1

                            Poslovni broj Gž R-256/2020-3

 

Poslovni broj Gž R-256/2020-3

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Barbare Bosner članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. M. iz D., OIB …, zastupane po punomoćnicima M. P. i Z. V., odvjetnicima u Z., protiv tuženika K. bolnica M., Z.,  OIB …, zastupanog po punomoćnici A. T., dipl. iur, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4379/2018-28 od 15. siječnja 2020., na sjednici vijeća 19. siječnja 2023.

 

 

r i j e š i o j e

 

Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4379/2018-28 od 15. siječnja 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici na ime razlike plaće iznos od 54.300,98 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako je pobliže određeno u izreci. U točki II izreke naloženo je tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 12.575,00 kn sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

 

2. Protiv te presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda.

 

3. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu uvećanja plaće po osnovi otežanih uvjeta rada za svaki sat kada je tužiteljica radila u otežanim uvjetima rada, kao i uvećanja plaće po osnovi odgovornosti za svaki sat kada je tužiteljica imala odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, zahtjev za isplatu razlike plaće po osnovi neisplaćenih prekovremenih sati odrađenih na neradne dane, državne blagdane i praznike te posljedično tome i zahtjev za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koja se utvrđuje kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, sve za razdoblje od srpnja 2013. do zaključno sa srpnjem 2018.

 

              6. Pobijanom presudom utvrđeno je da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre te da joj tuženik u utuženom razdoblju nije u cijelosti isplatio dodatke na plaću za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata. Pozivom na odredbe čl. 51. i 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ br. 143/13-dalje: KU/13), čl. 59a Dodatka I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ br. 96/15) i nastavno čl. 49., 55. i 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („ Narodne novine“ br. 29/18-dalje: KU/18), sud prvog stupnja zaključio je da je tuženik dužan isplatiti tužiteljici iznos od 54.300,98 kn bruto na ime razlike neisplaćene plaće prihvaćanjem nalaza i mišljenja financijskog vještaka V. Z..

 

7. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga pri tome pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. u vezi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od navedenih bitnih procesnih povreda.

 

8. Međutim, osnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

9. Tuženik u žalbi u bitnom osporava metodologiju obračuna razlike plaće tužiteljice u danom nalazu i mišljenju angažiranog financijskog vještaka, te s tim u vezi ponavlja prigovore istaknute tijekom postupka u odnosu na pogrešan pristup vještaka financijske struke prilikom obračuna dodataka za prekovremeni rad prema odredbama KU-a uz tvrdnju da je takvim načinom obračuna došao do znatno većih iznosa od onih koji bi joj eventualno pripadali.

 

10. Prije svega, treba navesti da ovaj sud prihvaća pravilnim stav suda prvog stupnja da tužiteljica kada joj Kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz čl. 57. i 59. KU/13 (čl. 55. i 58. KU/18), zajedno s dodatkom za prekovremeni rad, koje je u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetim na 8. sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.

 

11. Međutim, u odnosu na obračun predmetnih dodataka, iz danog nalaza i mišljenja vještaka financijske struke, proizlazi da je vještak vršio obračun na način da se utvrdi uvećanje osnovne plaće tužiteljice za posebne uvjete rada (stupac e u Tablici 1, list 191-192 spisa) te da se dodatak za iznimnu odgovornost obračuna u postotku od osnovne plaće uvećane za dodatak za posebne uvjete rada, a da je vrijednost svake pojedine kategorije rada izračunata na način da je pomnožena cijena osnovnog sata (uvećanog za posebne uvjete rada) s koeficijentom rada  ovisno o vrsti rada i broju odrađenih radnih sati, čime je dobivena osnovna plaća za pojedinu vrstu rada. Prvostupanjski sud prihvaća točnim i potpunim takav obračun vještaka, a dokazni prijedlog tuženika za provođenje novog financijskog vještačenja odbija kao suvišan.

 

12. U odnosu na mjerodavno materijalno pravo, treba navesti da je odredbom čl. 47. st. 1. KU/13 (čl. 45. st. 1. KU/18) predviđeno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a prema stavku 2. osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, dok su prema stavku 3. dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Odredbom čl. 51. KU/13 (čl. 49. KU/18) propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10 % ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Za rad u dane blagdana neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150% (st. 8.). Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st. 9.). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati (st. 10.). Dodaci iz stavka 1. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju (st. 12.).

 

13. Odredbom čl. 52. KU/13 (čl. 50. KU/18) propisano je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima („Narodne novine“ broj: 33/96., 96/01.,13/02., 136/02., 112/05., 59/06., 55/08, 74/11. i 130/11-dalje: ZB) evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu.

14. Pri tome, za obračun mjesečnog fonda radnih sati treba imati u vidu da prema Zaključku br. 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 od 21. prosinca 2015. redovni mjesečni fond radnih sati bi činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenjima poslovni broj Rev-873/2021-2 od 8. rujna 2021., poslovni broj Rev-872/2021-2 od 31. kolovoza 2021.). Nastavno, treba navesti da je u odnosu na tumačenje odredbe čl. 49. KU/18 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Zaključkom broj 17. od 21. studenog 2018. utvrdilo da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati, dakle kao i prethodno Zaključkom broj 153.

 

15. Prema čl. 57. KU/13 (čl. 55. KU/18) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada  pripada pravo na  dodatak na plaću, u omjeru prema priloženom popisu radnih mjesta. Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva, a koji se primjenjuje od 1. listopada 2015., u čl. 59a propisano je da iznimno od čl. 59. ovoga Ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. Istovjetnu odredbu sadrži i čl. 58. KU/18.

 

16. Iz sadržaja citiranih odredbi proizlazi da se pri obračunu utuženih dodataka svaki dodatak obračunava na osnovnu plaću zbog čega vještak nije pravilno obračunavao utužene dodatke s osnovicom uvećanom za dodatak za posebne uvjete rada jer je osnovica za obračun osnovna plaća definirana u čl. 47. KU/13 (45. KU/18), zbog čega opravdano tuženik osporava izračun angažiranog financijskog vještaka.

 

17. Stoga je sud prvog stupnja pogrešno postupio kada je odbio dokazni prijedlog tuženika provođenja novog financijskog vještačenja pa u ponovnom postupku treba provesti novo financijsko vještačenje prema kojem će se razlika plaće tužiteljice obračunati na prethodno izloženi način.

 

18. Iz tih razloga je primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovoga rješenja te će u nastavku postupka prvostupanjski sud provesti novu glavnu raspravu (čl. 377. st. 1. ZPP-a) i upotpuniti činjenično stanje na način kako je to naprijed navedeno, a budući da je ukinuta odluka u dijelu glavne stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, pa je u nastavku postupka potrebno odlučiti o cjelokupnom parničnom trošku (čl. 166. st. 3. i 4. ZPP-a).

 

 

 

U Rijeci 19. siječnja 2023.

 

Predsjednik vijeća

 

Duško Abramović