Poslovni broj: 12 Gž Zk-15/2022-2

1

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: 1) F. L., OIB: …, i 2) J. L., OIB: …, oboje iz O., …, zastupanih po zakonskoj zastupnici I. L., OIB: …, a ona po punomoćniku B. K., odvjetniku iz Z., …, i protustranke G. L. iz Z., …, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja pod 1) i 2) protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-26529/22-4, Ozn. Z-23591/22, od 13. srpnja 2022., dana 16. siječnja 2023.,

r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba predlagatelja pod 1) F. L. i 2) J. L. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-26529/22-4, Ozn. Z-23591/22, od 13. srpnja 2022. te se nalaže brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem posl. broj Z-47599/2022 od 3. listopada 2022. u zk. podul. broj 30555 knjige položenih ugovora k.o. Grad Zagreb.

Obrazloženje

              1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

              "I. Odbija se prigovor predlagatelja F. L., OIB: …, O., … i J. L.,  OIB: …, O., …, zastupani po majci I. L., OIB: …, kao neosnovan i potvrđuje se rješenje poslovni br. Z-23591/22 od 3. svibnja 2022.

              II. Određuje se zabilježba odbijenog prigovora predlagatelja F. L., OIB: …, O., … i J. L.,  OIB: …, O., …, zastupani po majci I. L., OIB: …, pod Z-26529/22 u podul. br. 30555 k.o. G. Z.. 

              III. Nalaže se provedba."

              2. Protiv navedenog rješenja žalbu su izjavili predlagatelji pod 1) i 2) iz svih žalbenih razloga. Ističu kako je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava na konkretno činjenično stanje. Navode kako se ne radi o raspolaganju budućim imovinskim pravima djeteta, otuđenju ili opterećenju nekretnina ili pokretnina koje se upisuju u javne upisnike kako je to sud pogrešno utvrdio primjenjujući čl. 101. Obiteljskog zakona. U konkretnom slučaju ne postoji nikakva već postojeća imovina u vlasništvu maloljetnih predlagatelja s kojom bi mogli raspolagati u pravnom prometu, već o nekretnini koju predlagatelji žele steći ovim upisom i to darovanjem od svoje bake. Hipoteka upisana na predmetnoj nekretnini minorne je vrijednosti u odnosu na vrijednost stana. Iz gramatičkog tumačenja pravne norme čl. 101. st. 1. Obiteljskog zakona ne proizlazi da se posebna forma zastupanja traži kao pretpostavka stjecanja nekretnine koja tek ulazi u imovinu djeteta. Ističu da bi ugovor kojim maloljetna osoba stječe nekretninu po obliku predstavljao ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva ne mora biti sačinjen u formi javnobilježničkog akta, jer nema raspolaganja vrjednijom imovinom maloljetnika ili njegovih imovinskih prava već samo pravni posao kojim maloljetne osobe tek stječu nekretninu koju primaju na dar. Predlažu da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

              3. Žalba nije osnovana.

              4. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je rješenjem od 3. svibnja 2022. odbijen prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva.

              5. Odluku kojom odbija prigovor predlagatelja kao neosnovan, sud prvog stupnja obrazlaže da nije ispunjena pretpostavka iz čl. 48. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 - dalje ZZK) budući da je predmetna nekretnina, koju bi trebali steći maloljetnici opterećena založnim pravom te budući da predmetni Ugovor o darovanju nije sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.

              6. Odredbom čl. 97. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20 - dalje ObZ) je propisano da roditelji imaju dužnost, pravo i odgovornost upravljati imovinom djeteta s pažnjom odgovornog roditelja, na način da je očuvaju i po mogućnosti uvećaju. Odredbom čl. 98. st. 3. ObZ je propisano da za raspolaganje vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, dijete ili roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku sukladno čl. 101. istog Zakona, dok je čl. 99. ObZ propisano da roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dužnost i pravo u osobnim i imovinskim pravima sporazumno zastupati svoje dijete u odnosu prema trećima (st. 1.) te se smatra da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da može zastupati dijete bez njegove izričite suglasnosti, osim kad se traži izričita pisana suglasnost drugog roditelja sukladno odredbama članaka 100. i 101. istog Zakona.

              7. Nadalje, odredbom čl. 101. st. 1. ObZ propisano je da je zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima valjano ako roditelj koji zastupa dijete dobije: 1. pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i 2. odobrenje suda u izvanparničnom postupku. Člankom 101. st. 2. ObZ propisano je da se zastupanjem iz st. 1. ovoga članka smatraju zastupanja prigodom otuđenja i opterećenja nekretnina, pokretnina koje se upisuju u javne upisnike ili pokretnina veće vrijednosti, raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima, raspolaganja nasljedstvom, prihvaćanja darova s teretom ili odbijanja ponuđenih darova te raspolaganja drugim vrjednijim imovinskim pravima, ovisno o okolnostima pojedinoga slučaja.

              8. Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio kako sklapanje ugovora s kojim dijete stječe nekretninu opterećenu teretom predstavlja slučaj zastupanja djeteta u vezi s vrjednijom imovinom, odnosno njegovim imovinskim pravom, propisano čl. 101. st. 2. ObZ, kao i da iz stanja spisa ne proizlazi da bi majka maloljetnih daroprimaca, za zastupanje djece prilikom sklapanja Ugovora o darovanju, imala pisanu suglasnost drugog roditelja te odobrenje suda, kako je to propisano čl. 101. st. 1. ObZ.

              9. Također je pravilno sud prvog stupnja utvrdio kako predmetni Ugovor o darovanju nekretnine nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta iako se radi o raspolaganju imovinom maloljetnog djeteta te Ugovor ne sadrži odredbu o stupanju u neposredni posjed daroprimca, sve sukladno čl. 53. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 i 120/16), kojim je propisano da je javnobilježnički akt potreban, osobito za pravnu valjanost između ostalog, ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba te darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.

              10. Prema odredbi čl. 48. st. 1. ZZK upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

              11. Iz navedenog slijedi da je pravilno sud prvog stupnja, sukladno odredbama čl. 98. i 101. ObZ te čl. 48. st. 1. ZZK, postupio kada je odbio prigovor predlagatelja pod 1) i 2) kao neosnovan i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta posl.br. Z-23591/22 od 3. svibnja 2022.

              12. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da nisu ostvareni žalbeni razlozi pogrešne primjene materijalnog prava, niti je u prvostupanjskom postupku počinjena neka od bitna povreda odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 381. istog Zakona te u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, pa je valjalo primjenom čl. 149. st. 3. ZZK odbiti žalbu predlagatelja pod 1) i 2) kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem posl. broj Z-47599/2022 od 3. listopada 2022. u zk. podul. broj 30555 knjige položenih ugovora k.o. Grad Zagreb.

U Zadru, 16. siječnja 2023.