Pristupanje sadržaju
Općinski sud u Koprivnici
Stalna služba u Đurđevcu
Đurđevac, Đure Basaričeka 12
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu po sucu Siniši RajnovićU,
temeljem prijedloga više sudske savjetnice Mande Franjić, u ovršnom predmetu
ovrhovoditelja I. M. I. d.o.o. za proizvodnju i promet mesa i mesnih prerađevina u
stečaju, OIB: …, I., …, a nakon statusne promjene Stečajna masa iza I. d.o.o. u stečaju,
V., …, OIB:.., zastupana po stečajnom upravitelju T. Đ., …, V., a on po
opunomoćeniku H. P., odvjetniku iz O. društva P. i dr. d.o.o. iz V., protiv ovršenika
Ž. P., OIB: …, V., …, zastupanog po opunomoćenici B. C. C., odvjetnici iz Z., radi
ovrhe na nekretninama ovršenika, 20. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se ovršenikov prigovor prava na dom.
II. Odbija se ovršenikov prijedlog za odgodom ovrhe u ovom predmetu.
Obrazloženje
1. Na prijedlog ovrhovoditelja dana 7. veljače 2020. doneseno je rješenje o ovrsi broj
Ovr-19/2020 kojim je određena ovrha na nekretninama ovršenika i to na nekretnini
kčbr. …, kuća i dvorište u selu sa 100 čhv iz zk.ul.br. … k.o. V., te na kčbr. …, livada u
selu sa 135 čhv i kčbr. …, dvorište u selu sa 10 čhv iz zk.ul.br. … k.o. V..
2. U predmet spisa dana 22. ožujka 2021. zaprimljen je podnesak naslovljen kao
žalba/prijedlog/podnesak ovršenika u kojem se ističe da se ovrha ne može provoditi
na jedinoj nekretnini ovršenika, a koja služi za stanovanje i za zadovoljenje osnovnih
životnih potreba sukladno čl. 75. i čl. 80. Ovršnog zakona. Ističe se da je ovrhom
obuhvaćena jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik i njegova obitelj, a koja je nužna
za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i njegove obitelji. Nadalje se
navodi kako ovršenik nema druge imovine za stanovanje tada kuća jedina nekretnina
sukladno Ovršnom zakonu predstavlja jedinu nekretninu ovršenika koja je nužna kako
bi ovršenik mogao stanovati (pravo na dom) te zadovoljiti svoje osnovne životne
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
potrebe kao i osnovne životne potrebe svoje obitelji. Ističe se da je ovrhovoditelj bio
dužan sukladno čl. 75. st. 7. Ovršnog zakona priložiti dokaz da ovršenik ima drugu
nekretninu za stanovanje, te budući istu nije priložio da je počinio povredu čl. 75. st. 2.
Ovršnog zakona. Ovršenik ističe i da ovršni zakon čl. 80. b. propisuje posebne uvjete
za provođenje ovrhe na nekretninama, te ukazuje na pravičnu ravnotežu interesa
ovšenika i interesa ovrhovoditelja.
2.1. Zbog navedenog predlaže da se usvoji žalba ovršenika, te da se ukine rješenje o
ovrsi i sve provedene radnje, odbije prijedlog za ovrhu i naloži tužitelju da tuženiku
naknadi troškove ovrhe, a podredno predlaže se djelomično usvojiti žalbu ovšenika, te
rješenje o ovrsi ukinuti u dijelu kojim je ovrha određena na nekretnini kuća-jedina
nekretnina, odnosno ograničiti ovrhu na ostale dvije nekretnine (livada i dvorište)
sukladno čl. 75. i 80. b. Ovršnog zakona.
2.2. Podneskom od 3. svibnja 2022. ovršenik je dopunio gore navedeni podnesak
ističući da je dana 22. ožujka 2021. podnio žalbu/prijedlog/podnesak zbog bitnih
povreda odredbi ovršnog postupka, a osobito čl. 75. i čl. 80. b. Ovršnog zakona,
slijedom čega su otvoreni žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. točke 6. i točke 7. Ovršnog
zakona. Također ističe da su ispunjene pretpostavke iz čl. 65. Ovršnog zakona s
obzirom da iz cjelokupnog stanja spisa nedvojbeno proizlazi da bi provedbom ovog
postupka za ovršenika nastala nenadoknadiva šteta slijedom čega predlaže odgodu
ovrhe do donošenja odluke o žalbi/prijedlogu/podnesku.
2.3. U prilogu podneska od 21. ožujka 2020. ovršenik dostavlja dokaze i to izvatke iz
zemljišnih knjiga, izvod iz katastarskog plana, podnesak … uprave, … ureda …,
Ispostava …, prijepis posjedovnog lista, potvrda o visini dohotka i primitaka M. P.,
potvrda o visini dohotka i primitka Ž. P., Rješenje … zavoda …, … ureda K. od 16.
travnja 2020. rodne listove za željka P., M. P., E. P. i S. P. i vjenčani list.
3. Na navedeni podnesak ovršenika očitovao se punomoćnik ovrhovoditelja navodeći
da se navedenomu protivi. Poziva se na odredbu čl. 76. st. 6. Ovršnog zakona kojom
je propisano da će sud kada to pravičnost zahtijeva provesti ovrhu i na jedinoj
nekretnini ovršenika ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog obveznog
odnosa. Također navodi da je predmetni ovršni postupak pokrenut radi naplate
ovrhovoditeljeve tražbine s osnove naknade štete koju mu je ovršenik prouzročio
kaznenim djelom prijevare, a kako je to utvrđeno u pravomoćnoj presudi … suda u
… K-1460/14. Također ističe da je kazneno djelo ovršenik učinio još 2012., ali da ovrhovoditelju nije kroz cijelo ovo razdoblje nadoknadio niti dio prouzročene štete, te
da bi odustanak od provedbe predmetnog ovršnog postupka bio ne samo zakonski
neutemeljen već i protivan načelu pravičnosti.
4. Prema sadržaju podneska ovršenika proizlazi da isti izjavljuje žalbu izvan roka na
rješenje o ovrsi, predlaže odgodu postupka, te ističe prigovor prava na dom.
5. Ovršenik je rješenje o ovrsi primio dana 21. veljače 2020., a žalbu je po punomoćniku izjavio dana 22. ožujka 2021.
6. Prema čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona ((NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,
131/20, dalje OZ) ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. točke 7. i točaka 9. do
2
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
11. Ovršnog zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove
pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanog razloga istaknuti već u roku za
žalbu protiv toga rješenja.
6.1. Kako je ovršenik podnio žalbu izvan roka pozivajući se na odredbu čl. 50. st. 1. t.
7. OZ-a sud je donio zaključak prema kojem je uputio ovršenika na pokretanje parnice
iz žalbenog razloga 50. st. 1. t. 7. OZ-a sukladno čl. 55. st. 1. OZ-a.
6.2. Prema podnesku ovršenika od 3. svibnja 2022. ovršenik navodi da izjavljuje žalbu
zbog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka, a osobito čl. 75. i 80. b. OZ-a
slijedom čega su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. točke 6. i točke 7. OZ-a.
6.3. Imajući u vidu navedeno sud je kako je već naveo sukladno čl. 53. OZ-a
zaključkom uputio ovršenika na pokretanje parnice iz razloga čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a, a
vezano za žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 6. OZ-a, zaključak suda je da ovršenik u biti
izjavljuje prigovor prava na dom (čl. 75. i 80. b. OZ-a), a navedeni prigovor prava na
dom je prigovor materijalno-pravne naravi koji ovrhu, u slučaju njegove osnovanosti –
kvalificira nedopuštenom, te se ne prosuđuje kroz institut ograničenja/izuzimanja od
ovrhe normiranog odredbama OZ-a.
7. Dakle, ovršenik je istaknuo prigovor prava na dom navodeći da je nekretnina u kojoj živi jedina nekretnina u kojoj stanuje sa obitelji.
8. Prema čl. 75. st. 5. OZ-a smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik
koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba
ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati osim ako je ovršenik u trenutku
sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi
namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj
nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može
provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je
potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima.
Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik
stekne novu nekretninu.
8.1. Prema čl. 75. st. 7. uz prijedlog za ovrhu na nekretnini protiv osobe iz st. 1. ovoga
članka ovrhovoditelj je dužan podnijeti suglasnost iz st. 5. ovoga članka ili pravomoćnu
presudu, javnu ili privatnu ispravu koja ima značenje javne isprave kojom dokazuje da
ovršenik ili osoba koju je po zakonu dužan uzdržavati ima drugu nekretninu za
stanovanje.
9. Ovrhovoditelj uz prijedlog nije dostavio dokaz da ovršenik ima drugu nekretninu za
stanovanje njega i njegove obitelji, a ističe da je predmetna ovrha pokrenuta temeljem
ovršne isprave presude … suda u … broj K-1460/14.
9.1. Prema pravnom stavu u vezi primjene odredbe čl. 75. st. 7. u svezi st. 5. OZ-a na
sastanku … odjela … suda R. i predsjednika građanskih odjela županijskih sudova
održanom 31. ožujka 2021. "Ovrhovoditelj nije dužan dostaviti suglasnost ovršenika
za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazivalo
da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje".
3
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
10. Prema čl. 75. st. 1. OZ-a ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može se
provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja
su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po
zakonu dužan uzdržavati, a prema st. 6. sud će kad to pravičnost zahtijeva odrediti i
provesti ovrhu na nekretnini iz st. 5. ovoga članka ako ovršenikova obveza potječe iz
izvanugovornog obveznog odnosa.
10.1. Dakle, za ovršenika koji ne obavlja registriranu djelatnost i ima samo nekretninu
u kojoj živi izmjenama zakona uvedena je zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini.
Iznimka je slučaj kada je prijedlog za ovrhu podnesen radi ispunjenja ovršenikove
obveze koja potječe iz obveznog odnosa kao što su zakonsko uzdržavanje ili tražbine
radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
10.2. Dakle, radi se o iznimci kada se ovrha može provesti na nekretnini kada nema
suglasnosti, ali kada to pravičnost zahtijeva.
11. Predmetni ovršni postupak je pokrenut radi naplate ovrhovoditeljeve tražbine s
osnove naknade štete koju mu je ovršenik prouzročio kaznenim djelom prijevare, a
kako je to utvrđeno u pravomoćnoj presudi … suda u … K-1460/14.
12. Temeljem odredbe čl. 80. b. st. 2. OZ-a ako glavnica tražbine radi čijeg se
namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn sud može odbiti prijedlog za ovrhu
na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između
interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a prema čl. 80. b. st. 3. OZ-a pri ocjeni je
li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti
slučaja a osobito:
-je li tražbina koja se namiruje razmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila
bezuspješna, odnosno, da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti
li pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba
ovršenika, ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe
zadovolji,
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi
izričito usuglasio sa time da ovrhovoditelj može radi namirenja određene tražbine
zatražiti namirenje prodajom određene nekretnine.
13. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je da je glavnica tražbine radi čijeg namirenja
ovrhovoditelj predlaže ovrhu iznosi 133.465,75 kn, a ovrha je predložena na tri
nekretnine ovršenika od kojih jedna predstavlja kuću (kčbr. …), a druge dvije su dvorište
(kčbr. …) i livada (kčbr. ….). Uvidom u priložene zk izvatke … k.o. V. i zk.ul.br. … k.o.
V. utvrđeno je da na nekretninama koje su predmet ovog postupka nije uknjiženo za-
ložno pravo na temelju ovršne isprave u korist ovrhovoditelja. Prema kopiji katastarskog
plana sve tri nekretnine se nalaze jedna do druge te čine jednu gospodarsku cjelinu.
Prema stavu suda, (slobodnoj procjeni), za zaključiti je da je vrijednost nekretnina
koje su predmet ovog postupka veća od tražbine ovrhovoditelja, budući se na jed-
4
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
noj od njih nalazi kuća. Međutim, također je mišljenje suda (slobodna procjena) da je
vrijednost nekretnina na kojima se ne nalazi kuća (livada i dvorište) manja od vrijed-
nosti ovrhovoditeljeve tražbine, te da bi se dvorište odvojeno bez kuće teško pro-
dao u ovrsi, a isto tako i livada koja se nalazi odmah iza kuće.
14. Nadalje, ovrhovoditelj je pokušao prije ovrhe na nekretninama ovršenika naplatu
na drugom sredstvu ovrhe i to na računu ovršenika, no ovrha je ostala bezuspješna,
a sudu je uz prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj dostavio i dokaz i to podnesak F. od 23.
siječnja 2020.
15. Ovršenik se nije izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi
izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži
namirenje prodajom određene nekretnine jer njegova obveza proistječe iz
izvanugovornog obveznog odnosa.
16. Uvidom u priloženu dokumentaciju koju je ovršenik dostavio u predmet spisa
proizlazi da on i njegova obitelj žive na nekretnini na kojoj se nalazi kuća, te da im je
to jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik a koja mu je nužna za zadovoljenje
njegovih osnovnih životnih potreba kao i osoba koje je dužan uzdržavati. Također iz
dokumentacije proizlazi da je supruga ovršenika zaposlena, da su djeca punoljetna, te
da ovršenik prima naknadu.
16.1. Nesumnjivo je da bi ovršenik provedbom ovrhe u ovom postupku trpio štetu
budući je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenike, te tijekom istog valja
paziti na njihovo dostojanstvo i prava, te na to da ovrha odnosno osiguranje za njega
budu što manje nepovoljna (čl. 6. OZ-a). Tome u prilog ide i odredba čl. 311. a. OZ-a
kojom je propisan postupak zaštite ovršenika koji je radi naplate novčane tražbine
dužan iseliti iz nekretnine prodane u ovršenom postupku, a nema u vlasništvu drugu
nekretninu za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba (stambeno zbrinjavanje
ovršenika).
17. Međutim sa druge strane stoji tražbina ovrhovoditelja koja proistječe s osnove
naknade štete koju mu je ovršenik prouzročio kaznenim djelom prijevare, a kako je to
utvrđeno u pravomoćnoj presudi … suda u … K-1460/14, te je ovršni postupak nužan
kako bi se mogla namiriti tražbina ovrhovoditelja.
17.1. Nadalje, uzimajući u obzir ponašanje ovršenika od donošenja pravomoćne
kaznene presude do podnošenja prijedloga za ovrhu i donošenja rješenja o ovrsi,
prema stavu ovog suda isti je nepošten, a neprovođenje ovrhe na nekretninama koje
su predmet postupka uključujući i nekretninu na kojoj ovršenik živi bilo bi protivno cilju,
svrsi i smislu OZ-a, a time i pravičnosti.
17.2. Ovo iz razloga jer je ovršenik mogao od 2014. od kada je kaznena presuda
postala pravomoćna prodati nekretnine za koje sada predlaže da se na njih ograniči
ovrha (dvorište i livada), te na taj način pokušati namiriti ovrhovoditelja i time pokazati
namjeru vraćanja duga. Međutim, ovršenik ni na jedan način nije pokušao u cijelosti
niti djelomično namiriti ovrhovoditelja, na što ovrhovoditelj opravdano ukazuje u
podnesku od 29. srpnja 2022.
5
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
18. Prema stavu ovog suda ovršenikovi prigovori usmjereni su na onemogućavanje
naplate ovrhovoditeljeve tražbine, a usvajanje ovršenikovog prigovora prava na dom
bilo bi protivno načelu pravičnosti, te je stoga riješeno kao pod točkom I. izreke
rješenja.
19. Ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe je neosnovan.
20. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može ako ovršenik učini
vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili
ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje u potpunosti ili
djelomice odgoditi ovrhu i to u taksativno navedenim slučajevima citiranog čl. 65. st.
1., t. 1.-11. OZ-a.
20.1. Dakle, ovršenik mora dokazati da je nastupila neka od okolnosti predviđenih u t.
1.-11. iz st. 1. čl. 65. OZ-a, te da će vjerojatno provedbom ovrhe trpjeti nenadoknadivu
štetu. Nije dovoljno da je samo nastupila okolnost taksativno nabrojana u prethodnom
članku, već ovršenik mora učiniti vjerojatnim okolnost da bi za nju nastupila
nenadoknadiva šteta.
20.2. Pojam vjerojatnosti treba biti dokazan u takvom stupnju da više činjenica govori u prilog postojanja opasnosti nastupa nenadoknadive štete.
20.2. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjeni formalni uvjeti (koji su
propisani čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a) i materijalni uvjeti (vjerojatnost nastupanja
nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja). Navedeni
formalni i materijalni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno.
20.3. U odnosu na prvu, formalnu pretpostavku, sud zaključuje da je ista u konkretnom
slučaju zadovoljena. Navedena pretpostavka je zadovoljena, kako podnošenjem žalbe
nakon proteka roka (čl. 53. OZ-a), U odnosu na podnošenje žalbe nakon proteka roka,
sukladno čl. 53. OZ-a, nedvojbeno je ispunjene prve pretpostavke za odgodu budući
da čl. 65. st. 1. t. 6. OZ-a izričito propisuje da sud može odgoditi ovrhu ako je ovršenik
protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu
iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je u
konkretnom slučaju zadovoljena prva pretpostavka za odgodu ovrhe.
20.4. U odnosu na drugu pretpostavku, tj. vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio
nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo
nasilje, sud zaključuje da ista nije zadovoljena. Naime, ovršenik u prijedlogu za odgodu
tek paušalno navodi da bi provedbom ovog postupka za ovršenika nastala
nenadoknadiva šteta s obzirom da to nedvojbeno proizlazi iz stanja cjelokupnog spisa.
20.5. Međutim, da bi sud odredio odgodu ovrhe nije dovoljno tek puko navođenje
vjerojatnosti nastanka štete zbog gubitka doma već je ovršenik dužan navođenjem
relevantnih činjenica u prijedlogu za odgodu učiniti vjerojatnim uzročnu vezu između
nastavka ovrhe i nenadoknadive štete pa stoga sud zaključuje da prijedlog za odgodu
ovrhe ne sadrži sve što je potrebno da bi se isti mogao prihvatiti te je stoga odlučeno
kao u točki II izreke rješenja, a cijeneći sve gore navedeno.
6
Poslovni broj: 11 Ovr-19/2020-28
21. Nadalje prema sadržaju podneska ovršenika od 22. ožujka 2021. moglo bi se zaključiti da ovršenik predlaže i ograničenje ovrhe.
21.1. Prema čl. 5. st. 2. OZ-a ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe,
odnosno osiguranja, sud će na prijedlog ovršenika odnosno protivnika osiguranja,
ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno
predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine.
21.2. Kako u konkretnom predmetu nije utvrđena vrijednost nekretnina sud o ovome
nije niti odlučivao.
Đurđevac, 20. siječnja 2023.
Sudac Siniša Rajnović, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalbu u roku 8 dana od dana primitka ovog
rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri istovjetna primjerka, pismeno, a o
žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostaviti:
1. Ovrhovoditelju po opunomoćeniku H. P., odvjetniku iz O.
društva P. i dr. d.o.o., V., …
2. Ovršeniku po opunomoćenici B. C. C., Z., …
7