Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLI

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-683/2021-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu
pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice M. K.,I. OIB.: zastupanog po punomoćnici M. R. Š.
odvjetniku u S., protiv tuženika Z.Z.H.M. S.D.Ž.S.,OIB:,zastupanog po
punomoćnicima iz OD L. i partneri u S., radi isplate, nakon održane glavne i
javne rasprave, u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja prilikom zaključenja
glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 16. siječnja 2023.,

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti
tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca

2015.g. do siječnja 2017.g. u ukupnom iznosu od 1.026,73 EUR-a ( 7.735,89 kuna)
zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,58 EUR teče od 15. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 46,3 EUR teče od 15. veljača 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 70,22 EUR teče od 15. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 83,37 EUR teče od 15. travanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 70,94 EUR teče od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 78,17 EUR teče od 15. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 83,55 EUR teče od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 72,54 EUR teče od 15. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 72,47 EUR teče od 15. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 78,47 EUR teče od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 78,17 EUR teče od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 80,00 EUR teče od 15. prosinac 2016.





2

Pr-683/2021-10

- zakonskom kamatom koja na iznos od 599,02 EUR teče od 15. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 79,5 EUR teče od 15. veljača 2017.
do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,
bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati
tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu od 5.156,25 Kuna (684,35 Eura) sa
zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi određenoj
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 07.01.2021.godine tužiteljica potražuje od
tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 23.11.2006. i
Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužiteljica tvrdi da je bila u radnom
odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu službu te da je bila zaposlenik tuženika i
u utuženom periodu od prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužiteljica je uredila tužbeni
zahtjev podneskom od dana 08.srpnja 2022.godine te u tom smislu potražuje iznos
od 1.026,73 (7.735,89 Kn).

2. U odgovoru na tužbu od 31.03.2022. godine tuženik osporava osnov i
visinu tužbenog zahtjeva ističući da je tužitelju obračunavao plaću sukladno važećim
propisima te ističe prigovor zastare potraživanja.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije koja
prileže uz podnesak tuženika od 07.07.2022.godine, te uz podnesak tužiteljice od

08.07.2022.godine.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga
zahtjeva, dok prema naknadnom očitovanju tuženika visina tužbenoga zahtjeva nije
sporna. Predmetno potraživanje nije u zastari budući nije proteklo pet godina od
dospjelosti svakog pojedinog potraživanja (članak 139.ZR-a) jer je tužba podnesena

07.01.2021.godine, a tužiteljica uređenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos razlike
plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja 2017.godine.

6. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe



3

Pr-683/2021-10

utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim
službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu., a koja činjenica
proizlazi i iz pregledanog ugovora o radu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je
definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini
umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i
namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku
navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno
da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim
između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do
donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

9. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom

2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.

11. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz

2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata
osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u
iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

12. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).



4

Pr-683/2021-10

13. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu

2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

14. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u
II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći
za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva
u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.

16. Dakle, tuženik je tužiteljici u utuženom razdoblju, a obzirom da je počevši
od siječnja 2016.godine bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od

5.415,37 kn bio u obvezi isplaćivati plaću po navedenoj osnovici budući je ispunjen
uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici
isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom
razdoblju obračunavao tužiteljičinu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u
obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi
tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.



5

Pr-683/2021-10

17. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između
stranaka budući je tužiteljica uredila tužbeni zahtjev sukladno izračunu kojeg je
dostavio tuženik prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće koja je tužiteljici
trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 1.026,73
(7.735,89 Kn). Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos
novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48.
st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem
paritetu 1 euro = 7,53450 kuna (7.735,89 Kuna : 7,53450 = 1.026,73 EUR-a).

18. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. stavak 1. i 2. ZOO-a (''NN'' 78/15, 29/18, 126/21, 114/22)
koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3.
odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

19. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i
čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne
obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom
smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude, izuzev kamata na iznos poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak iz navedenog razloga, a kako je i odlučeno
u točki I/ izreke ove presude.

20. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela sa tužbenim zahtjevom tuženik
joj je dužan sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a naknaditi parnične
troškove. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife
o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava tužbe u
iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 05.04.2022.godine u iznosu od
75 bodova; trošak sastava podneska od 08.07.2022.godine u iznosu od 75 bodova;
zastupanja na ročištu od 11.07.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na
ročištu od 14.10.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu za
objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 412,5 bodova, te što s
obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 4.125,00 Kuna te što uz
dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.031,25 Kuna ukupno iznosi 5.156,25 Kuna ili
684,35 Eura ( 5.156,25 kn : 7,53450= 684,35 EUR-a ) a koji iznos je tuženik dužan
isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te
koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a
kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.



6

Pr-683/2021-10

U Splitu, 16. siječnja 2023.

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem
ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se
presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije
pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano
ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o
ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena
danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu