1

Poslovni broj: 3. P-238/2022-7

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ĐAKOVU
Đakovo, Trg dr. Franje Tuđmana 2

Poslovni broj: 3. P-238/2022-7

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Đakovu, po sutkinji Anđeli Bošković Rajković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja I. M., OIB: …, iz Đ., zastupanog po punomoćniku G. M., odvjetniku iz Đ., protiv prvotuženika T. B., OIB: …, iz Đ. i drugotuženika F. B., iz G., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 15. prosinca 2022. godine, u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, prvotuženika, te u odsutnosti uredno pozvanog drugotuženika, dana 18. siječnja 2023. godine

 

p r e s u d i o j e

 

Utvrđuje se da je I. M., OIB: …, iz Đ. vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. … k.o. V. i to:

kč. br. … oranica selište sa 1084 čhv (3899 m2),

kč. br. … oranica selište sa 591 čhv (2126 m2),

kč. br. … oranica selište sa 2 jutra i 481 čhv (13239 m2),

kč. br. … oranica selište sa 1 jutro i 162 čhv (6337 m2), te su tuženici dužni
trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na navedenim nekretninama u zemljišnima knjigama, jer će u protivnom takvo trpljenje zamijeniti ova presuda, u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je 23. kolovoza 2022. godine podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da je vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zk. ul. br. … k.o. V. i to kč. br. …
oranica selište sa 1084 čhv (3899 m2), kč. br. … oranica selište sa 591 čhv (2126 m2), kč. br. … oranica selište sa 2 jutra i 481 čhv (13239 m2), kč. br. … oranica selište sa 1 jutro i 162 čhv (6337 m2). Vlasništvo i posjed na predmetnim nekretninama stekao je nasljeđivanjem svog pok. oca I. M.. Otac tužitelja I. M. je pravo vlasništva na nekretninama stekao početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kupnjom od S. B., sada pok. oca tuženika. Odmah po kupnji otac tužitelja stupio je u posjed nekretnina i u njihovom posjedu bio je sve do svoje smrti kada ga je naslijedio tužitelj, koji je u posjedu istih od tada pa sve do danas. Dakle, tužitelj je u posjedu ovih nekretnina, računajući i posjed prednika preko 50 godina pa je pravo vlasništva stekao dosjelošću. Tuženici su u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja, nikada nisu bili u posjedu predmetnih nekretnina, niti polažu na njih. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude sadržaja kao u izreci.

2. Tuženicima je uredno dostavljena tužba s pozivom na davanje odgovora na tužbu. Tuženici T. B. i F. B. nisu podnijeli odgovor na tužbu, niti osporili tužbeni zahtjev.

 

3. U dokaznom postupku sud je pročitao prijepis posjedovnog lista (list 3 spisa), zemljišnoknjižni izvadak (list 4 spisa), izvršio uvid u snimku Geoportala (list 15 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja i prvotuženika T. B.. Nije proveden dokaz saslušanjem tuženika F. B., jer isti, iako uredno pozvan s napomenom o saslušanju, nije pristupio ročištu, pa, obzirom na utvrđene činjenice sud nije smatrao potrebnim provoditi dokaz njegovim saslušanjem.

 

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 i 80/2022), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama, osnovan.

 

5. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine kč.br. …, kč.br. …, kč.br. …, kč.br. …, a upisane u zk. ul. br. … k.o. V., utvrđeno je da su iste upisane kao suvlasništvo F. B. iz V. u 1/2 dijela i T. B. iz V. u 1/2 dijela.

 

6. Iz posjedovnog lista proizlazi da su iste nekretnine upisane kao posjed J. i R. M. svaki u 1/2 dijela.

 

7. Iz Izvoda iz katastarskog plana utvrđen je položaj čestica kč.br. …, …, … i … k.o. V..

 

8. Saslušan pred sudom, tužitelj je iskazao da je nekretnine koje su predmet ovog postupka njegov pok. otac I. M. kupio od S. B., također pok. oca tuženika. Koliko se sjeća to je bilo 1960-ih godina. Odmah po kupnji nekretnina I. M. ušao je u posjed nekretnina, te ih obrađivao sve do svoje smrti. I. M. je umro 2012. godine, a tužitelj je njegov jedini zakonski nasljednik. Još je za vrijeme očeva života, kada je on bio lošijeg zdravstvenog stanja osobno tu zemlju obrađivao i posjedovao. Niti tužiteljevog oca, a niti tužitelja nitko nije smetao u posjedu, niti osporavao pravo na posjed. Nisu mu poznati razlozi zašto otac ugovor o kupoprodaji nije proveo u zemljišnoj knjizi, dok samo nagađa da su kao posjednici upisani njegovi stričevi J. i R. koji su živjeli u D., a temeljem dogovora s tužiteljevim ocem, dok su ove su nekretnine pripale upravo tužiteljevu ocu. Sada te nekretnine daje u zakup I. M. i T. P., koji po njegovu nalogu obrađuju nekretnine.

 

9. Prvotuženik T. B. je iskazao da je s roditeljima i bratom, drugotuženikom, živio u V. do 1963. godine, kada su odselili u Đ.. Tom prilikom je njegov otac svu zemlju u V. prodao, pa vjerojatno i nekretnine koje su predmet postupka I. M., tužiteljevu ocu. Nakon što su odselili više nisu odlazili u V., tako da osobno ne polaže nikakvo pravo na te nekretnine, a isto kazuje i za svog brata s kojim je u kontaktu i koji zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja nije bio u mogućnosti pristupiti ročištu, niti će moći ubuduće. Pretpostavlja da ima još nekretnina u V. koje se vode na imenu tuženika, a na koje ne polažu nikakva prava jer je njihov otac prodao sve nekretnine. Smatra da je riječ o nesređenom zemljišnoknjižnom stanju, te se ne protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

 

10. Sud cijeni istinitim iskaz tužitelja i prvotuženika jer su dani uvjerljivo, logično, te su sukladni materijalnoj dokumentaciji u spisu.

 

11. U ovom je postupku temeljem provedenih dokaza utvrđeno da je tužitelj od svog oca, izvanknjižnog vlasnika nekretnine stekao vlasništvo nekretnina kč.br. …, …, … i … k.o. V., te ga, kao niti njegovog prednika nikada nitko nije smetao u posjedu, niti mu osporavao pravo na posjed.

 

12. Tužiteljev je otac kupio nekretninu od pokojnog oca tuženika, no nikada se nije upisao vlasnikom u zemljišnoj knjizi, dok je po kupnji stupio u posjed nekretnina. Tužitelj je nakon nasljeđivanja (2012. godine) ušao u posjed nekretnina, te iste nastavio samostalno posjedovati. Tužitelj svoje pravo vlasništva nije upisao u cijelosti u zemljišnu knjigu, a posjed je stekao od prethodnog izvanknjižnog vlasnika, oca. Sada mu zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja nedostaje valjan naslov (titulus) za stjecanje prava vlasništva kao i valjan način (modus) stjecanja. Tužitelja kao niti njegovog prednika nikada nitko nije smetao u posjedu, niti mu osporavao pravo na posjed.

 

13. Slijedom navedenog, sud je stajališta da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina dosjelošću, jer se u vrijeme potrebnog za stjecanje vlasništva dosjelošću svakako računa i vrijeme posjeda njegovih prednika. Tužitelj je putem svog pretka stupio u posjed nekretnine 1960-tih godina i nikada ga nitko nije smetao u posjedu, niti osporavao to pravo. Cijeneći činjenicu da se nalazi u posjedu nekretnina putem predaka više od 60 godina, koji je posjed zakonit, nije stečen silom, prijevarom niti zlouporabom povjerenja (istinit posjed), to se tužitelj od stupanja u posjed opravdano smatra vlasnikom nekretnine (savjestan posjed). Iz prednje navedenog sud smatra ispunjenim pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. Naime, odredbom čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 114/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari čiji je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Slijedom svega navedenog, kako je sud utvrdio da je tužitelj samostalan i pošten posjednik daleko više od 20 godina, tužbeni je zahtjev cijenio osnovanim, radi čega je odlučeno kao u izreci.

 

14. Niti jedna od stranaka nije tražila trošak postupka, radi čega sud o istom nije niti odlučivao.

 

U Đakovu, 18. siječnja 2023. godine

 

                                                                                       Sutkinja:

                                                                                       Anđela Bošković Rajković, v.r.

 

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno, u 4 istovjetna primjerka, u roku
od 15 dana od dana uručenja ove presude.

 

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženicima

3. Po pravomoćnosti Poreznoj upravi