koji se zakon u konkretnom slučaju ima
primijeniti.

10. U vezi spornog pitanja, ovaj sud je već u odluci poslovni broj Rev-x 388/2018 od

25. kolovoza 2020. zauzeo pravno shvaćanje, prema kojemu: „za odluku o sporu koji
pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi
povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim
osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom
zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate
mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja
(prometne nezgode). Istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama
ovoga suda, tako npr. u odluci broj Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020.“.

11. Kako je sud drugog stupnja zauzeo drugačije pravno shvaćanje glede propisa
koji se ima primijeniti na konkretno potraživanje tužitelja - izdatak za isplate na ime
invalidske mirovine na temelju odredbe čl. 161. Zakona o osnovnom mirovinskom
osiguranju, valja odgovoriti da se ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme
kada je izdatak učinjen, a to je ZOOP, čime se i ovom odlukom reafirmira pravno
shvaćanje izraženo u Rev-x 388/2018.

12. Ovdje radi potpunog odgovora potrebno je naglasiti da je odredbom čl. 27. ZOOP propisano:

“1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove
zdravstvenoga, mirovinskoga ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u
okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o
osiguranju.

(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi
liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom
osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine
obitelji.

(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom
osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju
povrede na radu.

- 4 - Rev 122/2022-2

(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na
subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene
na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.
(5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove
zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s
odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“.

13. Prema ocjeni ovog suda, a u skladu s jasnim izričajem odredbe čl. 27. st.

1.ZOOP, društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju
poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu
štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih
ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o
kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda
za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u
ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog
štetnika).

14. No, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to
određeno st. 2. i 3. čl. 27. ZOOP obveza tuženika postoji ako postoji razlika između
iznosa mirovine koji se isplaćuju do iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati
bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime
osiguranja stvarnog štetnika.

15. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, sudovi nižeg stupnja nisu utvrđivali odlučne
činjenice i visinu štetu sukladno izraženom pravnom shvaćanju kao u ovoj odluci, pa
je stoga trebalo odlučiti kao pod I. izreke sukladno odredbi čl. 395. st. 2. ZPP.

16. U nastavku postupka sudovi će utvrditi visinu mirovine koja bi bila isplaćena
osiguraniku tužitelja u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP, utvrditi postoji li razlika u
odnosu na iznose koji se isplaćuju te potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu
odluku.

17. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 24. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa

Broj zapisa: eb318-8365d

Kontrolni broj: 0e08b-6def9-72966

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.