REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari
tužiteljice K.B.iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćniku M.B., odvjetniku iz Z., protiv tuženika Sveučilište, Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku V.M., odvjetniku iz Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. studenog 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice M.M., odvjetničke vježbenice i zamjenice punomoćnika tuženika M.I., odvjetničke vježbenice, te presude javno objavljenje 17. siječnja 2023.

p r e s u d i o j e

I Nalaže se tuženiku Sveučilište Z., OIB: …, da tužiteljici K.B. iz Z., OIB: …, isplati iznos od 482,13 eura1 / 3.632,58 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 30,16 eura1 od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 31,02 eura1 od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
- na iznos od 31,14 eura1 od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
- na iznos od 31,14 eura1 od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 31,14 eura1 od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 31,14 eura1 od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 31,14 eura1 od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 37,53 eura1 od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 37,53 eura1 od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 37,53 eura1 od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
- na iznos od 37,53 eura1 od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;
- na iznos od 37,53 eura1 od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;
- na iznos od 43,98 eura1 od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;
- na iznos od 33,62 eura1 od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom
pojedinom bruto iznosu, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za
svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.
siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem
kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje
glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu
od 269,59 eura1 / 2031,23 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 17.
siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem
kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje
glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 23. studenog 2006. između Vlade RH i
sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama
kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po
6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009.
Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazuma o osnovici za plaće
u javnim službama kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008 godine
na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine
na iznos od 5.415,37 kn sporazumno odgođeno sukladno uvjetnima iz članka 3
Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i sindikata
javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće
u javnim službama, koje su usvojene i u obliku arbitražne odluke od 07. prosinca

2011. godine. Sukladno članku 11 stavak 4 Izmjena Dodatka Sporazuma, ugovoreno
je trajanje istog 5 godina, a zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora,
primjena Izmjena Dodatka Sporazuma istekla je 26. siječnja 2017. godine. Vlada RH
i sindikati javnih službi su 28. prosinca 2012. godine usvojili vjerodostojno tumačenje
Izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka 4 stavak 5 u vezi
članka 7 stavak 1 Izmjena Dodatka Sporazuma. Uvjeti za povećanje osnovice
temeljem članka 3 Izmjena Dodatka Sporazuma ispunjeni su krajem 2015. godine s
početkom primjene od siječnja 2016. godine. Dana 28. kolovoza 2015. godine
zavod objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi da je BDP realno veći za 1.2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Dana 27. studenog 2015. godine zavod objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi da je BDP realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. S obzirom da aritmetička sredina navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi 2%, tužiteljica tvrdi da je krajem studenog 2015. godine ispunjen uvjet iz članka 3 Izmjena Dodatka Sporazuma jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci zavoda.

Tužbenim zahtjevom naznačenim u tužbi i podnesku od 21. listopada 2022.
tužiteljica predlaže da sud naloži tuženiku da joj na ime razlike plaće isplati iznos od
482,12 eura / 2.632,58 kuna sa zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos
tekućom od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom bruto iznosu, uz

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

naknadu troška parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom
tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev navodeći da osporava
pravnu valjanost sklopljenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama jer ih nije potpisao sindikat, a on je potpisao Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama. S obzirom da je Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma potpisalo manje potpisnika od prethodnih sporazuma i dodatka sporazuma, tuženik smatra da iste nisu pravno valjane, da nisu stupile na snagu i ne proizvode pravne učinke te da su ništetne i nepostojeće. Tuženik tvrdi da je arbitražna odluka od 07. studenog 2011. godine pravno nevaljana jer u njoj nije sudjelovao niti je na njeno provođenje pristao sindikat. Iz istih razloga tuženik osporava vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma od 28. prosinca 2012. godine. Tuženik tvrdi da Sporazum o osnovici plaće u javnim službama, Dodatak Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, Izmjene i dopune Dodatka sporazuma o osnovici plaće u javnim službama nisu na zakonit način sklopljeni kolektivni ugovor jer im nisu prethodili pregovori u smislu Zakona o radu. Tuženik tvrdi da se ne radi o kolektivnim ugovorima pa ne postoji obveza uvećanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama odnosno i drugih usklađivanja plaća. U pogledu ovih pravnih izvora ne radi se o kolektivnim ugovorima jer ne postoje odredbe s normativnim učinkom – pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa koja bi se primjenjivala na sve zaposlene pa tužitelj kao radnik tuženika nije aktivno legitimiran potraživati prava iz Sporazuma, Dodatka Sporazuma i Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma. Tuženik tvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za povećanje osnovice plaće u javnim službama na način na koji tvrdi tužiteljica. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

Tijekom postupka predložio je da se pozove Republika Hrvatska na miješanje u parnicu.

Slijedom svega naprijed navedenog predlaže da se tužba i tužbeni zahtjev odbiju u cijelosti uz nadoknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o radu, obračunske liste,
izračun razlike plaće te u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Među strankama je nesporan matematički izračun tužbenog zahtjeva.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj
53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 -
pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je
tužbeni zahtjev osnovan.

6. U pogledu prigovora promašene pasivne legitimacije, sud je navedeni prigovor
otklonio kao neosnovan iz razloga što je nesporno da je tuženik kao poslodavac
dužan temeljem članka 7. ZR-a za obavljeni rad isplatiti plaću, a činjenica da istu
obračunava COP ne ekskulpira tuženika od obveze za isplatu plaće za izvršeni rad.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

7. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 23. studenog 2006. godine sklopili
Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno da će se
osnovica za izračun plaća u javnim službama povećavati za 6% u 2007., 2008. i

2009. godini u odnosu na osnovicu u prethodnoj godini.

Dana 13. svibnja 2009. godine sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama kojim su potpisnici suglasni da se danom potpisa
Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike
iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto.

Člankom III Dodatka Sporazumu određeno je da u trenutku kada službeni
pokazatelji zavoda ukažu na poboljšanje stanja, odnosno
rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će

5.415,37 kn bruto.

Dana 26. listopada 2011. godine donesene su Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojima je članak II izmijenjen i
glasi tako da su potpisnici Izmjena i dopuna suglasni da se od dana potpisa Dodatka
primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008.
godine u visini od 5.108,84 kn bruto. Članak III je izmijenjen na način da osnovica za
obračun plaća u javnim službama će iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem
službeni pokazatelji zavoda ukažu na poboljšanje stanja
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve
slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama.

8. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu usvojene su u obliku
Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. godine donesene od strane arbitraže koja se
sastoji od neutralnog predsjednika arbitraže, dva predstavnika sindikata javnih službi-
potpisnika Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. godine i dva predstavnika Vlade RH.

9. Vlada RH i Sindikati javnih službi donijeli su 28. prosinca 2012. godine
vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama te su u članku 2 utvrdili da je realni međugodišnji BDP u razdoblju
od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u 4
tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena članka IV
stavka 5 Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama odgađa do 31. prosinca 2013. godine.

10. Člankom 3 vjerodostojnog tumačenja njegovi potpisnici su utvrdili da su
vjerodostojnim tumačenjem otklonjene dvojbe oko primjene dokumenata iz članka 1
tumačenja, zbog čega nema potrebe za izmjenama navedenih dokumenata izvan
uvjeta i postupaka predviđenih tim dokumentima.

11. Tuženik je istaknuo prigovor ništetnosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
od 26. listopada 2011. godine, prigovor ništetnosti vjerodostojnog tumačenja od 28.
prosinca 2012. godine i Arbitražne odluke od 07. studenog 2011. godine jer nisu

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

potpisani od strane svih potpisnika Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, koje je potpisalo osam
potpisnika, dok Izmjene i Dopune od 26. listopada 2011. godine je parafirao, ali nije
potpisao jedan potpisnik Sporazuma i Dodatka Sporazumu, a to je
sindikat. Tuženik tvrdi da navedeni sindikat nije
sudjelovao u donošenju Arbitražne odluke niti je na njezino provođenje pristao.
Navedeni sindikat nije pristao i potpisao vjerodostojno tumačenje od 28. prosinca

2012. godine pa tuženik tvrdi da je isto ništetno. Tuženik tvrdi da sklapanju
Kolektivnog ugovora i svih njegovih dodataka, izmjena i dopuna nisu prethodili
zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu pa isti na predstavljaju kolektivni
ugovor kao ugovor radnog prava već se radi o običnom ugovoru obveznog prava.

12. Tuženikov prigovor ništetnosti sud je ocijenio neosnovanim jer kolektivni
ugovor ne moraju nužno sklopiti sve stranke koje su sudjelovale u kolektivnom
pregovaranju, a tuženik nije tvrdio niti dokazao da je sindikat bio protuzakonito isključen iz kolektivnog pregovaranja.
Upravo suprotno, navedeni sindikat je parafirao Izmjene dodatka sporazumu, što
znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima.

13. Člankom XI Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine propisano je da
se Dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju ugovorom na
određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s tim da se ugovorne strane obvezuju u
dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u
slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016.
godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

14. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine
sklopljene su na rok od 5 godina, dakle do 26. listopada 2016. godine. Sukladno
članku 199 stavak 1 Zakona o radu (Narodne novine 93/14), primjenom pravila o
produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru, kojima se
uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, primjena pravnih pravila
sadržanih u Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017.
godine, odnosno tri mjeseca nakon isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni
ugovor (26. listopad 2016. godine). Tuženik neosnovano tvrdi da se u konkretnom
slučaju ne radi o kolektivnim ugovorima te da ne postoje odredbe s normativnim
učinkom-pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih
odnosa koja bi se neposredno primjenjivala na sve zaposlene, tako i tužiteljicu jer
pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru uređuju način obračuna plaće u
javnim službama, a plaća predstavlja sadržaj radnog odnosa.

15. Slijedom navedenog sud je zaključio da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu
od 26. listopada 2011. godine predstavljaju kolektivni ugovor sklopljen sukladno
članku 2 Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne
novine 124/09) kojim je propisano da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje
kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi.

16. Člankom VII stavak 1 Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine
propisano je da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u
nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih Izmjena i dopuna, uskladba se

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

17. Iz odredbe članka III Izmjena i dopuna proizlazi da se ta odredba odnosi na
razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice na dalje. Iz podataka o
realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio zavod vidljivo je da od četvrtog tromjesečja 2014. godine na dalje nije bilo negativnog rasta
BDP-a, već je nasuprot tome, BDP rastao, što znači da nema uvjeta za odgodu
uskladbe u smislu članka VII stavak 1 Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011.
godine.

18. Državni zavod za statistiku je 28. kolovoza 2015. godine objavio prvu procjenu
tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno da prva
procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. godine realno
veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

19. Dana 27. studenog 2015. zavod je objavio prvu procjenu
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojem je navedeno da je
tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. godine realno veći za 2,8% u odnosu
na isto tromjesečje 2014. godine.

20. zavod je 04. ožujka 2016. godine objavio da je BDP za
četvrto tromjesečje 2015. godine realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje

2014. godine.             

21. Aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a koje je objavio
zavod je 2% iz čega proizlazi da je krajem studenog 2015. godine
ispunjen uvjet iz članka III Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine, što znači
da je osnovica za plaću u prosincu 2015. godine trebala iznositi 5.415,37 kn bruto.

22. Člankom IV Izmjena dodatka sporazumu od 26. listopada 2011. godine
određeno je da će se usklađenje pariteta izvršiti na način da će točno 6 mjeseci
nakon objave podataka iz članka III Izmjena i dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos
(kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-
om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na
prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog
pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini.

23. Člankom V Izmjena i dopuna određeno je da nakon 11 mjeseci od zadnje
korekcije osnovice prema članku III i IV ovih Izmjena i dopuna, Vlada RH obvezuje se
započeti obračun i isplatu plaća radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između
mjesečne, osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama
(koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da
će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za
zadnjih 6 mjeseci za koje postoje objavljeni podaci zavoda, uvećano za 1,5%.

24. Vlada Republike Hrvatske donijela je uredbu o nazivima radnih mjesta i
koeficijentima složenosti poslova u javnim službama kojom je umanjila koeficijent za
3%, što znači da je koeficijent s 1,25 smanjen na 1,2125.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 Poslovni broj: 25 Pr-10833/2020-9

25. S obzirom da je tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju isplaćivao plaću
primjenom osnovice od 5.108,84 kn, a trebao joj je obračunavati plaću primjenom
uvećane osnovice, sud je zaključio da je tuženik dužan tužiteljici isplatiti razliku plaće
koja proizlazi iz primjene navedenih osnovica.

26. Iz navedenog razloga tužiteljici je na ime razlike plaće dosuđen ukupan iznos
od 482,12 eura / 3.632,58 kuna bruto (koji izračun je među strankama nesporan) sa
zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u
mjesecu za prethodni mjesec, jer plaća sukladno članku 92. stavak 3. Zakona o radu
(Narodne novine 93/14) dospijeva petnaestog dana u slijedećem mjesecu pa je
tuženik slijedećeg dana došao u zakašnjenje.

Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 78/15).

27. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi članka 154. stavak

1. u vezi članka 155. ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po
punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za
rad odvjetnika.

Tužiteljici je priznata nagrada za sastav tužbe u iznosu od 66,36 eura (Tbr.
7/1), za zastupanje na ročištu 21.11.2022. godine u iznosu od 99,54 eura (Tbr. 9/1),
zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 49,77 eura (Tbr. 9/3).
Ukupan trošak tužiteljice iznosi 215,67, a navedenom iznosu dodan je PDV od
25% te je ukupno dosuđeno 269,59 eura.

Tužiteljici nisu priznati podnesci očitovanja na odgovor na tužbu i radi dvojnog
iskazivanja budući ne predstavljaju obrazložene podneske kojima se iznose činjenice
koje nisu navedene u tužbi i stoga bi priznavanje tih podnesaka u parnični trošak
bilo suprotno načelu ekonomičnosti vođenja postupka.

Tužiteljici je temeljem članka 151. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

28. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 17. siječnja 2023.

Sutkinja:

Vesna Horvath, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi
putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.
Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti
može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog
pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450