1

Broj: Ppž-6421/2022

                                 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A.B., zbog prekršaja iz čl. 53. st. 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17 i 70/19.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, od 24. rujna 2021., broj: 511-12-36/05-3-3129-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 18. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu prigovora okr. A.B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci na način da se postupanje okr. Ante Buzova, činjenično opisano u izreci pobijane presude, pravno označava kao prekršaj iz čl. 53. st. 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) te u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. A.B. na temelju tog zakonskog propisa, izriče novčana kazna u iznosu od 390 (tristodevedeset) eura/2.938,46 kuna[1] (dvijetisućedevetstotridesetosmakunaičetrdesetšestlipa), koju je okr. A.B. dužan platiti u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude, time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ukoliko okr. A.B. u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

II. Odbija se prigovor okr. A.B., kao neosnovan te se prekršajni nalog u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje

 

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), okr. A.B. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka od 15 (petnaest) eura/113,02 kuna (stotrinaestkunaidvijelipe) u roku 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.

             

 

Obrazloženje

 

              1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. A.B. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 53. st. 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.

 

              2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. A.B. osobno je pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne i zaštitne mjere te troškova postupka. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3. Obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. PZ-a,  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. PZ-a, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba PZ-a o žalbenom postupku.

 

4. Prigovor nije osnovan.             

 

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prekršajni nalog, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

              6. Okrivljenik u prigovoru iskazuje da mu je izrečena novčana kazna previsoka kao i troškovi postupka te bi plaćanje istih dovelo do ugroze njegove egzistencije budući da je umirovljenik s mirovinom od 1.800,00 kuna, a zbog bolesti mora svakodnevno odlaziti liječniku na preglede i terapije pa mu je vozačka dozvola prijeko potrebna, a inače je dugogodišnji disciplinirani vozač-profesionalac, nekažnjavan.

 

7. Prije svega je potrebno napomenuti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. PZ-a, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što nije učinio pa su navodi u pogledu loše materijalne i zdravstvene situacije ostali na razini paušalnog isticanja.

 

7.1.              U odnosu na navod prigovora kojima se ističe nekažnjavanost, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne i u konkretnom slučaju je našla dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni u visini zakonom propisanog posebnog minimuma.

 

8. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, prvenstveno se ističe da je dana 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji u čl. 32. propisuje manji iznos najniže i najviše novčane kazne za prekršaj iz čl. 53. st. 1. i 4. tog Zakona (novčana kazna od 390 eura do 920 eura, što primjenom konverzije iznosi 2.938,46 kuna do 6.931,74 kuna), što ga čini blažim propisom od onoga koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, „Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19. i 42/20.,), a koji je propisivao novčane kazne u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz čl. 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se najblaži propis za počinitelja.

 

8.1.  Stoga je ovaj sud u konkretnom predmetu, pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da je pravilno pravno označio postupanje okrivljenika činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga kao prekršaj iz čl. 53. st. 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19., 42/20. i 114/22), te istome također izrekao najnižu novčanu kaznu propisanu za taj prekršaj novim, blažim propisom, dakle, novčanu kaznu u iznosu od 390 eura, kako je to navedeno u t. I. izreke ove presude.

 

8.2. Po ocjeni ovog suda, izrečena novčana kazna u posebno propisanom minimumu, primjerena je stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a. Imajući u vidu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne, kao i to da su izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost izricanja ublažene kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. PZ-a i svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.

 

8.3. Stoga je nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikovog prigovora u dijelu koji se odnosi na odluku o izrečenoj novčanoj kazni.

 

9. Nadalje, ispitujući pobijani prekršajni nalog u dijelu odluke o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud je našao da je prvostupanjsko tijelo, osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izreklo zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju jednog mjeseca. Primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od jednog mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, po ocjeni ovog suda, primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa te je u skladu s načelom razmjernosti iz čl. 51.a PZ-a. Imajući na umu prethodno navedeno, okolnost koja se ističe u prigovoru o nužnosti posjedovanja vozačke dozvole radi odlaska liječniku, nije od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog suda o primjeni zaštitne mjere, a niti je okrivljenik navode iz prigovora na bilo koji način potkrijepio, što je bio dužan učiniti kako je i navedeno.

 

              9.1. Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikovog prigovora niti u ovom dijelu te je odlučeno kao pod t. II. izreke.

 

10. Ispitujući nadalje odluku o trošku prekršajnog postupka, a povodom prigovora okrivljenika, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pravilno i zakonito, obvezalo okrivljenika na plaćanje troška u iznosu od 500,00 kuna (u odgovarajućem iznosu eura u trenutku izvršenja prema fiksnom tečaju konverzije), a koji je određen sukladno trajanju i složenosti postupka koji su određeni Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna te po ocjeni ovog suda, ne postoje uvjeti za njihovu dosudu u nižem iznosu, odnosno za oslobađanje okrivljenika od plaćanja navedenih troškova.

 

10.1. Stoga je odlučeno kao u t. II. izreke ove presude.

 

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika, a držeći da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15 eura, odnosno, 113,02 kuna,  dakle, gotovo minimalnog iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i osoba koje je eventualno dužan uzdržavati.

 

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

Zagreb, 18. siječnja 2023.

 

 

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split, u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.