Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, te Nataši
Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice A. K., …, OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3, radi utvrđivanja i priznavanja ozljede na
radu, bez održavanja rasprave, 18. siječnja 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-03/21-
01/391, Urbroj: 338-01-06-05-21-02 od 6. srpnja 2021. i rješenja Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Čakovec, Klasa:
UP-I-502-03/21-02/02, Urbroj: 338-20-02-21-02 od 6. svibnja 2021.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužiteljica pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa:
UP/II-502-03/21-01/391, Urbroj: 338-01-06-05-21-02 od 6. srpnja 2021.
(drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Čakovec, Klasa: UP-I-502-03/21-02/02,
Urbroj: 338-20-02-21-02 od 6. svibnja 2021. (dalje: prvostupanjsko rješenje).
2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv
prvostupanjskog rješenja, a kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za pokretanjem
postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu prema podnesenom zahtjevu od

… vezano za dg F 25.1 izraženu šifrom prema MKB-10 klasifikaciji
verificiranu dana …

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog drugostupanjskog i
prvostupanjskog rješenja tuženika zbog bitnih povreda odredbi zakona, pogrešno i
nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene prava, tužiteljica, u
bitnom, navodi da se tužiteljica veoma dugo nalazila na bolovanju od …
od ..., kada je i dobila izvanredni otkaz ugovora o radu, a čiju je
nezakonitost tužiteljica dokazala presudom Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj
7-PR-102/19-5 od 20. veljače 2020. Tužiteljica da je na bolovanju bila pod
psihijatrijskom dijagnozom F25.1 shizoafektivni poremećaj depresivni tip i još uvijek je
u psihosocijalnom tretmanu i sa psihijatrijskom medikamentoznom terapijom.
Temeljem navedene dijagnoze da je ostvarila pravo na invalidsku mirovinu zbog

2 Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

potpunog gubitka radne sposobnosti kao i pravo na tjelesno oštećenje od 60% zbog
bolesti nastale … ( na radu i u svezi s radom). Po pravomoćnosti rješenja o
tjelesnom oštećenju da je HZZO u Č. podnijela zahtjev za priznanje ozljede na
radu koji joj je odbijen, kao i od strane tuženika, uz obrazloženje da je premašila rok
od 3 godine. Tužiteljica smatra da tuženik nije pravilno utvrdio moment verifikacije
dijagnoze, a to je datum rješenja HZMO od …, od kojeg datuma se računa
rok zastare za priznanje prava na ozljedu na radu. Svima, pa tako i tuženiku je bilo
poznato da je na bolovanju bila pod dijagnozom F25.1. Potom se tužiteljica poziva na
odredbu članka 40. Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja prava iz
obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i
navodi da su svi subjekti u smislu odredbi Zakona i Pravilnika znali za njenu bolest jer
dijagnoza nije tajna, a nalazi se na svim medicinskim dokumentima. Ističe kako je ona
bila bolesna i nije bila u mogućnosti poduzimati radnje za eventualno ostvarivanje
nekih prava, te da se još uvijek liječi, te kako nitko od nadležnih tijela nije poduzeo
ništa da se popuni tiskanica ozljede na radu jer je bilo isplativije da je tužiteljica na
bolovanju sa 70% plaće tj. naknade za bolovanje, a ne 100% kako zakon propisuje u
slučaju ozljede na radu. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da se donese
presuda kojom se usvaja tužba tužiteljice, poništava osporeno drugostupanjsko
rješenje kao i prvostupanjsko rješenje i utvrđuje se da je kod tužiteljice nastala ozljeda
na radu … temeljem bolesti verificirane pravomoćnim rješenjem HZMO,
Središnja služba u Zagrebu, Klasa: UP/II-141-06/202-01/03160592031, Urbroj: 341-
99-05/3-20-1913 od 15. rujna 2020. , te da se nalaže tuženiku da tužiteljici izvrši isplatu
razlike naknade bolovanja kao naknadu zbog ozljede na radu od … pa
do ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu tj. 16. siječnja 2020. uplatom na račun
tužiteljice u roku od 8 dana od donošenja presude pod prijetnjom ovrhe, te zakonske
zatezne kamate od dospijeća svakog zaostalog iznosa naknade sve do isplate.
4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da tužba nije osnovana.
Osporeno rješenje da je doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno
provedenom upravnom postupku sukladno važećim zakonskim propisima i
podzakonskim aktima tuženika. Potom tuženik citira i poziva se na relevantne
zakonske i podzakonske odredbe i navodi da iz spisu priležeće dokumentacije proizalzi
da je prvostupanjsko tijelo Zavoda dana … zaprimilo zahtjev osiguranice
A. K., ovdje tužiteljice, obvezno zdravstveno osigurane kao korisnik mirovine
od …, kojim traži priznavanje ozljede na radu prema odredbi članka 66.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i odredbi članka 46. i 47. stavka 2.
Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja u slučaju ozljede na radu profesionalne bolesti, te pripadajućih prava u
svezi istog. Osiguranica da je u zahtjevu navela da joj je dana … verificirana
dijagnoza šifre prema MKB-u F 25.1, a koja, kako navodi, nije dobro provedena u
zdravstvenom kartonu osiguranika, te se još uvijek liječi, pri čemu se poziva na rješenje
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe kojim je predmetna
dijagnoza verificirana. Razmatrajući predmetni zahtjev osiguranice prvostupanjsko
tijelo da je pravilno utvrdilo da, u smislu citiranih odredaba, nisu ispunjeni uvjeti za
pokretanja postupka u konkretnoj upravnoj stvari, uzimajući u obzir datum nastanka
ozljede osiguranice (…), a u odnosu na datum podnošenja zahtjeva (…). Odredbom članka 130. Zakona, a vezano uz odredbu članka 47. Pravilnika
izričito je propisano da se prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti
podnosi za slučaj ozljede na radu u roku od osam dana od dana nastanka ozljede na
radu, a za profesionalnu bolest u roku od osam dana od dana kada je osigurana osoba
primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste

3 Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine
rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest, a osigurana osoba za koju
Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti u roku
od tri godine od isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo na pokretanje
postupka utvrđivanja priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti od
strane Zavoda. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo Zavoda da je pravilno
utvrdilo da su u predmetnom slučaju nastupile okolnosti propisane citiranom odredbom
Zakona, odnosno zbog proteka vremena dužeg od tri godine i 8 dana od dana
nastanka dijagnoze osiguranica gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja
priznavanje ozljede na radu. S obzirom na iznijeto, utvrđeno je da navodi osiguranice
ne mogu biti od utjecaja na drugačije odlučivanje, s obzirom na izričito propisane rok
vezan uz podnošenje Prijave o ozljedi na radu nadležnom tijelu, a vezano uz
ostvarivanje predmetnog prava pod propisanim pretpostavkama. Stoga da ranije
iznijeti tužbeni navodi ne mogu biti od utjecaja na drugačije odlučivanje. Pobijano
rješenje da je zakonito, pa predlaže da se donese presuda kojom se tužbeni zahtjev
tužiteljice odbija.

5. Dostavljanjem navedenih podnesaka, strankama je omogućeno izjašnjavanje
o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja
su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne
novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje: ZUS-a). Potom je u
ovome sporu, presuđeno bez rasprave, jer su se, s obzirom na navode stranaka u tužbi
i odgovoru na tužbu, za to ispunile pretpostavke iz članka 36. točke 4. ZUS-a.
6. Pritom je ovaj sud uzeo u obzir dokaze odnosno isprave u spisu ovoga spora
i u spisu predmetnoga upravnog postupka dostavljenom uz odgovor na tužbu.
7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti
osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

9. Odredbom članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
(„Narodne novine“, broj 80/13, 137/13 i 98/19; dalje: Zakon) propisano je da se
ozljedom na radu smatra: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim
mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim
promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama
fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno
djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom
osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz
održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno
posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica
nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi
s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom
zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju
osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na
putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na
osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno
bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima
iz članka 16. ovoga Zakona.

10. Prema odredbi članka 67. Zakona ozljedom na radu, u smislu istog Zakona,
ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog 1. skrivljenog, nesavjesnog
neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao
i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu
u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje

4 Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem
alkohola i opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih
aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije
korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak
radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.), 3.
namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s
osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4.
atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje
mogu imati za posljedicu bolest.

11. Prema odredbi članka 36. Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja
prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne
bolesti (Narodne novine broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15 105/16 40/17.66/17, 109/17
132/17, 119/18 41/19 22/20, 39/20., dalje: Pravilnik), važećeg u trenutku nastanka
osiguranog slučaja, ozljeda na radu može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka

4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja
odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.

12. Prema odredbi članka 37. Pravilnika ozljeda na radu neće se priznati
osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona.
13. Sukladno odredbi članka 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja
ozljede bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni
ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s
propisima o zaštiti na radu i drugim propisima, te odredbama Zakona i Pravilnika.
14. Prema odredbi članka 128. Zakona postupak utvrđivanja i priznavanja
ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće pravna ili
fizička osoba te tijelo državne vlasti kao poslodavac, organizator određenih poslova i
aktivnosti iz članka 16. ovoga Zakona, odnosno osoba koja samostalno osobnim
radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti. Prijavu iz stavka 1. ovog članka pravna ili fizička osoba,
odnosno tijelo državne vlast kao poslodavac te organizator određenih poslova i
aktivnosti obvezni su podnijeti po službenoj dužnosti na traženje ozlijeđenog ili
oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe kojoj se prema ovome Zakonu
osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Ako
poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti i poslova ne postupe u skladu
sa stavkom 2. ovoga članka, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće i
obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema
prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Zavod ima sklopljen
ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika, a koji je u skladu s općim
aktom Zavoda nadležan za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika prema
sjedištu poslodavca odnosno organizatora određenih aktivnosti i poslova

15. Prema odredbi članka 130. Zakona, a vezano uz odredbu članka 47.
Pravilnika prijava o ozlijedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se: 1. za
slučaj ozljede na radu-u roku od osam dana od dana nastanka ozljede na radu; 2. za
profesionalnu bolest- u roku od osam dana od dana kada je osigurana osoba primila
ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada
u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je
dijagnosticirana profesionalna bolest. Stavkom 2. istog članka propisano je da
osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka
gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti od strane Zavoda.

5 Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

16. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela je razvidno kako slijedi:
- da je prvostupanjsko tijelo dana … zaprimilo zahtjev tužiteljice
(poslan putem pošte preporučeno dana …), obvezno zdravstveno
osigurane kao korisnik mirovine od …, kojim traži priznavanje ozljede
na radu prema odredbi članka 66. Zakona i odredbi članka 46. i 47. stavka 2.
Pravilnika;

- da je tužiteljica u zahtjevu navela da joj je dana … verificirana
dijagnoza šifre prema MKB-u F25.1 (hospitalizirana u Županijskoj bolnici Č. od

… do …), a koja, kako navodi, nije dobro provedena u
zdravstvenom kartonu osiguranika, te se još uvijek liječi, pri čemu se poziva na rješenje
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe od … kojim
je predmetna dijagnoza verificirana.

17. Tužiteljica u tužbi u suštini prigovara da osporenim drugostupanjskim kao i
prvostupanjskim rješenjem nije pravilno utvrđen moment verifikacije, a to da je datum
rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od …, od kojeg
datuma da se računa rok zastare priznanja prava na ozljedu na radu, te ističe da je
svim nadležnim tijeima bila poznata njena dijagnoza, pa da stoga osporen rješenja
nisu pravilna i zakonita.

18. Obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu gore citirane zakonske
i podzakonske odredbe, prema ocjeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno
drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od
utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

19. Naime, u smislu gore citiranih odredbi, a polazeći od podataka spisa
predmeta, pravilno je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da nisu ispunjeni uvjeti za
pokretanja postupka u konkretnoj upravnoj stvari, uzimajući u obzir datum nastanka
ozljede osiguranice tj. dan …, a koji je prema ocjeni ovog suda, upravo
suprotno tužbenim prigovorima tužiteljice, pravilno utvrđen temeljem priložene
dokumentacije, a koji datum i sama tužiteljica navodi u predmetnom zahtjevu kao
datum verifikacije njene bolesti, dok datum donošenja rješenja Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, Središnje službe … (kojim je utvrđeno postojanje
tjelesnog oštećenja tužiteljice od 60% i to nastalo dana … zbog bolesti)
nije datum nastanka ozljede osiguranice odnosno tužiteljice, a kako to pogrešno drži
tužiteljica.

19.1. Stoga, imajući u vidu datum nastanka ozljede osiguranice (…) i datum podnošenja zahtjeva (…), to je jasno razvino da je
protekao rok od 3 godine od isteka roka od osam dana od dana nastanka ozljede na
radu odnosno dana nastanka dijagnoze tužiteljice (…) propisan gore
citiranom odredbom članka 130. stavka 2. Zakona u svezi odredbe članka 47.
Pravilnika, a protekom kojeg tužiteljica kao osiguranica gubi pravo na na pokretanje
postupka utvrđivanja i priznavanje ozljede na radu, pa je stoga je pravilno i zakonito
postupilo prvostupanjsko tijelo kada je negativno riješilo o predmetnom zahjtevu
tužiteljice, odnosno pravilno i zakonito je postupio tuženik kada je odbio žalbu
tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

20. Naposljetku, imajući u vidu prethodno navedeno, glede prijedloga tužiteljice
za njezin saslušanjem za navesti je da isti prijedlog ovaj sud nalazi u cijelosti
neosnovanim obzirom da se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne mogu utvrditi
na temelju iskaza tužiteljice, te navedeni dokaz ne može biti od utjecaja na donošenje
odluke u ovoj upravnoj stvari.

21. U izloženom, po ocjeni ovog suda, upravna tijela su na pravilno i potpuno
utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenila materijalno pravo, upravo suprotno

6 Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

tužbenim prigovorima, te pri tome u upravnom postupku koji je prethodio nisu
povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, dok
tužbeni prigovori, imajući u vidu sve prethodno navedeno, nisu osnovani niti od utjecaja
na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

22. Također nisu ostvareni ni razlozi ništavosti osporenog rješenja iz članka

128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i
110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

23. Stoga je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti
tužbeni zahtjev kao neosnovan, pa je presuđeno kao u izreci presude.

U Splitu 18. siječnja 2023.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba
se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u
sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70.
ZUS-a).

DNA:

- tužiteljici, uz naredbu Ureda predsjednice suda od 1.12.2022.
- tuženiku, uz naredbu Ureda predsjednice suda od 1.12.2022. i uz spis
upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.

RJ./

I. Tužiteljica oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka

11. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18).
II. Spis u kalendar 30 dana.