Broj: 33 Ovr-3843/2022-7

                                                                                                          Broj: 33 Ovr-3843/2022-7

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000  Osijek

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

                            Općinski sud u Osijeku, po sucu Miri Brnjevarac, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Z. K. iz O., OIB: ..., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva B. & M.-D. iz O., protiv ovršenice V. H. iz O., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik B. K., odvjetnik iz O., povodom prijedloga ovršenice za odgodu izvansudske ovrhe, 16. siječnja 2023.

 

r i j e š i o     j e

 

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe, zaprimljen kod Financijske agencije 15. prosinca 2022., pokrenute na temelju presude Općinskog suda u Osijeku, broj: P-242/06, ovršne 30. listopada 2009., kao neosnovan.

 

Obrazloženje

             

1. Kod ovog suda je dana 27. prosinca 2022. zaprimljena žalba ovršenice podnesene po punomoćniku koju ovaj sud, po svom sadržaju smatra prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i prijedlogom za odgodu ovrhe.

 

2. Dio „žalbe“ ovršenice u kojem ista navodi da će provedbom izvansudske ovrhe ovršenici kao osobi slabog imovnog stanja – umirovljenici nastati nenadoknadiva šteta i čak bi znatno bila, prema navodima ovršenice, ugrožena njezina egzistencija, zbog čega predlaže odgoditi ovrhu, sud smatra prijedlogom za odgodu ovrhe.

 

3. Očitujući se na navode prijedloga za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj se po punomoćniku, istima u cijelosti protivi.

 

4. Prijedlog za odgodu izvansudske ovrhe ovršenice je u cijelosti neosnovan.

 

5. Naime, odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ) je navedeno da ovršenik,  nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zaražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaćen, ili nakon što ovršenik na drugi način sazna za to da je protiv njega zatražena takva naplata, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, st. 2. istog članka je propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

 

6. Navedenom odredbom čl. 65 st. 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako postoji koji od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. t. 1 do 11. OZ-a).

 

7. Prema tome, obje navedene pretpostavke (i objektivna i subjektivna) moraju biti kumulativno ispunjene.

 

8. Podnošenjem prijedloga ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik je ispunio objektivnu pretpostavku iz odredbe čl. 65. OZ-a za odgodu ovrhe. Međutim, isti nije ispunio i subjektivnu pretpostavku iz čl. 65. OZ-a odnosno nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu. Dakle, samim pozivanjem ovršenice na njezine loše imovinske prilike ista nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe  pretrpjela nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu.

 

9. Treba istaći i to da po prirodi stvari svaka provedba ovrhe predstavlja određeno umanjenje imovine ovršenika, odnosno svojevrsnu štetu, međutim ta "redovita šteta" ne može se podvesti pod pravni standard nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, imajući u vidu i to da na strani ovrhovoditelja postoji opravdan i zakonit interes za namirenjem njegove tražbine na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Osijeku.

 

10. Naime, kada se ispituje ili ocjenjuje vjerojatnost da bi ovršenik provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ispitivanje treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja a ne na imovinske prilike ovršenika.

 

11. Slijedom navedenog, a kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe predviđene čl. 65 OZ-a, donesena je odluka kao u izreci rješenja.

 

U Osijeku 16. siječnja 2023.

 

                 Sudac

Mira Brnjevarac, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

                            Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 (osam) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.

 

Dostaviti:

 

1. ovrhovoditelju, po punomoćniku
2. ovršeniku, po punomoćniku