1

Poslovni broj: 15 Gž-94/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj: 15 Gž-94/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Jadranki Travaš, u izvanparničnom predmetu predlagateljice Z. K. iz D. L., …, OIB: … koju zastupa punomoćnica G. P. - T., odvjetnica u O. i 1. protustranke N. J. iz S., A., (sada nepoznatog boravišta ) i 2. protustranke N. R. iz D. L., sada nepoznatog boravišta, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću poslovni broj R1-65/2021-5 od 7. prosinca 2022., dana 17. siječnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba predlagateljice Z. K. kao osnovana, ukida rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj R1-65/2021-5 od 7. prosinca 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je odbio kao neosnovan prijedlog predlagateljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina od 7. srpnja 2021.

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno I nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine na kojima je predlagateljica upisana kao suvlasnica u 20/24 dijela u izvatku iz zbirke položenih isprava kat. pl. 325, Zp-302/16, Zp-310/16, Zp-405/18 k.o. D. nekretnina oznake kčbr. 1379/2, kčbr. 1379/3, kčbr. 1380, kčbr. 1381,kčbr. 1386/1A, kčbr. 1386/1B, kčbr. 1436/2, kčbr. 1437/2, kčbr.1438 i kčbr. D 1439 dok ostali suvlasnici nisu upisani u zemljišne knjige.

 

5. Predlagateljica navodi da je voljna isplatiti protustranke iz njihovog suvlasničkog dijela ili im prepustiti dio predmetnih nekretnina sukladno  njihovom suvlasničkom omjeru, te predlaže da sud dostavi prijedlog predlagateljice protustrankama radi očitovanja o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.

 

6. Sud prvog stupnja je na temelju izvatka iz zbirke položenih isprava utvrdio da je predlagateljica upisana kao suvlasnica predmetnih nekretnina u 20/24 dijela dok je za 1. i 2. protustranku priložila posjedovni list.

 

7. Međutim, prvostupanjski sud utvrđujući da 1. protustranka N. J. i 2. protustranka N. R. nisu upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici predmetne nekretnine primjenom članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 148/06., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP)   je nepravilno  postupio kada je odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, zauzevši stav da se razvrgnuće ne može provesti prije nego se stranke uknjiže kao vlasnici predmetnih nekretnina.

 

8. Osnovano predlagateljica u žalbi pobija zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.

 

9. Prema odredbi članka 47. stavka 1. ZVDSP-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

 

10. Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava (članak 48. stavak 1. ZVDSP-a), time da svoje pravo na razvrgnuće suvlasnik može ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno (članak 48. stavak 2. ZVDSP-a).

 

11. Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije (članak 48. stavak 3. ZVDSP-a).

 

12. U izvanparničnom postupku se za provođenje postupka razvrgnuća zajednice primjenjuju pravna pravila bivšeg ZSVP-a, koji je postupak razvrgnuća zajednice uredio pravnim pravilima paragrafa 267. do 274. ZSVP-a.

 

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 269. ZSVP-a suvlasnik kad zahtijeva diobu mora u svom prijedlogu točno označiti predmet diobe i navesti sve suvlasnike i druge osobe koje na predmetu diobe imaju stvarnih prava. Pored toga, treba navesti i zemljišnoknjižne podatke i priložiti izvadak o upisima vlasništva, služnosti i drugih prava.

 

14. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica u prijedlogu točno označila predmet diobe i to nekretnine označene kat. pl. 325, Zp-302/16, Zp-310/16, Zp-405/18 k.o. D. nekretnina oznake kčbr. 1379/2, kčbr. 1379/3, kčbr. 1380, kčbr. 1381,kčbr. 1386/1A, kčbr. 1386/1B, kčbr. 1436/2, kčbr. 1437/2, kčbr.1438 i kčbr. D 1439 , navela je suvlasnike navedenih nekretnina, te priložila posjedovni list iz kojeg je razvidno da su 1. i 2. protustranke posjednici predmetnih nekretnina. Dakle, predlagateljica je postupila u skladu sa pravnim pravilom iz paragrafa 269. ZSVP-a.

 

15. Za uspostavu suvlasništva potreban je, pored općih pretpostavaka za stjecanje prava vlasništva i pravni temelj koji sukladno odredbi članka 114. stavka 1. ZVDSP-a može biti pravni posao, odluka suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanje i zakon.

 

16. Prema odredbi članka 120. stavka 1. ZVDSP-a vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

 

17. Prema odredbi članka 129. stavka 1. ZVDSP-a kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (članak 130. stavak 1. ZVDSP-a).

 

18. Prema tome, okolnost da 1. i 2. protustranke koje su u prijedlogu za razvrgnuće naznačene kao suvlasnici nisu u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici nekretnina koja je predmet razvrgnuća nije sama za sebe razlog za odbijanje prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, a kod činjenice da samo onda kada je u pitanju stjecanje suvlasništva na temelju pravnog posla upis u zemljišnu knjigu ima konstitutivno značenje.

 

19. To u konkretnom slučaju znači da okolnost što protustranke, koje su prema priloženom  posjedovnom listu suposjednici predmetnih nekretnina  a nisu upisane u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici predmetne nekretnine, nije zapreka za vođenje ovog postupka za razvrgnuće suvlasništva odnosno nije razlog za odbijanje prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, jer su oni kao izvan knjižni suvlasnici ovlašteni sudjelovati u postupku suvlasništva .

 

20. Tako je i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Gzz-18/1993-2 od 15. lipnja 1993. izraženo shvaćanje:

 

„Kad je u pitanju dioba nekretnina, kao u konkretnom slučaju, pravo zahtijevati njihovu diobu nije ograničeno na one nekretnine koje su upisane u zemljišne knjige. Ono postoji u odnosu na sve nekretnine u suvlasništvu, tj. kako one koje su stečene knjižnim tako i one koje su stečene vanknjižnim putem i koje kao takve nisu upisane u zemljišne knjige.“

 

21. Zbog navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi članka 381. ZPP-a odnosno u svezi sa pravnim pravilom iz paragrafa 21. ZSDVP-a uvažiti žalbu predlagateljice i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

22. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će dostaviti prijedlog predlgateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice 1. i 2. protustranaka te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

 

 

U Zagrebu 17. siječnja 2023.

 

 

Sutkinja

Jadranka Travaš