1

Poslovni broj: 13 P-475/2022-10

Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

 

Poslovni broj: 13 P-475/2022-10

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P  R  E  S  U  D  A

 

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužitelja S. M. iz N. G., OIB…, zastupanog po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G., protiv tužene C. mlt. K. (I.), J., sada nepoznatog prebivališta i boravišta zastupane po privremenom zastupniku D. S., odvjetniku iz N. G., radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, 19. siječnja 2023,. nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i njezinog punomoćnika, a nenazočnosti privremenog zastupnika tužene, istoga dana

 

p r e s u d i o   j e

 

Utvrđuje se da je tužitelj S. M. iz N. G., OIB… stekao pravo vlasništva dosjelošću na cjelokupnom suvlasničkom dijelu tužene C. mlt. K. (I.), J., koji se sastoji od 1/4 dijela na čkbr. 2862 k. i d. u U. I. Z. br. 5 sa 405 m2 upisanoj u z.k.ul. broj 1112 k.o. N. G., što je tužena dužna priznati te trpjeti da  tužitelj Slavko Muhar temeljem ove presude ishodi upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini, a na svoje ime i vlasništvo.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj stekao pravo vlasništva na  nekretninama upisanim u z.k.ul.br. 1112 k.o. N. G. na cjelokupnom suvlasničkom dijelu tužene C. mlt. K. (I.), J., koji se sastoji od 1/4 dijela na čkbr. 2862 k. i d. u U. I. Z. br. 5 sa 405 m2.

 

2. U tužbi se, između ostalog, navodi  da je u zemljišnim knjigama tužena upisana kao suvlasnik na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 1112 k.o. N. G. i to kčbr. 2862 K. i D. u U. I. Z. br. 5 sa 405 m2, u 1/4 dijela.

Tužitelj da je također u zemljišnim knjigama na navedenim nekretninama upisan kao suvlasnik i to u 3/4 dijela.

 

2.1. Boravište tužene da  nije poznato. Stoga da je nužno radi ubrzavanja redovnog postupka te radi zaštite prava i interesa tužene, tuženoj kao osobi nepoznatog boravišta, odrediti skrbnika za poseban slučaj u konkretnom predmetu odnosno u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku postaviti privremenog zastupnika, s time da tužitelj predlaže da se istome kao privremeni zastupnik postavi odvjetnik D. S., odvjetnik iz ZOU I. G. i D. S. iz N. G.

 

2.2. U tužbi se navodi da predmetne nekretnine tužitelj i njegovi prednici nesmetano uživaju i posjeduju više od 100 godina, na način da iste čiste, izgrađuju, obrađuju, kultiviraju, i dr., zbog čega je tužitelj na istim nekretninama odnosno predmetnim suvlasničkim dijelovima nekretnina opisanih pod toč. 1 tužbe, formalno upisanih na ime tužene, stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

2.3. Stoga je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

 

3. Kako je od strane ovoga suda utvrđeno da  boravište tuženoj nije poznato, to je istome po prijedlogu tužitelja, a u smislu odredbe čl. 84.st.2.toč.4. Zakona o parničnom postupku (" Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 –Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi D. S., odvjetnika iz N. G.

 

4. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tužene navodi da mu nisu poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivi se tužbenom zahtjevu, ne protivi se provođenju predloženih dokaza.

 

5. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl.  220.st.2. (" Narodne novine" broj:  53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08,96/08 –Odluka  USRH, 123/08,57/11, 25/13, 43/13, 89 /14, 70/19, 80/22,114/22 – dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u izvadak iz z.k. br. 1112 k.o. N. G., u izvod iz katastarskog plana za predmetne nekretnine te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka Ž. . i Ž. V.

 

6. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

 

7. Prvenstveno je potrebno istaći da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja,faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu,da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

 

8. Nastavno, odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15, 94/17  – dalje ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

 

9. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava  time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da  bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

 

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.

 

10.Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.

 

11. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika roditelja potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku, a koji svjedoci su iskazivali suglasno a njihovi iskazi nisu u protivnosti sa ispravama koje je sam tužitelj priložio uz tužbu.

Svjedok Ž. Ž. od 1952. živi preko puta predmetne nekretnine, navodio da je predmetne nekretnina izgrađena 1953. ili 1954. od strane obitelji T. koji da su bili vlasnici do nešto prije Domovinskog rata kada su nekretninu prodali pravnim prednicima tužitelja 1986. ili 1987. te odselili zajedno sa djecom u P. Osobu tužene da ne pozna, da ista nikada nije posjedovala ovu nekretninu niti živjela na istoj.

Danas ovu nekretninu samostalno i nesmetano uživa tužitelj.

Svjedok Ž. V. iskazuje kao i svjedok Ž. Ž. Isti svjedok također ima neposredna saznanja o tome tko, koliko dugo i na koji način uživao predmetnu nekretninu te je na ove okolnosti iskazivao kao i svjedok Ž. Ž.

Oba svjedoka su osobe starije životne dobi, žive u neposrednoj blizini predmetne nekretnine i imaju neposredna saznanja o tome da je tužitelj danas u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine, prije njega da su u istom takvom posjedu bili njegovi roditelji, a koji su ovu nekretninu kupili od obitelji T.

 

12. Analizirajući iskaze svjedoka koji iskazi su međusobno suglasni utvrđeno je da je tužiteljica u posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina uključujući i trajanje posjeda njezinih pravnih prednika, da  se radi o nekretnini koju je prije tužiteljice uživao njezin otac S., a prije njega njegov otac I. J., da tužiteljica nesmetano i samostalno uživa nekretninu u površini kakva je bila prije tako i danas, a na jednak samostalan i nesmetan način. Da se tužitelj ponaša kao isključivi vlasnik ove nekretnine, a tako da su se ponašali i njegovi pravni prednici.

 

13. Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed.

Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

 

14. Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da je predmetna nekretnina imala sposobnost stvari da bude u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njezin posjed imao određeni  kvalitet /savjestan/  dakle kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a to je zahtjevu tužitelja udovoljeno, te odlučeno kao u izreci ove presude.

 

15. Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

 

U Novoj Gradiški 19. siječnja 2023.

Sutkinja

Jasna Bratek v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana   primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.