1                            Broj: Ppž-7186/2022

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M. R., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.), odlučujući o žalbi oštećenika tužitelja D. T., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 17. svibnja 2022., broj: 76. Pp-3565/2021, u sjednici vijeća održanoj 18. siječnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba oštećenika tužitelja D. T., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 17. svibnja 2022., broj: 76. Pp-3565/2021, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), u ponovljenom postupku, oslobođena je od optužbe okr. M. R. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, oštećenik tužitelj, osobno, pravodobno je podnio žalbu, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje i to drugom sucu.

              3. Žalba je osnovana.

              4. Prije svega treba navesti da je pobijana presuda lišena bilo kakve analize provedenih dokaza. Naime, prvostupanjski sud, u obrazloženju svoje odluke, reproducira izvedene dokaze, nakon čega ih uopće ne analizira i ne ocjenjuje, niti ih međusobno dovodi u vezu, nego samo u 15. odlomku iznosi razloge o krivnji i to na način da „od riječi do riječi“ prepisuje razloge iz prethodne odluke prvostupanjskog suda, koja je bila ukinuta rješenjem ovog suda broj Ppž-76/20202 od 15. siječnja 2021., u kojem je bilo ukazano na neprihvatljivost takvog zaključivanja.

              5. Iako Prekršajni zakon ne određuje jasna, formalna, dokazna pravila, već isti, sukladno čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, sud uvijek mora dati razloge zbog kojih je, na temelju slobodne ocjene dokaza, uzeo neku činjenicu dokazanom, a koji razlozi moraju imati podlogu u općim načelima ljudskog mišljenja, logici i općeprihvaćenim društvenim i pravnim načelima i standardima. Samo nabrajanje i reproduciranje provedenih radnji u postupku, bez analize istih, upućuje na arbitrarnost u postupanju suda i ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke o krivnji, jer je prvenstvena zadaća prvostupanjskog suda da analitički cijeni provedene dokaze, kako one koji idu u korist okrivljenika, tako i one na njegovu štetu te da, u skladu s tim, da valjane razloge za svoju odluku, a što je u pobijanoj presudi izostalo.

6. Razmotrivši predmet, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da oštećenik tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući pogrešnom zaključku glede krivnje okr. M. R.

7. Naime, suština razloga zbog kojih prvostupanjski sud okr. M. R. oslobađa od krivnje, a koji razlozi su, kao što je već navedeno, potpuno identični i prepisani iz prethodne prvostupanjske odluke koja je bila ukinuta, svodi se na tvrdnju prvostupanjskog suda da, zbog nedvojbeno utvrđene činjenice da se okrivljenica na identičan način ponaša vrlo često, takvo njeno ponašanje kod žrtve nasilja nije moglo izazvati zakonom propisanu posljedicu u vidu povrede dostojanstva ili uznemirenosti.

8. Takvo zaključivanje prvostupanjskog suda je potpuno neprihvatljivo, jer činjenica da se ne radi o izoliranom slučaju, nego o obrascu protupravnog ponašanja, nikako ne može značiti da takvo ponašanje prestaje biti protupravno. Pritom je, za zaključak o krivnji u odnosu na inkriminirani događaj, potpuno nebitno je li ranije identično ponašanje bilo prijavljivano i procesuirano i koja je odluka u eventualnim postupcima bila donesena. Notorno je i nedvojbeno da je predmetna inkriminacija (govoriti nekom da je idiot), po svom sadržaju, izraz kojem je jedina svrha, smisao i cilj da uvrijedi, ponizi i omalovaži osobu kojoj je upućena i ne može se smatrati i ocijeniti prihvatljivim načinom komuniciranja uopće, pa tako ni između članova obitelji. Oštećenik tužitelj je jasno i izričito iskazivao da mu je inkriminirane prilike dostojanstvo bilo povrijeđeno i da je osjećao strah, a prvostupanjski sud nije iznio nikakve razloge zašto takav njegov iskaz nije prihvatio. Tim više što se inkriminirani događaj nije dogodio u vrijeme i na mjestu kada nije bilo nikog drugog osim okrivljenice i oštećenika tužitelja, nego se dogodio u prostorijama Centra za socijalnu skrb, tijekom savjetodavnog razgovora u postupku nadzora nad ostvarivanjem skrbi o zajedničkom djetetu, pred više osoba, a riječi su bile upućene takvim intenzitetom da je događaj zahtijevao intervenciju zaštitara Centra za socijalnu skrb, što ponašanju okrivljenice daje dodatnu težinu u smislu iskazivanja svoje moć i jakosti. Prvostupanjski sud navedene činjenice uopće nije analizirao, niti ih dovodio u vezu s iskazom oštećenika tužitelja.

9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica, koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Ovaj sud smatra da nema mjesta prihvaćanju prijedloga oštećenika tužitelja da se nova glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom održi pred drugim sucem, jer pobijanu presudu nije donijela ista sutkinja koja je sudila i u prvom postupku u ovom prekršajnom predmetu, a oštećenik tužitelj je, kako to proizlazi iz privitaka uz žalbu, svoju zaštitu ostvario i podnošenjem predstavke predsjednici Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu.

10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

              11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 18. siječnja 2023.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i oštećenika tužitelja.