- 1 -

Broj: Ppž-89/2023

  

                                 

Broj: Ppž-89/2023

 

 

             

U   I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

                            I

             

                                            R J E Š E NJ E

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća i Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. B. M., zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08. i 112/12.) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. studenog 2022., broj: 8. Pp J-1291/2019-22, u sjednici vijeća održanoj 18. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o     j e

 

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije na način da se izriče:

 

            Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. B. M. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

da bi :

 

20. travnja 2019. oko 19,28 sati u Splitu, VIII Mediteranskih igara br.2, na sjevernoj tribini Gradskog stadiona Poljud, tijekom odigravanja utakmice I. HNL, između HNK Hajduk i HNK Rijeka, naočigled velikog broja građana, u cilju prouzročenja straha drugome i stvaranja neprijateljskog ponižavajućeg i uvredljivog okruženja, na temelju pogrešne predodžbe o etničkoj pripadnosti pjevao pjesme čiji sadržaj iskazuje i potiče mržnju na temelju regionalne pripadnosti, na način što je u skupini navijača vikao:“Šugava Rijeko, smrdljivi grade, pobit ću pola tvoje Armade, šugava Rijeko, puna si Srba, ne brini Rijeko, ima još vrba….“

 

- čime bi počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije

 

              II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 4. i 5. i 7. Prekršajnog zakona u tom dijelu padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

 

r i j e š i o     j e

 

III. Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split u odnosu na prekršaj iz čl. 39. a at 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, ukida se prvostupanjska presuda u tom dijelu i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u ukinutom dijelu.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. studenog 2022., broj: 8. Pp J-1291/2019-22 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona okr. B. M. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije i čl. 39. a) st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. a) Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2.               Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split je podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i predmet dostavi na ponovno suđenje.

             

3.              Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom osnovana.

 

U odnosu na presudu

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava.

 

4.1.              Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. B. M. optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu i za koje je u nedostatku dokaza oslobođen u izreci prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

 

5.              Naime, iz činjeničnog opisa djela za koje se okr. B. M. optužuje ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

 

5.1.              Čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo,

 

5.2.              Stoga, da bi se radilo o prekršaju iz čl. 25. citiranog Zakona moraju biti ispunjena dva elementa:

1)                 da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji

2)                 da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo

 

5.3.              Dakle, prouzročenje straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja i povreda dostojanstva drugome odlučne su činjenice odnosno konstitutivni elementi koji čine biće tog prekršaja i bez kojih se ne može raditi o prekršaju uznemiravanja u smislu čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

Stoga, u ovoj situaciji oba gore navedena elementa moraju, kao biće djela, biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja.

 

6.               Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu i pobijanoj presudi ne navodi se da bi okrivljenik svojim opisanim postupanjem povrijedio tuđe dostojanstvo. Iz navedenih razlog djelo za koje se okrivljenik optužuje i oslobađa od optužbe u nedostatku dokaza,   nije prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je trebalo u povodu žalbe tužitelja preinačiti pobijanu presudu i izreći presudu kojom se okr. B. M. na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobađa od optužbe za prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

 

7.              Uslijed takve odluke žalba tužitelja u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije je bespredmetna, dok troškovi prekršajnog postupka, sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

 

U odnosu na rješenje

 

8.               Ispitujući nadalje pobijanu presudu u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da osnovano tužitelj istu pobija zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na prekršaj iz čl. 39. a) st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. 

 

9.              Žalbom se ističe da je sud u dokaznom postupku pročitao službenu zabilješku Ž. M., policijskog službenika koji je dana 29. travnja 2019. prepoznao okrivljenika kako 20. travnja 2019. pjeva sadržaj pjesme koji mu se stavlja na teret optužbom na sjevernoj tribini Gradskog stadiona Poljud tijekom odigravanja utakmice I. HNL između HNK Hajduk i HNK Rijeka temeljem uvida u snimku naziva 00389MTS od 20. travnja 2019. Policijski službenik Ž. M. pred prvostupanjskim sudom zbog proteka vremena nije prepoznao okrivljenika na videosnimci, ali je potvrdio da je u vrijeme počinjenja prekršaja ovlašteni tužitelj imao album s fotografijama članova Torcide te da je na osnovu tih fotografija tada prepoznao okr. B. M.

 

10.              I po ocjeni ovog suda, uzevši u obzir da je od prepoznavanja okrivljenika do ispitivanja policijskog službenika proteklo 3 godine, a radi se o mladoj osobi, rođ. 2000., kojoj se u te 3 godine vanjski izgled zasigurno promijenio, prvostupanjski je sud u cilju pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja trebao od tužitelja zatražiti album s fotografijama članova Torcide iz 2019. na temelju kojih je tada obavljeno prepoznavanje, odnosno zatražiti od okrivljenika na uvid njegove fotografije iz 2019.

 

11.              Slijedom navedenog, činjenično stanje u odnosu na prekršaj iz čl. 39. a) st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za sada, nepotpuno i pogrešno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo u tom dijelu ukinuti ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje u ukinutom dijelu.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi i druge te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, u odnosu na prekršaj iz čl. 39. a) st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 206. st. 1. (t. III.) Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove odluke.

 

                              

 

              Zagreb, 18. siječnja 2023.

 

 

Zapisničarka:                                                                                               Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić,v.r.                                                                                           Gordana Korotaj, v.r.            

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.