REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Rev 2/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc.
Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca
izvjestitelja, Branka Medančića, Damira Kontreca i Gordane Jalšovečki, članova
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Zagreb, A. Heinza 4,
OIB: 29743547503 kojeg zastupa punomoćnica Gracijela Katić Pavlak, odvjetnica iz
Odvjetničko društva Pavlak & partneri iz Rijeke, protiv tuženika CROATIA
OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate,
odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovni broj Pž-3771/2021-2 od 18. veljače 2022., kojom je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-455/2017 od 26. travnja

2021., u sjednici održanoj 17. siječnja 2023.,

p r e s u d i o j e:

Revizija se odbija, kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju 42.336,96 kuna
sa zateznim kamama tekućim od 6. srpnja 2016. do isplate po tamo specificiranoj
kamatnoj stopi (toč. I. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata
na navedeni iznos glavnice i u navedenom tijeku, a preko stope navedene u točki I.
izreke te presude, tj. preko stope od tri (do zatraženih pet) postotnih poena (toč. II.
izreke) te je odlučeno o troškovima ovršnog i parničnog postupka.

2. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska u dijelu pod točkom I.
izreke te u pojedinim dijelovima koji se odnose na trošak postupka.

3. Rješenjem ovog suda broj Revd 2516/2022 od 14. rujna 2022. dopušteno je
podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi sljedećih pravnih pitanja:
„Da li vučno i priključno vozilo dok su oba spojena u pokretu čine jednu
jedinstvenu cjelinu ili se radi o dva motorna vozila?

Kakav je odnos između vlasnika vučnog i vlasnika priključnog vozila u slučaju
štete koja nastane na vučnom ili priključnom vozilu dok su oba spojena i u pokretu,

- 2 - Rev 2/2023-2

odnosno je li osiguravatelj vučnog vozila po polici obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti dužan naknaditi štetu na priključnom vozilu koja je
nastala u istom štetnom događaju krivnjom vozača vučnog vozila?
Da li je vlasnik priključnog vozila treća osoba u odnosu na vlasnika i
osiguravatelja po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti vučnog
vozila koji je odgovoran za štetu nastalu dok su vučno i priključno vozilo bili spojeni i
u pokretu?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik je podnio reviziju prema odredbi čl.

382. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) koja se
primjenjuje u ovome predmetu temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 80/2022), radi gore
navedenih pravnih pitanja.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija nije osnovana.

7. Predmet spora je subrogacijski zahtjev osiguratelja priključnog vozila
(poluprikolice) za štetu nastalu na tom vozilu, koju je tužitelj kao osiguratelj po kasko
osiguranju, po zahtjevu svog osiguranika – vlasnika priključnog vozila (VB leasing
d.o.o.) isplatio korisniku leasinga tog priključnog vozila (Grabrović Transporti d.o.o.).
Šteta je nastala u prometnoj nezgodi koja se dogodila 16. veljače 2016., za nju je
odgovoran osiguranik tuženika po polici obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti ugovorenoj za vučno vozilo (koje je u vlasništvu trgovačkog društva
Gabrović transporti d.o.o.).

8. Uz, u ovome stupnju postupka, nesporno utvrđenje o potpunoj odgovornosti
osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode, drugostupanjski je sud u
pobijanoj odluci zauzeo pravno shvaćanje da su vlasnici vučnog i priključnog vozila
različite osobe te da ovdje nije riječ o šteti koja je prouzročena trećoj osobi, nego o
šteti koja je nastala na priključnom vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi
zajedno s vučnim vozilom. Stoga da se ne radi o naknadi štete između osiguratelja i
treće osobe u smislu odredbi čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu
(„Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14: dalje: ZOOP), već da
se odnos odgovornosti ima sagledavati u svjetlu odredaba čl. 1072. Zakona o
obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015:
dalje: ZOO), kojim se reguliraju međusobni zahtjevi vlasnika motornih vozila.

9. Ovaj, revizijski sud pogrešnim ocjenjuje materijalnopravni pristup
drugostupanjskog suda u dijelu u kojem je pobijanom odlukom tužbeni zahtjev
prihvatio primjenom odredbi čl. 1072. ZOO-a, no također ocjenjuje da je i pravilnom
primjenom materijalnog prava valjalo jednako odlučiti u pogledu tužbenog zahtjeva.

10. U konkretnom se slučaju radi o dva motorna vozila za svaki od kojih je propisana
obveza sklapanja ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti; radi se o
skupu vozila u smislu čl. 2. st. 1. toč. 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

- 3 - Rev 2/2023-2

(„Narodne novine“ br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014,
64/2015), a šteta je nastala na priključnom vozilu (u smislu toč. 53. navedenog
stavka), krivnjom vozača vučnog vozila.

11. Međutim, radi se o situaciji nastanka štete unutar skupa vozila u pogonu u
situaciji kada su vučno i priključno vozilo osigurani kod dva različita osiguravatelja,
odnosno, radi se o unutarnjem odnosu osiguravatelja vučnog vozila i osiguravatelja
priključnog vozila jednog naspram drugog, koji međusobno odgovaraju prema krivnji i
u granicama svoje dogovornosti.

12. Tuženik stoga ovdje odgovara po načelu presumirane krivnje u smislu čl. 1045.
ZOO-a, a u konkretnom slučaju su se ostvarili uvjeti za takvu odgovornost i to zbog
činjenice da je propisana obveza da se i za vučno i za priključno vozilo sklopi polica
obveznog osiguranja, a radi se o dva vozila koja su u trenutku štetnog događaja
predstavljala jednu cjelinu (skup vozila), ali je šteta na priključnom vozilu nastala
krivnjom vučnog vozila. Stoga tužitelj ima pravo potraživati od tuženika kao
osiguravatelja vučnog vozila iznos koji je isplatio svome osiguraniku, temeljem čl.

963. ZOO-a, pa je zahtjev tužitelja pravilno ocijenjen osnovanim (unatoč tome što se
drugostupanjski sud pozvao na pogrešnu materijalnopravnu odredbu čl. 1072. ZOO-
a).

13. Ovakvo pravno shvaćanje revizijski je sud već izrazio u odluci poslovnog broja
Rev x 49/2018-2 od 22. veljače 2022. Doduše, ta je odluka donesena u režimu
regulacije Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94,
111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/2005) i Zakona o osiguranjima
(Narodne novine br. 9/94), a ne ovdje primjenjivog ZOO-a i ZOOP-a, no ta činjenica
ne utječe na odluku u pravnoj stvari jer se u (za ovaj postupak) bitnom, radi o
podudarnoj pravnoj regulaciji.

14. Slijedom obrazloženog, jasno je da je u pogledu revizijom postavljenih pravnih
pitanja, sagledavajući ih objedinjeno, ovaj, revizijski sud već izrazio pravno shvaćanje
te da je (unatoč pozivanju drugostupanjskog suda na pogrešne materijalnopravne
odredbe) pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev,
slijedom čega se dalje zaključuje da razlozi zbog kojih je revizija podnesena ne
utječu na donošenje drugačije odluke pa je, temeljem odredbe čl. 393. st. 1. ZPP-a,
valjao odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća: dr. sc. Jadranko Jug

Broj zapisa: eb318-004b3

Kontrolni broj: 07fbd-d145f-7f19e

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.