Poslovni broj: 79 Gž-2741/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 79 Gž-2741/2022-2

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja M. V. iz P., OIB: …, zastupan po punomoćnici M. R., odvjetnici u P., protiv tuženika Z. Š. iz P., OIB: …, zastupan po privremenom zastupniku V. G., odvjetniku u P., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-293/2020-18 od 8. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 24. siječnja 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba tužitelja M. V., kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-293/2020-18 od 8. srpnja 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijeni su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je vlasnik kčbr. 2213/1 u naravi kuća i dvorište površine 229 m2, kao i kčbr. 2213/2 u naravi oranica, sve upisano u zk.ul. 2986 pri zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Požegi, uz nalaganje tuženiku izdavanje tabularne isprave, koju će u protivnom zamijeniti presuda, kao i zahtjev za naknadu troška parničnog postupka (toč. I. izreke). Određeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka (toč. II. izreke)

 

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj.

 

3. Tužitelj se žali protiv presude zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

4. Žalba tužitelja je neosnovana.

 

5. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva kčbr. 2213/1 u naravi kuća i dvorište površine 229 m2, kao i kčbr. 2213/2 u naravi oranica, sve upisano u zk.ul. 2986 k.o. P., stečenog dosjelošću.

 

6. Sud prvog stupnja, cijeneći iskaze tužitelja te saslušanih svjedoka I. M. i Đ. F., kao i činjenične navoda u tužbu zaključuje da tužitelj posjed nekretnine koje je predmet postupka vrši po nalogu tuženika (održava kuću i okućnicu tuženika) pa isti nije samostalan posjednik nego posjednikov punomoćnik u posjedovanju (čl. 12. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – „Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP). Tužitelj od prvog dana održava kuću i okućnicu tuženika jer ga je tuženik, koji ne živi u Hrvatskoj navedeno zamolio, dakle od početka zna da ne posjeduje stvar kao da je nositelj prava vlasništva na njoj, a to ne mijenja niti okolnost što je protekao niz godina i što je tuženik nepoznatog boravišta.

 

7. Polazeći od utvrđenja da tužitelj nije samostalni posjednik predmetne nekretnine, dakle da nije ispunjena odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva niti redovnim nit izvanrednom dosjelošću iz čl. 159. ZVDSP, zahtjev tužitelja odbija i odlučuje kao u izreci.

 

8. Odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita, a ista žalbenim navodima tužitelja nije dovedena u sumnju.

 

9. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

 

10. Okolnost da sud prvog nije postupio sukladno odredbi čl. 284. st. 1. ZPP i najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka tužbe, primjerak tužbe dostavio tuženiku (nego tek pozivom od 15. srpnja 2012.) u postupku nije počinjena bitne povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP jer navedeno nije imalo utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.

 

11. Pravilno je sud prvog stupnja, sukladno odredbi čl. 85. st. 3. ZPP pozvao tužitelja na ime troškova predujma objavljivanja oglasa u Narodnim novinama predujmiti iznos od 450,00 kn, koju obvezu tužitelj niti ne spori, pa ukazivanje tužitelja na postupanje suda u nekom drugom predmetu nije od utjecaja. Okolnost što sud prvog stupnja nije izdani oglas objavio i na oglasnoj ploči suda nije imalo utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.

 

12. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja pravilno je primijenio je materijalno pravo na koje se pozvao u presudi.

 

13. Zakonodavac propisuje da se vlasništvo stvari dosjelošću stječe samo ako je riječ o samostalnom posjedu koji traje zakonom određeno vrijeme (čl. 159. st. 1. ZVDSP).

 

14. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava time ničiju tuđu „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed). Samo vlasnički posjednik moći će putem dosjelosti steći vlasništvo stvari koje posjeduje.

 

15. Inače, posjed nema onaj koji prividno posjeduje, ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari, kao što ga nema onaj koji izvršava isključivu tuđu faktičnu vlast, jer je on samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju (čl. 12. st. 2. ZVDSP).

 

16. Isto tako, da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari, nužno je da samostalni posjed te stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, koje vrijeme počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (čl. 160. st. 1. ZVDSP).

 

17. Nadalje, pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Pretpostavka o poštenju posjeda ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikada ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju - poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Časom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost, ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten.

 

18. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti.

 

19. Zakonska osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, na koju se tužitelj poziva nije ispunjena jer je u smislu odredbe čl. 159. st. 1. ZVDSP za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban samostalni posjed te stvari (nekretnine) koji ima zakonom određenu kakvoću i traje neprekidno zakonom određeno vrijeme. Pri tome je za stjecanje vlasništva potreban zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost).

 

20. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tužitelj nije samostalan posjednik jer nije izvršavao svoju vlast na stvari (predmetnoj nekretnini) već je od samog početka posjed vršio po nalogu tuženika, dakle kao tuženikov pomoćnik u posjedovanju. Osim toga, za pošten posjed traži se da posjednik u smislu čl. 18. st. 3. ZVDSP nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a u konkretnom slučaju tužitelj je od početka posjedovanja znao da stvar koju posjeduje nije njegova (već tuženikova).

 

21. Slijedom iznesenog ispravan je zaključak suda prvog stupnja da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za stjecanje vlasništva nekretnina dosjelošću, pa je odbijanjem zahtjeva tužitelja materijalno pravo pravilno primijenjeno.

 

22. Treba spomenuti i da je stjecanje vlasništva dosjelošću orginarni način stjecanja prava vlasništva, pa radi toga stjecatelj nije ni u kakvom obveznopravnom odnosu s vlasnikom nekretnine, pa nema osnova u takvom odnosu stjecanja za zahtjev za izdanje tabularne isprave od upisanog vlasnika.

 

23. Vezano za žalbene navode kojima tužitelj ukazuje na moguću činjenicu smrti tuženika (na navodeći kada), a time i prestanka ugovora o nalogu, smatrajući da je nakon prestanka ugovora o nalogu stekao samostalan posjed valja reći da u činjeničnim navodima tužbe niti tijekom postupka tuženik nije upućivao niti isticao na moguću činjenicu smrti tuženika niti u spisu postoji dokaz niti podatak o tome,pa tako izneseni žalbeni navodi predstavljaju nove činjenične prigovore, koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP nije ovlašten ocjenjivati.

 

24. Slijedom iznesenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno ja kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 24. siječnja 2023.

 

 

Predsjednica vijeća

        Gordana Bošković Majerović, v.r.