1          Poslovni broj: 100. Pr-352/2020-18

 

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

 

              P R E S U D A

             

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, na temelju prijedloga sudske savjetnice Sanele Samardžić, u pravnoj stvari 1. tužitelja G. C., OIB: ..., iz O., 2. tužitelja A. H., OIB: ..., iz P. i 3. tužitelja J. Z., OIB: ..., iz O.,  koje zastupaju opunomoćenice M. H., I. B., S. S. i M. D. B., diplomirane pravnice iz Sindikata, protiv tužene vatrogasne postrojbe, OIB: ..., O., koju zastupaju opunomoćenici H. K., M. K., D. A. i T. R.ć, odvjetnici u O., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. prosinca 2022., u prisutnosti opunomoćenice tužitelja M. H. i opunomoćenice tuženice M. K., 18. siječnja 2023. objavio je i

 

presudio je

 

1. Nalaže se tuženoj vatrogasnoj postrojbi, OIB: ...., O., isplatiti 1. tužitelju G. C., OIB: ..., iz O., iznos od 493,10 eura (četiristo devedeset tri eura i deset centi) / 3.715,27 kuna (tri tisuće sedamsto petnaest kuna i dvadeset sedam lipa)[1] bruto zajedno s zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, tekućom na iznose kako slijedi:

-  na iznos od 283,47 kuna od 16. svibnja 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 434,00 kuna od 16. kolovoza 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 269,38 kuna od 16. prosinca 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 395,09 kuna od 16. svibnja 2018. pa do isplate,

-  na iznos od 830,50 kuna od 16. kolovoza 2019. pa do isplate,

-  na iznos od 298,75 kuna od 16. rujna 2019. pa do isplate,

-  na iznos od 609,46 kuna od 16. siječnja 2020. pa do isplate,

-  na iznos od 594,62 kuna od 16. veljače 2020. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

 

 

2. Nalaže se tuženoj vatrogasnoj postrojbi ., OIB: ..., O. isplatiti 2. tužitelju A. H., OIB: ..., iz P., iznos od 399,28 eura (tristo devedeset devet eura i dvadeset osam centi) / 3.008,37 kuna (tri tisuće osam kuna i trideset sedam lipa)[2] bruto zajedno s zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, tekućom na iznose kako slijedi:

-  na iznos od 205,43 kuna od 16. ožujka 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 298,99 kuna od 16. lipnja 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 267,21 kuna od 16. listopada 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 63,77 kuna od 16. studenog 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 720,68 kuna od 16. rujna 2019. pa do isplate,

-  na iznos od 735,09 kuna od 16. siječnja 2020. pa do isplate,

-  na iznos od 717,20 kuna od 16. veljače 2020. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

 

3. Nalaže se tuženoj vatrogasnoj postrojbi, OIB: ..., O., isplatiti 3. tužitelju J. Z., OIB: ..., iz O., iznos od 458,86 eura (četiristo pedeset osam eura i osamdeset šest centi) / 3.457,29 kuna (tri tisuće četiristo pedeset sedam kuna i dvadeset devet lipa)[3] bruto zajedno s zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, tekućom na iznose kako slijedi:

-  na iznos od 193,01 kuna od 16. ožujka 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 167,81 kuna od 16. travnja 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 514,62 kuna od 16. svibnja 2017. pa do isplate,

-  na iznos od 540,07 kuna od 16. listopada 2018. pa do isplate,

-  na iznos od 677,17 kuna od 16. rujna 2019. pa do isplate,

-  na iznos od 690,71 kuna od 16. siječnja 2020. pa do isplate,

-  na iznos od 673,90 kuna od 16. veljače 2020. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

 

4. Nalaže se tuženoj vatrogasnoj postrojbi, OIB: ..., O., naknaditi 1. tužitelju G. C., OIB: ..., iz O., 2. tužitelju A. H., OIB: ..., iz P. i 3. tužitelju J. Z., OIB: ..., iz O., iznos od po 265,45 eura (dvjesto šezdeset pet eura i četrdeset pet centi) / 2.000,00 kuna (dvije tisuće kuna) [4] svakom, u roku 15 dana. 

 

Obrazloženje

 

1.  Tužitelji su ovom sudu 5. lipnja 2020. podnijeli tužbu kojom od tuženice kao poslodavca potražuju razliku neisplaćene plaće na ime prekovremenog rada i dodatka za prekovremeni rad i rad u turnusu za te prekovremene sate. Tužitelji se pozivaju na čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 104/2013., dalje – KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/2017., dalje – KU/17) kojim je ugovoreno kako se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu smatra svaki sat rada duže od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, navodeći kako je rad u utuženom razdoblju bio organiziran u turnusima, te da im je tuženica za utvrđivanje broja prekovremenih sati umjesto redovnog mjesečnog fonda radnih sati uzimala u obzir redovni mjesečni fond sati, pa stoga sam broj prekovremenih sati nije dobro obračunat. Navode kako im je tuženica za dio odrađenih prekovremenih sati omogućila korištenje slobodnih dana, ali ističe kako nisu svi prekovremeni sati zamijenjeni slobodnim danima, a niti su dobiveni slobodni dani ubrajani u redovni mjesečni fond radnih sati, kao niti bolovanja i godišnji odmori. Tužitelji se također pozivaju i na čl. 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 1. KU/17 kojim je ugovoreno da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50 %, a za rad u turnusu 5 %, smatrajući kako im pripada pravo na isplatu svakog prekovremeno odrađenog sata uvećanog za navedene dodatke. Navodeći kako ne raspolažu svim podacima potrebnim za izračun razlike plaće, tužitelji su predložili sudu obvezati tuženicu na dostavu evidencije nazočnosti na radu tužitelja, naloga za obračun plaće i izvješća o redovnim prekovremenim satima, te naveli kako pristaju da tuženica sama izvrši obračun utužene razlike plaće, a ukoliko tuženica odbije to učiniti predložili su provođenje knjigovodstveno-financijskog vještačenja. Tužitelji su predložili saslušanje svjedoka sindikalnog povjerenika D. P. i njegovog zamjenika J. K.. Nakon dostave predložene dokumentacije i provedenog vještačenja tužitelji su postavili određen tužbeni zahtjev na način da za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. siječnja 2020. tužitelj G C. potražuje iznos od 3.715,27 kuna, tužitelj A. H. iznos od 3.008,37 kuna, te tužitelj J. Z. iznos od 3.457,29 kuna sve uvećano za zatezne kamate.

2.  Tuženica u odgovoru na tužbu i tijekom postupka čini nespornim kako su tužitelji radnici tuženice, ta da su poslove obavljali u turnusu. Međutim, osporava tvrdnje tužitelja da je tuženica obračunavala plaću tužitelja na način da im je uskratila ostvarivanje dodataka na plaću s osnova prekovremenog rada navodeći kako je tuženica tužiteljima isplatila u cijelosti plaću i dodatke na plaću za utuženi period. Naglašava kako je čl. 52. st. 10. Pravilnika o radu tuženika propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada radnik može koristiti jedan ili više slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada). Istim člankom je propisano da ukoliko se radniku ne može osigurati korištenje slobodnih dana po osnovu prekovremenog rada, radnik ostvaruje pravo na isplatu dodatka na plaću po osnovi prekovremenog rada. Tuženica ističe kako su tužitelji umjesto isplate dodatka na plaću za ostvareni prekovremeni rad koristili slobodne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada, odnosno da su za odrađen 1 sat prekovremenog rada dobili 1,5 sati slobodnog, koje sate su tužitelji uredno iskoristili. Osporava zahtjev tužitelja za isplatu dodataka za rad u turnusu navodeći kako je tuženica uredno obračunavala i isplatila isti. Tuženica naglašava kako je u posljednje vrijeme provedeno više nadzora od strane Državnog inspektorata, te je između ostalog detaljno vršen i nadzor obračuna plaća i dodataka na plaću, te je utvrđeno da su svi radnici ostvarili osim osnovne plaće i povećanu plaću po osnovi noćnog rada, rada nedjelom, subotom, rada na državni blagdan, rada u turnusu i prekovremenog rada, a sve na način propisani Kolektivnim ugovorom. Tuženica je predložila provođenje dokaza saslušanjem svjedoka P. Č. i D. J.. Protiveći se tužbi i tužbenom zahtjevu tuženica je predložila sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz dosudu tuženici prouzročenog parničnog troška.

3.  Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao Pravilnik o radu tuženice (listovi 13-32 spisa), Izvode iz zapisnika sa 12. i 15. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (listovi 35-48 spisa), Zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod tuženice od 5. studenog 2019., 20. svibnja 2020. i 28. srpnja 2020. (listovi 56-76 spisa), Izvješća o ostvarenim viškovima sati zamijenjenih za slobodne dane za tužitelje (listovi 77-79 spisa), nalaz i mišljenje vještakinje od 20. rujna 2021. (listovi 86-120 spisa), evidencija nazočnosti na radu (prilozi), obračunske liste za isplatu plaće tužitelja (prilozi), te ostalu dokumentaciju u spisu.

4. Budući da su tužitelji i tuženica odustali od dokaznih prijedloga za saslušanjem predloženih svjedoka, sud iste nije izvodio.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U postupku nije sporno da su tužitelji u utuženom razdoblju bili zaposleni kod tuženice, da su posao obavljali u turnusima, te da je tuženica za dio odrađenih prekovremenih sati omogućila tužiteljima korištenje slobodnih dana.

7. Među strankama je sporno je li tuženica pravilno obračunavala broj prekovremenih sati, jesu li svi prekovremeni sati zamijenjeni slobodnim danima, odnosno satima, te u slučaju da im svi prekovremeni sati nisu zamijenjeni, imaju li tužitelji pravo na dodatak za prekovremeni rad i dodatak za rad u turnusu za sve odrađene nezamijenjene prekovremene sate.

8. Budući da je radi utvrđivanja navedenih činjenica bilo potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, izveden je dokaz provođenjem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, te je radi davanja objašnjenja vezano za nalaz i mišljenje na raspravi saslušana vještakinja.

9. Iz nalaza i mišljenja proizlazi kako tuženica nije evidentirala sve prekovremene sate koje su tužitelji odradili, te da zbroj vrijednosti prekovremenih sati koji nisu plaćeni niti zamijenjeni slobodnim satima uvećanih za dodatke za prekovremeni rad i rad u turnusu  za 1. tužitelja G. C. iznosi za 2017. – 986,86 kuna, za 2018. – 395,09 kuna, za 2019. – 1.738,72 kuna i za 2020. – 594,62 kuna, za 2. tužitelja A. H. za 2017. – 835,40 kuna, za 2018. – 0,00 kuna, za 2019. – 1.455,77 kuna, za 2020. – 717,20 kuna, te za 3. tužitelja J. Z. za 2017. – 875,43 kuna, za 2018. – 540,07 kuna, za 2019. – 1.367,89 kuna, te za 2020. – 673,90 kuna.

10. Saslušana na raspravi vještakinja je izjavila kako tuženica u pojedinim mjesecima za izračun broja prekovremenih sati nije koristila redovni mjesečni fond radnih sati, već redovni mjesečni fond sati, zbog čega je i nastala razlika koju je utvrdila. Prilikom izrade nalaza i mišljenja vještakinja je vrijednost bruto sata rada utvrdila na način da je osnovnu bruto plaću, koju čine umnožak osnovice i koeficijent složenosti radnog mjesta uvećanog za minuli rad, podijelila s mjesečnim fondom sati. Navedene iznose bruto sata rada uvećala je za dodatak za prekovremeni rad od 50 %, kao i za dodatak za rad u turnusu od 5 %.

11. U odnosu na činjenične navode iznesene u nalazu i mišljenju sud smatra kako je vještakinja raspolažući stručnim znanjem i uvidom u materijalnu dokumentaciju iste istinito navela. Također, na nalaz i mišljenje nije bilo primjedbi stranaka.

12. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 5. studenog 2019. proizlazi da je nadzor proveden na okolnost obračuna sati rada na blagdan, odnosno sati nenazočnosti na radu zbog neradnih blagdana, te ne okolnost pravilnosti izračuna osnovne plaće.

13. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20. svibnja 2020. proizlazi kako je isti proveden na okolnost smanjenja ugovorenog koeficijenta poslova i osnovice za izračun plaće. Obavljenim nadzorom utvrđeno je kako su svi radnici osim osnovne plaće ostvarili i povećanu plaću po osnovu noćnog rada, rada nedjeljom, subotom, rada na državni blagdan, rada u turnusu i prekovremenog rada na način propisan kolektivnim ugovorom.

14. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 28. srpnja 2020. proizlazi da je isti proveden zbog pritužbe radnika na uznemiravanje, kao i na okolnost savjetovanja poslodavca sa sindikalnim povjerenikom prilikom donošenja Plana korištenja godišnjih odmora. Obavljenim nadzorom između ostalog je utvrđeno i da poslodavac evidentira radno vrijeme i obračunava plaću radnicima prema tumačenju Kolektivnog ugovora od strane zajedničke komisije.

15. Utvrđenja Državnog inspektorata iz navedenih zapisnika nemaju utjecaja na presuđenje  budući da nadzor nije vršen na okolnosti koje su bitne i sporne u ovom postupku, a to je prije svega je li tuženica za izračun broja prekovremenih sati koristila redovni mjesečni fond sati ili redovni mjesečni fond radnih sati. Tužitelji niti ne spore da je tuženica za broj prekovremenih sati za koje smatra da su tužitelji ostvarili isplaćivala dodatke na plaću za te sate, sporan je sam broj, odnosno način izračuna prekovremenih sati i isplata dodataka za te sate. Utvrđenja iz zapisnika od 28. srpnja 2020. da je tuženica obračunavala radnicima plaću sukladno kolektivnom ugovoru ne vežu ovaj sud budući da nije navedeno kojih se konkretno odredaba kolektivnog ugovora i tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora tuženica pridržavala, dok je u ovom postupku provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje točno na okolnosti koje su sporne u postupku uz primjenu materijalnog prava za koje sud smatra kako se u konkretnom slučaju treba primijeniti, a na temelju kojeg je utvrđeno kako tuženica ipak nije postupala u skladu s odredbama važećih kolektivnih ugovora.

16. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tuženica za neke mjesece broj prekovremenih sati utvrđivala  kao razliku između broja odrađenih sati i redovnog mjesečnog fonda sati.

17. Člankom 44. st. 10. KU/13 i čl. 38. st. 10. KU/17. ugovoreno je da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, dok je čl. 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 12. KU/17 ugovoreno da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koji službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

18. Sukladno tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora broj 2/35 od 23. svibnja 2018., redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu i u smjenama. Dakle, broj prekovremenih sati kod državnih službenika koji rade u turnusima računa se na način da se od ukupno odrađenih sati oduzme redovni mjesečni fond radnih sati, a što tuženica u nekim mjesecima nije činila.

19. Sukladno čl. 41. st. 2. KU/13 i čl. 35. st. 2. KU/17 osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

20. U skladu s prethodno navedenim tumačenjem Zajedničke komisije, vrijednost sata rada državnog službenika i namještenika ne ovisi o rasporedu radnog vremena, nego se svim službenicima i namještenicima utvrđuje na način da se osnovna plaća iz čl. 35. st. 2. podijeli s mjesečnim fondom sati za taj mjesec.

21. Člankom 44. KU/13 i člankom 38. KU/17 ugovoreno je da će se osnovna plaća državnog službenika uvećati za svaki sat rada i to između ostalog za prekovremeni rad 50 % i za rad u turnusu 5 %, stoga tužiteljima pripada pravo na navedene dodatke  za svaki sat rada koji su odradili poviše redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a koji nisu zamijenjeni slobodnim satima.

22. Budući da je vještakinja prilikom izrade nalaza i mišljenja postupala sukladno navedenim odredbama kolektivnih ugovora i tumačenjima Zajedničke komisije, na temelju nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio kako za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. siječnja 2020. zbog pogrešno obračunatog broja prekovremenih sati i neisplate dodataka za prekovremeni rad i rad u turnusu tužitelju G. C. pripada pravo na 3.715,27 kuna, tužitelju A. H. iznos od 3.008,37 kuna, te tužitelju J. Z. iznos od 3.457,29 kuna, kako je i odlučeno pod točkom I., II. i III. izreke presude. U odnosu na tužitelja J. Z., iako na listu 112 spisa u nalazu i mišljenju stoji ukupan iznos od 2.783,38 kuna, jednostavnom matematičkom operacijom, odnosno zbrajanjem iznosa od 875,43 kuna za 2017., 540,07 kuna za 2018., 1.367,89 kuna za 2019. i 673,90 kuna za 2020. koje je vještakinja utvrdila, dobije se iznos od 3.457,29 kuna, koji je i dosuđen tužitelju.

23. Visina zateznih kamata određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koji je bio, odnosno jeste na snazi u razdoblju za koje se traži isplata zateznih kamata. U odnosu na tijek zateznih kamata, sukladno čl. 92. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17. i 98/19., dalje - ZOR), ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. Stoga potraživanja tužitelja na ime neisplaćenog dijela plaće dospijevaju šesnaestog dana u mjesecu za plaću za prethodni mjesec, te od tad tužitelji imaju pravo zahtijevati zatezne kamate.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i odredbi čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19. – dalje u tekstu: ZPP). Budući da su tužitelji u cijelosti uspjeli u sporu, te su imali trošak od ukupno 6.000,00 kuna, odnosno po 2.000,00 kuna za provođenje vještačenja, odlučeno je kao u točki IV. izreke presude.

25. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

 

U Osijeku 18. siječnja 2023.

 

Sutkinja: Ljiljana Jakša

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave

pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u jednom primjerku nadležnom županijskom sudu putem ovog suda.

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pisanog otpravka presude.

Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

 

 

Dostaviti:

1. tužiteljima po opunomoćenicima
2. tuženici po opunomoćenicima