Pn-123/2020

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj
stvari tužitelja I. T., OIB: …, L., Č., B., zastupan po pun.
Z. B., odvjetniku u S., protiv tuženika E. o. –
P. S., OIB:.., kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom
društvo G. & P., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave,
zaključene dana 01. prosinca 2022.g. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja te pun.
tuženika, a na ročištu od 13. siječnja 2023.g. zakazanom radi donošenja i objave
presude,

p r e s u d i o j e :

I Nalaže se tuženiku E. o. – P. S. u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju I. T. na ime neimovinske i imovinske štete
daljnji iznos od 3.329,00€/25.082,33kn1, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom
koja na iznos od:

- 2.715,16€/20.457,41kn2 teče od 14. lipnja 2017. pa do 01.01.2023.g. po stopi koja
se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za
razdoblje od 01.01.2023.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

- 212,36€/1.600,00kn3, teče od 13. siječnja 2023.g., kao dana presuđenja, pa do
konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne
operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena,

- 215,01€/1.620,00kn4 teče od 13. siječnja 2023.g., kao dana presuđenja, pa do
konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne
operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena,

1 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
2 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
3 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
4 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn

- 2 -

Pn-123/2020

- 186,45€/1.404,92 kn teče od 09.04.2009.g. pa do konačne isplate i to za razdoblje
od 09.04.2009.g. pa do 01. kolovoza 2015.g. po eskontnoj stopi Hrvatske narodne
banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do

01.01.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena, te od 01.01.2023.g. pa do konačne
isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope
koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za
tri postotna poena,

dok se tužbeni zahtjev tužitelja odbija u dijelu:

- za više zatraženo preko dosuđenog i to za iznos glavnice od

16.326,98€/123.023,83kn po osnovu zatražene imovinske i neimovinske štete,
- za više zatražene kamate na dosuđeni iznos glavnice od 2.715,16€/20.457,41 kn
po osnovu neimovinske štete za razdoblje od 01.07.09.g. do 14.06.2017.g.
- za više zatražene kamate na dosuđeni iznos od 215,01€/1.620 kn po osnovu tuđe
njege i pomoći za razdoblje od 19.04.2010.g. do 13.01.2023.g.,

- za više zatražene kamate na dosuđeni iznos od 212,36€/1.600,00 kn, po osnovu
unište odjeće i obuće za razdoblje od 10.12.2008.g. do 13.01.2023.g.,

II Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

»II. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonske
zatezne kamate na iznos od 51.350,00 kn i to počev od dana 01.07.2009.g. po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stopa HNB koja
je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5
postotnih poena, te koja od 01.08.2015.g. teče po stopi koja se određuje uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa sve do 14.06.2017.g.«

III Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

»III. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonske
zatezne kamate na iznos od 7.020,00 kn i to počev od dana 19.04.2010.g. po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stopa HNB koja
je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5
postotnih poena, te koja od 01.08.2015.g. teče po stopi koja se određuje uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa sve do 29.03.2019.«

IV Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od

2.923,73€/22.028,85kn5 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos
teče od 13. siječnja 2023.g. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za
svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

5 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn

- 3 -

Pn-123/2020

Obrazloženje

1. Dana 19. travnja 2010. godine kod ovog suda zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj
je tužitelj naveo da je pretrpio teške i po život opasne tjelesne ozljede kao pješak u
prometnoj nezgodi koja se dogodila 10. prosinca 2008. godine u mjestu Č.,
O. L., a sve krivnjom M. R. osiguranika E. o. d.d. koji je
upravljao vozilom registarske oznake …. osigurano po polici
autoodgovornosti broj …. Posljedicom ozljeda došlo je do povrede
osobnosti kod tužitelja koji je trpio fizičku bol za koju potražuje naknadu u iznosu od

38.000,00 kn, strah za koji potražuje naknadu u iznosu od 30.000,00 kn, zaostalo je
umanjenje životne aktivnosti uslijed kojih trpi duševne bolove i za koje potražuje
iznos od 80.000,00 kn, zaostala je i duševna bol zbog teškog oblika naruženja za koji
vid štete se potražuje iznos od 35.000,00 kn. Sa osnova tuđe pomoći i njege
potražuje se naknada u iznosu od 6.500,00 kn i troškova liječenja u iznosu od 240,57
EURa ili po tečaju na dan računa koji je iznosio 7,3 kn za 1 euro što iznosi 1.756,16
kn. U prometnoj nesreći tužitelju da su uništene i nestale stvari i to mobitel marke
S. vrijednosti 700,00 kn, ručni sat marke F. vrijednosti 500,00 kn, tenisice
marke N. vrijednosti 800,00 kn, hlače marke L. vrijednosti 400,00 kn, jakna
vrijednosti 500,00 kn. Tužitelj je svoje potraživanje na ime naknade štete postavio
prema tuženiku odštetnim zahtjevom od 1. srpnja 2009. godine, no tuženik nije
iskazao ponudu. pa da je tužitelj prisiljen izjaviti predmetnu, s obzirom na odredbu
1103 ZOO-a tužitelja pripada zakonska zatezna kamata na ime neimovinske štete
počev od dana odštetnog zahtjeva ili od 1. srpnja 2009. godine, kao i na ime
imovinske štete počev od dana 10. prosinca 2008. godine sukladno čl. 1086. ZOO-a.
Stoga je tužitelj predložio donijeti presudu da je dužan tuženi u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete iznos od
ukupno 194.156,16 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od

183.000,00 kn teče počev od 1. srpnja 2009. godine, na iznos od 1.756,16 kn teče
počev od 9. travnja 2009. godine, na iznos od 6.500,00 kn teče počev od dana
podnošenja tužbe, na iznos od 2.900,00 kn teče počev od 10. prosinca 2008. godine
po stopi 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate prema eskontnoj
stopi Stopi Hrvatske Narodne banke koja je vrijedilo zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-ih poena, a sve do isplate da je
tuženik u roku od 15 dana dužan naknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu tuženika, zaprimljenom kod suda 28. svibnja 2010. tuženik je
naveo da ističe prigovor mjesne nenadležnosti naslovnog suda navodeći da
registrirano sjedište tuženika je u Z., a događaj da se zbio na području L. u
R. B. i H., a da je tamo i adresa tužitelja, što je navedeno u tužbi.
Slijedom navedenog da je ovaj sud mjesno nenadležan. Tuženik da priznaje štetni
događaj, te činjenicu da je vozilo registarske oznake … bilo osigurano kod
tuženika policom osiguranja od autoodgovornosti na dan prometne nezgode. Budući
tužitelj u tužbi navodi da se obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom, da mu tuženik
nije iskazao ponudu, slijedom čega da je tužitelj bio prisiljen podnijeti tužbu, tuženik
drži potrebnim navesti kako je zaprimio zahtjev i dodijelio mu broj, te da je
punomoćnik tužitelja obaviješten od strane tuženika da liječenje tužitelja još nije
dovršeno, što je logično jer je odštetni zahtjev podnesen svega sedam mjeseci nakon
nezgode, i s obzirom su u zadnjem nalazu koji je do tada napravljen tužitelju

- 4 -

Pn-123/2020

naložene i dalje mjere liječenja i pretrage. Tuženik je stoga naveo da je za rješavanje
odštetnog zahtjeva potrebno da tužitelj do okončanja liječenja dostavi cjelokupnu
medicinsku dokumentaciju, te preslik zdravstvenog kartona. Umjesto da po
okončanju liječenja tužitelj to i učini, te da se stranke onda pokušaju nagoditi, tužitelj
na navedeni mail nije odgovorio niti riječju već je podnio tužbu naslovnom sudu.
Tuženik je istakao prigovor podijeljene odgovornosti tužitelja koji se kritične prigode
kretao kolnikom iako je pored kolnika postojala bankina širine 1 metar. Tuženik
osporava visinu tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete kao previsoko
postavljenog. Tuženik je naveo da je suglasan da se radi utvrđivanja težine povrede
provede dokaz vještačenjem, tuženik je mišljenja da bi se došlo do stupnja koji
predstavlja anatomsku i fiziološku ozljedu uzrokovano posljedicama iskazano kao
šteta po tjelesni i duševni integritet u postotcima da je vještak obavezan koristiti i
Međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB – 10, koja
predstavlja obavezujući dijagnostički standard i za postavljanje svih somatskih
dijagnoza, te sva vrednovanja oštećenja tjelesnog integriteta, određena prema
međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja, budući da obje
navedene klasifikacije predstavljaju službene dokumente Svjetske zdravstvene
organizacije i potpuno su kompatibilne jedna sa drugom. Ako vještak utvrdi da
postoje SOTDZ-a, onda je obavezan, ovisno o težini oštećenja, uporabom
generičkog atributa iz MKF odrediti klasifikaciju. U odnosu na potraživanje s naslova
tuđe njege i pomoći, oštećene odjeće i stvari tuženik ih osporava o čemu će se
podrobnije očitovati kada se izvede dokaz veštačenjem odnosno saslušanjem
tužitelja. Što se tiče troškova liječenja biti će potrebno utvrditi da li su navedeni
troškovi u vezi s nezgodom i da li ih je tužitelj mogao refundirati od svog
zdravstvenog osiguranja, a do tada se potraživanje s ovog osnova osporava.
Osporava se i predloženi tijek kamata koji nije u skladu s materijalnim pravom na
neimovinsku štetu kamate ne mogu početi teći prije no što je liječenje definitivno
okončano, a na nenovčanu imovinsku štetu ne mogu početi teći prije presuđenja.

3. Tužitelj je podneskom od 14. lipnja 2010. osporio prigovor suodgovornosti a sve iz
razloga što ne stoje tvrdnje da bi tužitelj svojim kretanjem bio suodgovoran za
nastanak nezgode, neutemeljenost tuženikova prigovara da proizlazi iz pravomoćne
presude O. suda u L. od 1. lipnja 2010. godine iz koje jasnim proizlazi da
je osiguranik tužitelja postupio skrivljeno i time izazvao prometnu nezgodu, da se
tužitelj u večernjim satima propisano kretao, kako je to i opisano u presudi O.
suda u L..

4. Tužitelj je podneskom od 19. travnja 2017. uredio tužbeni zahtjev navodeći da se
sada tužitelj može izjasniti u odnosu na imovinsku štetu i na mišljenje o potrebi tuđe
pomoći i njege koja je tužitelju trebala 5 sati, 2 mjeseca ili 300 sati, 3 sata 2 mjeseca
ili 180 sati, 1 sat još dva mjeseca ili 60 sati, što daje sve ukupno 540 sati tuđe pomoći
i njege, a što pobrojano sa 35 kn po satu daje iznos od 18.900,00 kn na ime tuđe
pomoći i njege, pa se s tog osnova traži navedeni iznos s kamatom koja teče od
dana podnošenja tužbe. Da zahtjev na ime troškova liječenja ostaje neizmijenjen, pa
da predlaže donijeti slijedeću presudu da je dužan tuženik u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete iznos od
ukupno 206.556,16 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od

183.000,00 kn teče počev od 1. srpnja 2009. godine, na iznos od 1.756,16 kn teče
počev od 9. travnja 2009. godine, na iznos od 18.900,00 kn teče počev od dana
podnošenja tužbe, na iznos od 2.900,00 kn teče počev od 10. prosinca 2008. godine

- 5 -

Pn-123/2020

po stopi 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate prema eskontnoj
stopi Hrvatske Narodne banke koja je vrijedilo zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-ih poena, a sve do isplate da je
tuženik u roku od 15 dana dužan naknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom.

5. U postupku su izvedeni dokazi uvidom u odštetni zahtjev I. T. sa osnova
autoodgovornosti upućen E. o. d.d. P. S. od 1. srpnja

2009. (list 4-5 spisa), zapisnik o prometnoj nezgodi B. P. L. broj …
od 15. prosinca 2008. s situacijskim planom (list 6-8 spisa), nalaz KBC-a S. ,
Klinike za kirurgije, Kliničkog odjela za traumatologiju, otpusno pismo za I.
T. od 30. prosinca 2008. , nalazi kontrolnih pregleda iste klinike od 21. siječnja

2009., 31. siječnja 2009., 5. veljače 2009., 24. veljače 2009. (list od 9-10 spisa),
povijest bolesti prim. dr. B. P., spec. kirurg od 10. 12. 2008. K.
ambulanta (list 11 spisa), specijalistički pregled Centra za medicinsku rehabilitaciju
F. u F. od 30. ožujka 2009. (list 12 spisa), otpusnica Centra za medicinsku
rehabilitaciju F. u F. od 9. travnja 2009., 16. travnja 2009. (list 13-14 spisa),
uvidom u račun Centra za medicinsku rehabilitaciju F. u F. br. …od

5. travnja 2009. , račun br. …od 9. travnja 2009. (list 15-16 spisa), mail
E. o., Odjela međunarodnih šteta punomoćniku tužitelja od 28. rujna

2009. (list 20a spisa), podnesak E. o. punomoćniku tužitelja od 14.
srpnja 2009. (list 20B spisa), izvod iz sudskog registra trgovačkih društava RH za
E. o. d.d. (list 20C spisa), presuda BiH, O. suda u L. broj
…od 1. lipnja 2010. (list 22A-D spisa), polica osiguranja od
automobilske odgovornosti za osobno vozilo P. broj … (list 26 spisa),
preslika zdravstvenog kartona I. T. D. zdravlja L. (list 48-53 spisa),
nalaz prim. mr. sc. dr. B. P., spec. kirurg od 14. travnja 2010. g. (list 55 spisa),
nalazi specijalista kirurga od 10. 3. 2009. , 21. 4. 2009., 18. svibnja 2009., 2. lipnja

2009., 29. lipnja 2009., 7. srpnja 2009. (list 57. spisa), otpusno pismo za I.
T. K.-a S., K. za kirurgiju od 7. svibnja 2010. (list 62 spisa), nalazi
kontrolnih pregleda od 9. svibnja 2010., 11. svibnja 2010., 14. svibnja 2010., 17.
svibnja 2010, 20. svibnja 2010. (list 63 spisa), nalaz dermatologa venerologa od 3. 5.

2013. (list 64 spisa), kontrolni pregled Ordinacije za kožne i spolne bolesti 13. 8.

2013. (list 65 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje stalnog sudskog vještaka
…, specijalista opće kirurgije dr. J. P. od 6. 4. 2010. (list 66-68 spisa),
nalaz i mišljenje vještaka doc. dr. sc. A. P., dr. med. od 23. ožujka 2017. (list
82-84 spisa), pregledom sudske prakse priložene za spis, nalazom i mišljenjem
vještaka prim. doc. dr. sc. M. M. od 31. svibnja 2017. (list 109-112 spisa), nalaz
P. K. od 8. lipnja 2016. (list 114 spisa), radiološki nalaz Ž. L. od 14.
lipnja 2016. (list 115 spisa), nalaz P. K. od 8. lipnja 2016. (list 116
spisa), nalaz i mišljenje psihologa od 6. srpnja 2016. godine (list 117. spisa),
provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku neurokirurgu dr. M.
J. (list 70-71, 136, 147 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom
vještaku za ortopediju dr. A. P. (list 69-70, 137, 147 spisa), provedeno je
vještačenje po stalnom sudskom vještaku M. M. za neuropsihijatriju (list 71
spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za neuropsihijatriju dr.
T. G. (list 146 spisa), izvršen je uvid u spis predmeta B., F.
B. i H., O. suda u L. broj …, te u
kompletnu dokumentaciju koja prileži istom, saslušan je tužitelj (list 42-43 spisa).

- 6 -

Pn-123/2020

6. Presudom ovog suda posl. broj P-…od 29. ožujka 2020.g. suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku E. o. – P. S. u roku od 15 dana
isplatiti tužitelju I. T. na ime neimovinske štete zbog povrede prava
osobnosti iznos od 63.200,00 kuna (šezdeset tri tisuće i dvjesto kuna) sa zateznom
kamatom koja na navedeni iznos teče od 14. lipnja 2017. pa do isplate po stopi koja
se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Za više traženo na ime potraživanja naknade neimovinske štete zbog povrede
prava osobnosti u iznosu od 119.800,00 kuna (sto devetnaest tisuća i osamsto
kuna), kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata od 1. srpnja 2009.
do 14. lipnja 2017. godine tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku E. o. – P. S. u roku od 15 dana
isplatiti tužitelju I. T. na ime imovinske štete tuđe njege i pomoći iznos od

8.640,00 kuna (osam tisuća i šesto četrdeset kuna) sa zateznom kamatom koja na
navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 29. ožujka 2019. pa do isplate po stopi
koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Za više traženo na ime potraživanja imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći u
iznosu od 10.260,00 kn, te na ime zateznih kamata od 14. travnja 2010. do 29.
ožujka 2019. godine tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku E. o.– P. S. u roku od 15 dana
isplatiti tužitelju I. T. na ime imovinske štete troškova liječenja iznos od

1.404,93 kuna (tisuću četiristo četiri kune i devedeset tri lipe) sa zateznom kamatom
koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 29. ožujka 2019. pa do isplate
po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena.

Za više traženo na ime potraživanja troškova liječenja u iznosu od 351,23 kn, te na
ime zateznih kamata od 9. travnja 2009. do 29. ožujka 2019. godine tužbeni zahtjev
odbija se kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku E. o. – P. S. u roku od 15 dana
isplatiti tužitelju I. T. na ime imovinske štete za uništene ili nestale stvari
iznos od 1.600,00 kuna (tisuću i šesto kuna) sa zateznom kamatom koja na
navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 29. ožujka 2019. pa do isplate po stopi
koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Za više traženo na ime potraživanja imovinske štete za uništene ili nestale stvari u
iznosu od 1.300,00 kn, te za više traženo na ime zateznih kamata od 10. prosinca

2008. do 29. ožujka 2019. godine tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku E. o. – P. S. u roku od 15 dana
naknaditi tužitelju I. T. parnični trošak u iznosu od 13.905,22 kuna (trinaest
tisuća devetsto pet kuna i dvadeset dvije lipa) zajedno s zakonskom zateznom
kamatom od presuđenja dakle od 29. ožujka 2019. pa do isplate po stopi koja se
određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

- 7 -

Pn-123/2020

Za više zatraženo na ime potraživanja troškova postupka tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan."

7. Rješenjem Ž. suda u V. G. posl. broj … od 05.
veljače 2020.g. ukinuta je gore citirana presuda O. suda u S. poslovni
broj P-…od 29. ožujka 2019. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno
suđenje.

8. Iz obrazloženja rečenog rješenja proizlazi da imajući u vidu navedene okolnosti (da
se štetni događaj dogodio u B. i H. gdje su nastupile i posljedice štetnog
događaja) te da je tužitelj strana fizička osoba, dok je tuženik pravna osoba sa
sjedištem u R. H., u nastali imovinsko-pravni odnos unosi se
međunarodni element, a to upućuje na primjenu Zakona o rješavanju sukoba zakona
s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (''Narodne novine'', broj 53/91 i
88/01 – dalje: ZRSZ) te je za razrješenje odnosa stranaka valjalo primijeniti propise
na koji taj zakon upućuje. Odredbom čl. 28. st. 1. ZRSZ propisano je da je za
izvanugovornu odgovornost mjerodavno pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili
pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava
povoljnije za oštećenika. Pri tome valja ukazati i da je odredbom čl.a 3. Haške
konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama (Službeni list
SFRJ- Međunarodni ugovori 26/76 – "Narodne novine", broj 4/94) propisano da
zakonodavstvo koje se primjenjuje jest domaće zakonodavstvo na čijem se području
dogodila nezgoda, odnosno u ovom slučaju pravo Bosne i Hercegovine. Kako se radi
o imovinsko-pravnom odnosu sa međunarodnim elementom, valja voditi računa i o
nadležnosti suda, sukladno čl. 16. st. 3. ZPP, odnosno o bitnoj povredi odredaba
parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP. Međutim, sukladno čl. 46. ZRSZ
nadležnost suda u Republici Hrvatskoj postoji ako tuženik ima prebivalište odnosno
sjedište u Republici Hrvatskoj, što je ovdje slučaj. Prema tome, nije počinjena bitna
povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP na koju ovaj sud
pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP. Još valja ukazati da nije
osnovan žalbeni navod tuženika vezan uz mjesnu nenadležnost prvostupanjskog
suda. Naime, za suđenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu
izvan svog sjedišta, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice pored suda
mjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi
(čl. 59. ZPP). Kako je polica osiguranja tuženika zaključena u njegovoj poslovnici u
Splitu, to je primjenom navedenog čl. 59. ZPP Općinski sud u Splitu mjesno nadležan
za suđenje u ovom postupku. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je
ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka pa će novom odlukom o glavnoj
stvari prvostupanjski sud odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 164. st. 4. i
čl. 166. st. 3. ZPP). U ponovnom postupku, sud prvog stupnja provest će novu glavnu
raspravu, otkloniti će ukazanu mu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i u
odnosu na primjenu odgovarajućeg materijalnog prava, uzimajući u obzir okolnosti na
koje mu je ovom odlukom ukazano, te će izvršiti uvid u propise Bosne i Hercegovine
(Federacije Bosne i Hercegovine) koji reguliraju pitanje odgovornosti za štetu time da
u tom pravcu može tražiti pomoć (obavijest) od Ministarstva pravosuđa Republike
Hrvatske, a nakon čega će biti moguće odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu, u
okviru utvrđenog sadržaja stranog mjerodavnog prava.

9. U nastavku postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su pored dokaza koji su provedeni u postupku P1-…koji je prethodio ukidnom

- 8 -

Pn-123/2020

rješenju Ž. suda u S., pribavljeno je mjerodavno pravo Bosne i
Hercegovine i stajališta Vrhovnog suda Federacije BiH i Republike Srpske, te je
izveden dokaz pregledom istog, te je izveden dokaz pregledom cjelokupnog spisa, te
pregledom zapisnika s održanih ročišta, te je izveden dokaz pregledom cjelokupne
priložene dokumentacije.

10. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o
parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 –
odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i
25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje: ZPP).

11. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

12. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

13. Predmet spora među strankama je zahtjev tužitelja za isplatom naknade
neimovinske i imovinske štete nastale kao posljedica prometne nezgode koja se
dogodila 10. prosinca 2008. g. u mjestu Č., O. L., BiH, a u kojoj je
sudjelovao tužitelj kao pješak, te vozilo P. reg. oznake …osigurano po
polici autoodgovornosti br. … kod E. o. (tuženika), a kojim
je upravljao M. R., i to zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete za
povredu prava osobnosti i na ime imovinske štete tuđe pomoći i njege, na ime
troškova liječenja, te na ime oštećenih stvari.

14. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 19. travnja 2004.g. tužitelj je zatražio donošenje presude slijedećeg sadržaja:

Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime
neimovinske i imovinske štete iznos od ukupno 206.556,16 kn zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od;

- 183.000,00 kn teče počev od 01.07.2009.g., - 1.756,16 kn teče počev od 09.04.2009.g.,

- 18.900,00 kn teče počev od dana podnošenja tužbe,

- 2.900,00 kn teče počev od 10.12.2008.g po stopi 14% godišnje, a u slučaju
promjene stope zatezne kamate, prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg
dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih
poena, pa sve do isplate.

15. Tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u sustavu
za e-komunikaciju dana 03.01.2022.g., kada je zatražio donošenje presude
slijedećeg sadržaja:

I. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime
neimovinske i imovinske štete iznos od ukupno 148.106,16 kn zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od

- 131.650,00 kn teče počev od 01.07.2009.g., - 1.756,16 kn teče počev od 09.04.2009.g.,

- 11.880,00 kn teče počev od 19.04.2010.g.,

- 2.900,00 kn teče počev od 10.12.2008.g. pa do 31.07.2015.g. po stopi koja se
određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stopa HNB koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5
postotnih poena, te koja od 01.08.2015.g. teče po stopi koja se određuje uvećanjem

- 9 -

Pn-123/2020

prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa sve do isplate.

II. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonske
zatezne kamate na iznos od 51.350,00 kn i to počev od dana 01.07.2009.g. po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stopa HNB koja
je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5
postotnih poena, te koja od 01.08.2015.g. teče po stopi koja se određuje uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa sve do 14.06.2017.g.
III. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonske
zatezne

kamate na iznos od 7.020,00 kn i to počev od dana 19.04.2010.g. po stopi koja se
određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stopa HNB koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5
postotnih poena, te koja od 01.08.2015.g. teče po stopi koja se određuje uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa sve do 29.03.2019.
IV. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi tužitelju
troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno
odredbi čl. 27. Ovršnog zakona, a u svezi čl. 277. ZOO-a.

15.1 Obrazlažući ovako postavljeni tužbeni zahtjev, tužitelj je istakao da je tuženik, a
nakon donošenja prvostupanjske presude, na ime neimovinske štete isplatio iznos od

51.350,00 kn te iznos od 7.020,00 kn na ime tuđe pomoći i njege, slijedom čega se
uređuje tužbeni zahtjev na način da se na ime neimovinske štete potražuje daljnji
iznos od 131.650,00 kn dok se na ime tuđe pomoći i njege potražuje daljnji iznos od

11.880,00 kn. Tužitelj i dalje ustraje u potraživanju ostalih iznosa na ime imovinske
štete zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a kako je to i
navedeno u podnesku od 19.04.2017. Da je svakako istaći da je na sjednici
Građanskog odjela VSRH suda donesena odluka o promjeni Orijentacijskih kriterija
na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama ( kune) po
svim osnovama podignu u odnosu na 2002. godinu za 50 %, a dok se takva izmjena
Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke ubuduće, tj. od dana
prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH –a ( 5.ožujka 2020.). Nadalje, da je
razvidno kako je tuženik isplatio dio novčanog iznosa na ime kamata i to kada je riječ
o neimovinskoj šteti za razdoblje od 14.06. 2017.g. a kada je riječ o tuđoj pomoći i
njege za razdoblje od presuđenja, pa do isplate, te da se stoga putem ovog
podneska potražuje i z.z. kamata za razdoblje od 01.07.2009. pa do 14.06.2017.,
kada je riječ nespornom isplaćenom iznosu na ime neimovinske štete ( 51.350,00
kn), a kada je riječ od nespornom isplaćenom iznosu na ime tuđe pomoći i njege
(7.020,00 kn) potražuje se zatezna kamata i za period od 19.04.2010 ( dana
podnošenja tužbe). pa do 29.03.2019.g. ( dana presuđenja). Naime, prema odluci
VSRH od 5.travnja 2017.g., posl. br. Rev-934/14, zatezna kamata na dosuđenu
imovinsku i neimovinsku štetu se ima cijeniti kroz odredbu čl. 12.st. 4. Zakona o
obveznim osiguranjima u prometu, što znači da oštećena osoba, u slučaju
neizvršenja obaveze isplate štete u roku iz st.1. ovog članka od strane osiguratelja,

- 10 -

Pn-123/2020

ima pravo na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenje odštetnog zahtjeva odnosno tužbe:

16. Među strankama nije sporno:

- pasivna legitimacija tuženika, s obzirom da je tuženik priznao nastanak štetnog
događaja, te činjenicu da je vozilo registarske oznake … bilo osigurano kod
tuženika policom osiguranja od autoodgovornosti na dan prometne nezgode,
- da je vozač osobnog automobila osiguranog kod tuženika M. R. pravomoćno
kazneno osuđen zbog prouzrokovanja predmetne prometne nezgode,

17. Među strankama je sporno:

- osnov i visina tužiteljeva potraživanja prema tuženiku,

- da li na strani tužitelja postoji suodgovornost za nastanak predmetnog štetnog
događaja, tuženik naime tvrdi da se tužitelj kretao aktivnim dijelom kolnika, iako je
pored kolnika postojala bankina širine 1 metar, a čime da je postupao suprotno
prometnim propisima,

- mjerodavno pravo koje države u konkretnom slučaju treba primijeniti, da li pravo
Bosne i Hercegovine gdje se dogodio predmetni štetni događaj ili pak pravo
Republike Hrvatske čiji je tužitelj državljanin i gdje je registrirano štetnikovo vozilo,
- mjesna nadležnost O. suda u S., kao i nadležnost sudova u RH.

18. Kao sporno valjalo je raspraviti i odlučiti o primjeni mjerodavnog prava u
konkretnom slučaju. Među strankama nije sporno, a što je sud utvrdio pregledom
priloženog Zapisnika o očevidu:

- da se predmetna prometna nezgoda dogodila dana 10. prosinca 2008. godine oko
18,50 sati na regionalnoj cesti … G.-P.-S. u mjestu Č., O.
L., BiH,

- da su sudionici ove prometne nezgode M. R. koji je u trenutku prometne
nezgode upravljao vozilom P. H. registarskih pločica …vozilo
osigurano kod E. o. policom broj … koja vrijedi do 5.
veljače 2009., broj zelenog kartona …koji vrijedi do 5. veljače 2009.g. s
jedne strane i s druge strane pješak I. T. rođen 26. 4. 1970. g. nastanjen je u
mjestu Č..

19. S obzirom na navedena utvrđenja, predmet spora valja raspraviti, u smislu Haške
konvencije (Hag, 4. svibnja 1971.) o mjerodavnom pravu za prometne nezgode
(objavljene u Službenom listu bivše SFRJ br. 26/1976.), koja se u Republici Hrvatskoj
primjenjuje obzirom da je Notifikacijom o sukcesiji Hrvatska postala strankom
konvencije 8. listopada 1991. ("Narodne novine", "Međunarodni ugovori", broj 4/94 -
dalje: Haška konvencija) - pa obvezuje u primjeni za slučajeve koje uređuje, i to:
- odredbe čl. 1., prema kojoj "konvencija određuje mjerodavno pravo za građansku
izvanugovornu odgovornost za prometne nezgode na cestama, bez obzira na vrstu
postupka po kojem se utvrđuje ta odgovornost.", pri čemu se
"prometnom nezgodom na cestama" u smislu konvencije smatra
"prometna nezgoda u kojoj je uključeno jedno ili više motornih ili nemotornih vozila, a
koja se dogodila u prometu na javnoj cesti na području otvorenome za svakoga ili na
nejavnom području, ali otvorenome za određeni broj osoba koje imaju prava da se
njime koriste.",

- 11 -

Pn-123/2020

- odredbe čl. 3., prema kojoj je za propisanu odgovornost u smislu Haške konvencije
mjerodavno "unutrašnje pravo države na čijem se području dogodila
prometna nezgoda.",

- odredbe čl. 4., kojom je propisan slučaj odstupanja (izuzetka) od članka 3. (uz
ostalo, a ovdje relevantno) ako je "samo jedno vozilo sudjelovalo u prometnoj
nezgodi i ako je registrirano u nekoj drugoj državi osim one na teritoriju koje se
dogodila prometna nezgoda" - kada se na odgovornost primjenjuje "unutrašnje pravo
države registracije", ali i to samo "prema vozaču, posjedniku, vlasniku ili svakoj
drugoj osobi koja polaže neko pravo na vozilo, bez obzira na njihovo redovno
boravište" te "prema oštećenome koji je bio putnik, ako se njegovo redovno boravište
nalazi u nekoj drugoj državi osim one na teritoriju koje se
dogodila prometna nezgoda" i "prema oštećenome koji se nalazio na
mjestu prometne nezgode izvan vozila, ako je imao svoje redovno boravište u državi
registracije vozila.",

- odredbe čl. 8., prema kojoj "Mjerodavno pravo određuje osobito: (1) pretpostavke i
opseg odgovornosti, (2) razloge za oslobođenje od odgovornosti kao i svako
ograničenje i podjelu odgovornosti, (3) postojanje i narav štete koja se može
naknaditi, (4) vrstu i opseg naknade,...(6) osobe koje imaju pravo na naknadu štete
koju su osobno pretrpjele...",

- odredbe čl. 10., prema kojoj "Primjena prava koje je mjerodavno na osnovi ove
konvencije može se odbiti samo ako je ono očito protivno javnom poretku."

20. Iz gore navedenog ovaj sud zaključuje da je u konkretnom slučaju, u predmetnoj
prometnoj nezgodi sudjelovalo jedno vozilo te osoba koja se nalazila u svojstvu
pješaka izvan vozila, u konkretnom slučaju tužitelj. Takva situacija mogla bi se
podvest pod odredbu čl. 4. Haške Konvencije, međutim, da bi se ispunili uvjeti da u
predmetnoj pravnoj stvari bude mjerodavni Hrvatski propisi, potrebno je da osoba
koja se nalazila izvan vozila ima boravište ili prebivalište u državi registracije vozila,
dakle u RH. Pregledom preslika osobne iskaznice sud je utvrdio da tužitelj ima
prijavljeno prebivalište u B. i H., L., Č. …. Isto tako, uvidom u
JRO MUP RH sud je utvrdio da tužitelj ima prijavljeno prebivalište u B. i
H., L., Č. …. Dakle, cijeneći navedeno, razvidno je da tužitelj nema
redovno boravište u državi registracije vozila, dakle RH.

21. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 3 Haške
konvencije, sukladno čemu je mjerodavno unutrašnje pravo države na čijem se
području dogodila prometna nezgoda, dakle pravo Bosne i Hercegovine.

22. Nadalje, kao sporno valjalo je raspraviti tuženikov prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Splitu.

23. Ocjena je ovog suda da nije osnovan prigovor istaknut od strane tuženika vezan
uz mjesnu nenadležnost Općinskog suda u Splitu. Naime, za suđenje u sporovima
protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, ako spor nastane
u povodu djelatnosti te jedinice pored suda mjesne nadležnosti nadležan je i sud na
čijem se području ta poslovna jedinica nalazi (čl. 59. ZPP). Kako je polica osiguranja
tuženika zaključena u njegovoj poslovnici u Splitu, to je primjenom navedenog čl. 59.
ZPP Općinski sud u Splitu mjesno nadležan za suđenje u ovom postupku.

- 12 -

Pn-123/2020

24. Isto tako, kako se radi o imovinsko-pravnom odnosu sa međunarodnim
elementom, valja voditi računa i o nadležnosti suda, sukladno čl. 16. st. 3. ZPP,
odnosno o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP.
Međutim, sukladno čl. 46. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih
zemalja u određenim odnosima (''Narodne novine'', broj 53/91 i 88/01 – dalje: ZRSZ)
nadležnost suda u Republici Hrvatskoj postoji ako tuženik ima prebivalište odnosno
sjedište u Republici Hrvatskoj, što je ovdje slučaj.

25. U odnosu na prigovor suodgovornosti, za navesti je slijedeće: Pregledom
zapisnika o prometnoj nezgodi BiH PU L. broj …od 15. prosinca

2008. s situacijskim planom razvidno je da je isti sačinjen povodom prometne
nezgode koja se dogodila 10. prosinca 2008. godine oko 18,50 sati na regionalnoj
cesti … G.-P.-S. u mjestu Č., O. L., u kojem je jedna
osoba zadobila tjelesne ozljede, a na vozilu je počinjena manja materijalna šteta.
Izlaskom na mjesto događaja da je utvrđeno da je isto osigurano od strane djelatnika
policije, vozilo pomjereno, vozač vozila prisustvovao očevidu, pješak zbog tjelesnih
ozljeda prebačen u MC L.. Sudionici ove prometne nezgode su M. R. u
trenutku prometne nezgode upravljao vozilom P. registarskih pločica …
vozilo osigurano kod E. o. policom broj … koja vrijedi do 5.
veljače 2009., broj zelenog kartona …koji vrijedi do 5. veljače 2009.
Pješak I. T. rođen …. g. nastanjen je u mjestu Č.. U opisu mjesta
događaja stoji da se prometna nezgoda dogodila na regionalnom putu …G.-
P.-S., u mjestu Č., vrijeme nastanka nezgode je noć, oblačno, kiša.
Mjesto prometne nezgode nije osvijetljeno, kolnik je izgrađen od asfaltne podloge
širine 5,3 m podijeljen na dvije jednake kolničke trke uzdužnom isprekidanom bijelom
crtom, koja je dobro uočljiva, u trenutku vršenja očevida kolnik je bio mokar i bez
vidljivih oštećenja. Sa desne i lijeve strane kolnika zemljana bankina širine 1 m, sa
lijeve strane kolnika gledajući iz pravca S. okolno zemljište je u nešto nižem
nivou u odnosu na nivo kolnika. Na mjestu događaja pronađeni su tragovi stakla, laka
i plastike otpalih s vozila razasuti po kolniku i okolnom zemljištu, sa lijeve strane
kolnika vozilo P. je nakon nastanka prometne nezgode sa mjesta događaja
pomjereno unatrag od strane vozača vozila, a isto je zatečeno na lijevoj kolničkoj
traci, desnom stranom vozila djelomično na bankini, prednjim dijelom vozila okrenut u
pravcu kretanja vozila to jest u pravcu S.. Cijeli događaj je promatran iz
pravca kretanja pješaka iz pravca S. u pravcu G.. Na vozilu P.
oštećen je prednji branik, ukrasna maska, poklopac motora, desni retrovizor, prednje
desno svjetlo i pokazivač smjera, prednja i zadnja desna vrata, prednji desni
blatobran. U opisu nastanka prometne nezgode stoji da se osobni automobil P.
kretao navedenom regionalnom cestom iz pravca G., a dolaskom do mjesta
Č. u jednom trenutku sa prednjim desnim dijelom vozila udario je u pješaka I.
T. koji se kretao iz suprotnog pravca uz lijevi rub kolnika.

26. Uvidom u predmet O. suda u L. broj …razvidno je
da istom predmetu prileži pravomoćna presuda kojim je M. R. proglašen krivim
što je u večernjim satima 10. prosinca 2008. godine oko 18,50 sati upravljao osobnim
motornim vozilom marke V. P. registarske oznake …krećući se
regionalnim putem …G.-P.-S. pa je u mjestu Č., O. L.
ne poštujući odredbe članka 28. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama
u BiH (Službeni glasnik F BiH broj 6/2006) ne obrativši pažnju na pješaka koji se
uredno kretao svojom lijevom kliničkom trakom, odnosno desnom trakom vozača,

- 13 -

Pn-123/2020

tako da je oštećenog I. T. prednjim dijelom vozila, udario u donji dio tijela,
nabacivši ga na prednje vjetrobransko staklo, posljedicom čega je oštećeni zadobio
obične teške tjelesne ozljede izražene u vidu politraume, nagnječenje u području
glave i mozga višeiverni prijelom desne potkoljenice, prijelom lijeve nadlaktice,
nagnječenje radijalnog živca, djelomični rascjep lijevog dvoglavog mišića, prijelom
vanjskog maleola lijeve potkoljenice i prijelom alveoralnog nastavka gornje čeljusti,
dio čeljusti u kojem su urađeni zubi, pa da je kršeći propise iz Zakona o osnovama
sigurnosti prometa na cestama doveo u opasnost život ljudi, čime je počinio kazneno
Teško kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stav 1. a u svezi
sa člankom 332. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, pa mu je
izrečena uvjetna osuda u trajanju od šest mjeseci s rokom provjeravanja od dvije
godine. Ista presuda postala je pravomoćna 23. lipnja 2010. U navedenom predmetu
nalazi se i prometno tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku D.
S. specijalistu tehnolog za sigurnost, tehniku i procjenu štete. Isti je u nalazu i
mišljenju zaključio da dovođenjem u vezu svih relevantnih podataka i rezultata
urađena je prostorno-vremenska analiza ove prometne nezgode na osnovu koje o
uzroku i tijeku nezgode može kazati da je opasno prometnu situaciju stvorio vozač
svojim kretanjem u otežanim uvjetima vožnje, sagledavanje prometne situacije, glede
vremenskih prilika, uvjeta vidljivosti u trenutku nezgode, godišnjeg doba, doba noći
sumrak i slično, da se da zaključiti da je bilo teško raspoznati pješaka i utvrditi
mogućnost njegova uočavanja od strane vozača osobnog vozila. Pješak da je imao
mogućnost da blagovremeno uoči osobno vozilo koje je pri kretanju najavljivalo
osvjetljivanjem kolnika i bukom motora, pa je imao razloga, a i prostornu i vremensku
mogućnost da se pomjeri u lijevo na zemljanu bankinu ispred nadolazećeg vozila.
Razlozi njegovog neuočavanja vozila da mogu biti posljedica nepažnje ili pogrešne
procjene i neadekvatnog reagiranja na takvu prometnu situaciju. Brzinu kretanja
osobnog vozila da se ne može pouzdano odrediti, jedino empirijskim putem
procjenom na osnovu liječničke dokumentacije koja nije priložena u spisu, povreda i
oštećenja na vozilu, odrediti približnu vrijednost. Biomehanički događaj radi davanja
potpunog i pravilnog mišljenja nužna je suradnja vještaka prometne i sudsko
medicinske struke. Nakon prometne nezgode, primarnog kontakta vozač osobnog
vozila je pomjerio svoje vozilo nazad sa lica mjesta, što da je uzrokovalo nedostatak
dokaza koji su bitni za utvrđivanje brzine, tragovi vožnje, kočenja, zanošenja i tragovi
klizanja. Uvidom u situacijski plan koji prileži ovom kaznenom spisu razvidno je da je
mjesto udara određeno brojem 3 , a koje mjesto udara se nalazi na kolniku ceste u
smjeru S..

27. Za utvrđivanje osnovanosti tuženikova prigovora suodgovornosti tužitelja
nastanku predmetne nezgode sud je izveo dokaze saslušanjem tužitelja, te uvidom u
spis O. suda u L., cjelokupnu dokaznu građu navedenog spisa zajedno s
prometno-tehničkim vještačenjem. Naime, punomoćnici stranaka su na ročištu od 20.
studenog 2014. godine izjavili da su suglasni da se za potrebe ovog postupka
koriste dokazi iz spisa O. suda u L. koji je vođen protiv optuženika M.
R..

28. Iz prometno tehničkog vještačenja za potrebe kaznenog spisa O. suda u
L. izrađenog po stalnom sudskom vještaku D. S., a čijim korištenjem u
dokazne svrhe su se punomoćnici stranaka složili, proizlazi da je vještak dovođenjem
u vezu svih relevantnih podataka i rezultata izradio prostorno-vremensku analizu ove
prometne nezgode. Te je zaključio u odnosu na kretanje pješak da je imao

- 14 -

Pn-123/2020

mogućnost da blagovremeno uoči osobno vozilo koje je pri kretanju najavljivalo
osvjetljivanjem kolnika i bukom motora, pa je imao razloga, a i prostornu i vremensku
mogućnost da se pomjeri u lijevo na zemljanu bankinu ispred nadolazećeg vozila.
Razlozi njegovog neuočavanja vozila da mogu biti posljedica nepažnje ili pogrešne
procjene i neadekvatnog reagiranja na takvu prometnu situaciju iz čega proizlazi da
se pješak prije nastanka prometne nesreće kretao po kolniku, a ne po zemljanoj
bankini uz kolnik. Uvidom u situacijski plan koji prileži ovom vještvu razvidno je da je
mjesto udara vozila u pješaka označeno pod 3., a isto mjesto udara je upravo na
kolniku ceste u pravcu S.. Ovaj sud je prihvatio ovakav nalaz prometno
tehničkog vještačenja jer je isti izradio vještak na temelju stručnih znanja i
sposobnosti, argumentirano obrazložio, a stranke su se složile s korištenjem istog u
dokazne svrhe. Tužitelj na ročištu je iskazivao da se ove prigode kretao lijevom
stranom ceste po zemljanom putu uz kolnik. Da na tom dijelu prometnice nema
trotoara kojim je predviđeno kretanje pješacima, već da se inače pješaci kreću na
način da idu uz cestu po zemlji , a da se i on tako kretao. Ovaj sud nije prihvatio iskaz
tužitelja, naime, tužitelj kao parnična stranka je zainteresiran za ishod spora.
Saslušanje parničnih stranaka predstavlja najmanje vjerodostojan dokaz u postupku
upravo zbog subjektivnog iskazivanja stranka i interesa za ishod postupka, zbog
čega ga i zakonodavac predviđa kao supsidijarno dokazno sredstvo. Stoga ovaj sud
smatra iskaz tužitelja neuvjerljivim o načinu njegovog kretanja kritične prigode po
zemljanoj bankini, te u suprotnosti s objektivnim dokazima kao što je prometno-
tehničko vještačenje izrađeno temeljem tragova na kolniku, oštećenja vozila,
odnosno objektivnih parametara.

29. Člankom 124. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N/N 67/08)
propisano je da se pješak ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, a stavkom 3. istog
članka da se pješak mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za
kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka.
U postupku je utvrđeno, a uvidom u zapisnik o prometnoj nezgodi, kao i tehničko-
prometnim vještačenjem prometne nezgode, da se sa desne i lijeve strane kolnika
ceste …G.-P.-S. nalazi zemljana bankina širine 1 metar. Iz čega
proizlazi dužnost pješaka da se kreće po ovoj zemljanoj bankini koja je prikladna za
kretanje pješaka, a ne po kolniku. Na isti način kretanje pješaka je propisano i
Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (Službeni glasnik F BiH
6/2006), u članku 105. st. 1. istog propisa navedeno je da se pješak ne smije, po
pravilu, kretati i zadržavati na kolovozu, u stavku 2. ako se pješak kreće po kolovozu,
on se mora kretati što bliže ivici kolovoza, i to veoma pažljivo i na način kojim ne
ometa ili ne sprečava saobraćaj vozila. Člankom 106. st. 1. istog zakona propisano je
da na putu koji ima trotoar ili drugu površinu određenu za kretanje pješaka, odnosno
površinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pješaka, pješak je dužan kretati se tim
površinama. Iz čega proizlazi i po zakonu BiH, a gdje se događaj i zbio dužnost
tužitelja da se u konkretnom slučaju kreće po zemljanoj bankini uz kolnik.

30. Odgovornost vozača osobnog automobila P. M. R. za nastanak ove
prometne nesreće proizlazi uvidom u kompletan spis, te pravomoćnu presudu
O. suda u L., a koja je pravomoćna 23. lipnja 2010. iz koje proizlazi da je
isti izazvao ovu prometnu nesreću ne poštujući odredbe članka 28. zakona o
osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, ne obrativši pažnju na pješaka koji
se uredno kretao svojom lijevom kolničkom trakom, odnosno desnom trakom vozača,
tako da je oštećenog I. T. prednjim dijelom vozila udario u donji dio tijela,

- 15 -

Pn-123/2020

nabacivši ga na prednje vjetrobransko staklo, te da je isti zadobio obične teške tjelesne ozljede.

31. Slijedom prednjih utvrđenja ovaj sud smatra da su suodgovorni za nastanak
predmetne prometne nezgode tužitelj u omjeru od 20% i osiguranik tuženika u
omjeru od 80%.

32. Kao sporno trebalo je raspraviti visinu neimovinske (nematerijalne štete) koju je tužitelj kritične prigode pretrpio.

33. Naime, odredbom čl. 200. st. 1. Zakona o obligacionim odnosima Federacije
Bosne i Hercegovine (objavljenog u "Službenom listu SFRJ", broj 29/78, s izmjenama
i dopunama 39/85, 45/89 i 57/89 i preuzetog kao zakona Republike Bosne i
Hercegovine i noveliranog, "Sl. List RBIH", broj 2/92, 13/93 i 13/94 - dalje: ZOO-a),
propisano je:

"Za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne
aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog
lica kao i za strah sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bolova i
straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno
od naknade materijalne štete kao i u njenom odsustvu.",

Stavkom 2 citiranog članka propisano je: "Prilikom odlučivanja o zahtjevu za naknadu
nematerijalne štete, kao i o visini njene naknade, sud će voditi računa o značaju
povrijeđenog dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne
pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom.",

34. Na okolnost visine neimovinske štete provedeni su dokazi medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima medicinske struke.

35. Stalni sudski vještak specijalist opće kirurgije, ortopedije i traumatologije, uži
specijalist traumatologije dr. A. P. u svom nalazu i mišljenju na ročištu
održanom dana 12. travnja 2016. naveo je da je iz spisu priležeće med.
dokumentacije razvidno kako je dana 10. 12. 2008. g. u L. tužitelj rođ. …. g.
nastradao u prometnoj nezgodi kao pješak na kojeg je naletio osobni automobil. Istog
je dana pregledan i obrađen u O. bolnici L. gdje je nakon učinjene repozicije i
imobilizacije upućen u KBC S.. Hospitaliziran je od 10. 12. 2008. do 30. 12. 2008.
g. Postavljene su dijagnoze: politrauma, nagnječenje glave i nagnječenje mozga,
višeiverni prijelom desne potkoljenice, prijelom lijeve nadlaktične kosti, natučenje
lijevog radijalnog živca, parcijalna ruptura dvoglavog mišića lijeve nadlaktice, prijelom
fibularnog maleola lijevog gležnja i prijelom alveolarnog nastavka gornje čeljusti.
Tijekolm hospitalizacije su učinjeni operacijski zahvati: osteosinteza lijeve nadlaktične
kosti sa transpozicijom radijalnog živca koji je nagnječen, osteosinteza desne
potkoljenice, osteosinteza lijevog fibularnog maleola i osteosinteza alveolarnog
grebena koje je učinio maksilofacijalni kirurg. Po neurokirurgu je konzervativno liječen
glede dvaju kontuzijskih žarišta u mozgu potvrđenih po CT-u. Na odjelu je provedena
fizikalna terapija. Po otpustu je kontroliran po kirurgu: 21. 1., 31. 1., 5. 2., 24. 2., 10.

3., 21. 4., 18. 5., 2. 6., 25. 6., 7. 8. 2009. g. Uglavnom, a temeljem rtg snimaka se
prati zadovoljavajuće cijeljenje prijeloma uz djelomični oporavak radijalnog živca.
Kako je 30. 3. 2009. g. preporučeno opterećenje desne noge po fizijatru, to je i
provedena fizikalna terapija u F. i to od 26. 3.-9. 4. 2009. g. a potom produžena
do 16. 4. 2009. g. U spisu su priložena navedena otpusna pisma iz kojih je razvidno

- 16 -

Pn-123/2020

kako su ostale posljedice vezane za lijevu ruku, desnu potkoljenicu i lijevi gležanj
prvenstveno u smislu ograničene pokretljivosti lijevoga lakta, ručnog zgloba,
umanjene snage lijeve šake kao i nepotpune funkcije u smislu stiska. Ujedno je
opisana i ograničena gibljivost u gležnjevima što sveukupno predstavlja ozbiljan
medicinski problem u smislu rehabilitacije, jer se radi prvenstveno o pacijentu koji je
ozlijedio 3 od ukupno 4 ekstremiteta. Kako je 14. 4. 2010. g. preporučeno vađenje
osteosintetskog materijala iz fibularnog maleola, dakle godinu dana nakon provedene
rehabilitacije, to je isti hospitaliziran i učinjena je ekstrakcija osteositntetskog mat. iz
fibularnog maleola, a pošto se radilo o ostalim inplatantima koji su titanski, to se
odustalo od ekstracije istih. U spisu je priložen i nalaz dermatologa prvenstveno
vezan za usporeno cijeljenje kože potkoljenice. Novih saznanja nakon 9. 5. 2010. g.
o stanju pacijenta dakle tužitelja nema. Da je potrebno s obzirom na ozljedu
radijalnog živca učiniti elektromiografiju. S obzirom na krov kože promjene na desnoj
potkoljenici potreban je pregled dermatologa. Sa svim nalazima predlaže da se
napravi klinički pregled u ambulanti kako bi njegovo vještvo bilo valjano. Ujedno što
se pak tiče ozljeda mozga, a i ranije spomenutog radijalnog živca da će svoje
mišljenje dati vještak neurokirurg. Naveo je kako je jedna od ozljeda bila ozljeda
gornje čeljusti koju je operacijski zbrinuo maksilofacijalni kirurg pa predlaže
vještačenje po istome. Ukoliko tužitelj ne raspolaže sa rendgen snimkama svježijeg
datuma lijeve nadlaktice i desne potkoljenice i lijevog gležnja, moli da učini iste prije
zakazanog pregleda.

36. Stalni sudski vještak dr. M. J., spec. neurokirurg, u svom nalazu i
mišljenju na ročištu od 12. travnja 2016. naveo je da je slušao izlaganje vještaka
kirurga traumatologa te o hodogramu liječenja što se tiče kostoloma se neće
izjašnjavati. Spomenut će ono što je od značaja s neurokirurškog-neurološkog
gledišta. U otpusnom pismu od prosinca 2008. g. zabilježeno je među ostalih ozljeda
da je imao klinički potres mozga, te da je kod tužitelja učinjena pretraga CT
(kompjuterizirana tomografija) mozga, te da su konstatirana dva kontuzijska žarišta.
To da je jako šturi podatak. Ne govori se o ekstenzitetu žarišta ili kontuzija niti o
lokalizaciji. Nadalje da 6 dana nakon prijema kod tužitelja su izvršene operacije radi
kostoloma na ekstremitetima. U otpusnom pismu bilježi se dijagnoza nagnječenja
živca radijalisa. Kasnije u dokumentaciji iz rehabilitacijskog centra F. bilježi se i
da je učinjena transpozicija (translokacija) živca radijalisa. Mišljenje da se ne može
dati na temelju priležeće dokumentacije iz 2008. i 2009. g. Tužitelj da treba uraditi
pregled neurologa kao i pretragu EMNG (elektromioneurografiju) za živac radijalis
lijeve ruke. Nadalje da se preporuča ako je ikako moguće napraviti CT mozga ili MR
mozga da se vidi jesu li prisutni ta kontuzijska žarišta navedena u otpusnom pismu,
gdje su smještena i kakve veličine. Konačno, sigurno da je potrebno neuropsihološko
testiranje, jer se čini da nije sporna ozljeda mozga samo se ne zna u kolikom stupnju.

37. Sudski vještak dr. M. M., spec. neuropsihijatar, u svom nalazu i mišljenju na
ročištu od 12. travnja 2016. godine naveo je da je saslušao izlaganje vještaka
traumatologa, ortopeda i neurokirurga, a prije toga pročitao sudski spis i navedenu
medic. dokumentaciju. Uočljivo je da nema psihijatrijskih nalaza, a drugo nema ni
neuropsihologijsko testiranje, iako je došlo do ozljede mozga, pa da je indikatno da je
moglo biti promjena u smislu organskog psihosindroma. Da bi to potvrdili ili isključili
da je potrebno napraviti kako je rekao neuropsihičko testiranje i eventualno
psihijatrijski nalaz kojeg uopće nema u sudskom spisu.

- 17 -

Pn-123/2020

38. U pisanom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak doc. dr. sc. A. P., dr.
med. od 27. ožujka 2017. godine naveo je da je nakon izvršenog pregleda tužitelja,
te uvidom u priloženu medicinsku dokumentaciju iz koje je razvidno da je nakon
doživjele prometne nezgode I. T. prevezen u ŽB L., gdje je nakon
ukazane kirurške opskrbe upućen u KBC Split od 10. prosinca 2008. do 30. prosinca

2008. hospitaliziran u KBC S. zbog politraume, nagnječenja glave i nagnječenja
mozga, višeivernog prijeloma desne potkoljenice, prijeloma lijeve nadlaktice,
natučenja lijevog radijalnog živca, parcijalne rupture dvoglavog mišića lijeve
nadlaktice, prijeloma fibularnog maleola lijevo i prijeloma sjekutića. Na odjelu je
učinjen CT mozga kojim su se našle 2 kontuzijska žarišta zbog čega je konzultiran
neurolog koji je indukcijao konzervativno liječenje. Dana 16. prosinca 2008. učinjeni
su operacijski zahvati i to osteosinteza lijeve nadlaktične kosti uz transpoziciju
radijalnog živca, osteosinteza desne potkoljenice sa dvostrukom pločicom,
osteosinteza fibularnog maleola lijevo, ušivena je parcijalna ruptura dvoglavog
mišića lijeve nadlaktice. Maksilofacijalni kirurg je učinio osteosintezu alveolarnog
grebena za stabilizaciju prijeloma alveolarnog procesusa. Tijekom hospitalizacije
provedena je fizikalna terapija u krevetu. Po otpustu slijede kontrolni pregledi kirurga i
traumatologa i to 21. siječnja 2009. odstranjena je imobilizacija lijeve potkoljenice,
dok je na desnoj postavljena nova potkoljenične sadrena ulaga i preporučene vježbe
razgibavanja, 31. siječnja 2009. nastavljena je započeta terapija, 5. veljače 2009.
odstranjena je imobilizacija sa desne potkoljenice uz preporuku zabrane oslanjanja
na ozlijeđenu nogu, 24. veljače 2009. naveden je dobar oporavak radijalnog žica i
zadovoljavajuća konsolidacija prijeloma uz preporuku stacionarne rehabilitacije u
toplicama kao i preporuku isključivog oslanjanja samo na lijevu nogu. 10. ožujka

2009. preporučena je stacionarna fizikalna terapija u F., 21. travnja 2009.
preporučeno daljnje razgibavanje i opterećenje po preporuci fizijatra, 18. svibnja

2009., 2. lipnja 2009., 25. lipnja 2009. rtg desne potkoljenice pokazuje dobar položaj
ulomaka i alenteze sa solidnim kalusom, 7. kolovoza 2009. dosadašnja terapija, 30.
ožujka 2009. pregled ortopeda s obzirom na obim povrede desne potkoljenice da ne
treba insistirati na osloncu na desnu nogu. Tužitelj je proveo rehabilitaciju u
rehabilitacijskoj ustanovi F. od 26. ožujka do 16. travnja 2009. Nakon
provedene fizikalne terapije zaostala je ograničena pronacija i supinacija lijeve
podlaktice, ograničene kretnje u lijevom ručnom zglobu, stisak lijeve šake nepotpun
kao i ekstenzija trećeg prsta, kretnje u desnom režnju bolno ograničene, a u lijevom
slobodne, u nalazu kirurga od 4. travnja 2010. planira se uklanjanje osteosintetskog
materijala. Tužitelj je nanovo hospitaliziran od 3. svibnja 2010. do 5. svibnja 2010. u
KBC-u S., Klinika za kirurgiju gdje je 5. svibnja 2010. odstranjen osteosintetski
materijal iz lijevog gležnja dok se ostali implantati ne planiraju estrahirati jer su
titanski. Po otpustu tužitelj se redovito previja u nadležnoj ambulanti i to 9. svibnja

2010., 11. svibnja 2010., 14. svibnja 2010., 17. svibnja 2010., 20. svibnja 2010. kada
je rana uredno sanirana i preporučena kontrola po potrebi isključivo vezano za
liječenje prijeloma fibularnog maleola. Spisu da su priloženi nalazi dermatologa od 3.
svibnja 2013. i 13. kolovoza 2013. zbog trofičkih promjena na potkoljenicama. Osim
medicinske dokumentacije navedeni vještak je i klinički pregledao oštećenika 21.
ožujka 2017. i uvidom u rtg snimka od 8. lipnja 2016. Neurokirurški status i posljedice
je vještačio specijalista vještak neurokirurg. Isti su mišljenja da nakon provedenog
liječenja kod tužitelja je zaostao trajni funkcionalni deficit hipotrofija i limfna staza uz
popratne trofičke promjene kože desne potkoljenice sa valgus deformitetom cijeni
10%, tomu da treba pridodati ograničenje gibljivosti desnog gležnja (dorzifleksija je
ograničena za 10 stupnjeva, a plantarna treminalno) što cijeni 5%, čemu pribraja 4%

- 18 -

Pn-123/2020

zbog lezije peronealnog živca cijenjenog po neurokirurgu ukupno 13,5 % za trajni
deficit desne potkoljenice i gležnja sa parezom peronealnog živca cijenjenog po
neurokirurgu. Ograničenje gibljivosti lijevog ramena za 1/3 opsega pokreta cijeni 6%,
umanjenj GMS lijeve podlaktice uz ograničenje pronacije i supinacije i oslabljenu
palmarnu fleksiju šake cijeni 6%, tomu treba pridodati 5% za radijalni živac cijenjen
po neurokirurgu. Ukupno 10,25% za trajni deficit lijeve ruke i ramena sa uklopljenim
deficitom radijalnog živca cijenjenog po neurokirurgu. Nakon provedenog liječenja
trajne posljedice sa traumatološke strane se očituju kroz ograničenje gibljivosti lijeve
ruke prvenstveno u lijevom ramenu uz slabost i ograničenu pokretljivost lijeve
podlaktice i lijeve šake. Ujedno da postoje ograničenja u gibljivosti desnog gležnja uz
popratnu mišićnu slabost desne potkoljenice sa valgus deformitetom. Tužitelj je
zadobio takve ozljede da postoji izvjestan funkcionalni deficit kod svih poslova koji
zahtijevaju rad lijevom rukom posebno kod nošenja tereta u lijevoj ruci i prenošenja
istih, a deficit je u otežanom duljem stajanju, hodanju, trčanju, kao i u čučanju, što s
obzirom na dob cijeni kao osobni deficit. Tužitelj je doživio povredu prava osobnosti
sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 23,75% koje će se očitovati kroz
ograničenja gibljivosti lijeve ruke u ramenu, slabosti i ograničenja gibljivosti desne
podlaktice, ručnog zgloba i slabosti lijeve šake kao i ograničenja pokretljivosti
posebno desnog gležnja uz hipotrofiju i valgus deformitet desne potkoljenice. Ovom
postotku 23,75% treba pridodati još 3% zbog oštećenja zdravlja nakon pretrpljenog
potresa mozga cijenjenog po neurokirurgu što ukupno iznosi 26,75%. U tom postotku
trajno mu je oštećeno tjelesno zdravlje i umanjena životna aktivnost. Tužitelj je trpio
bolove jakog intenziteta pet dana, srednjeg intenziteta dva tjedna, blagog intenziteta
jedan mjesec. Bolove blagog intenziteta i povremenog trajanja su ukalkulirani u
postotak trajnog umanjenja općih životnih aktivnosti. Tijekom hospitalizacije, potom i
zbog činjenice da je zbog tipa i vrste prijeloma na 3 ekstremiteta tužitelj bio vezan za
krevet, a potom da je i nakon provedenih rehabilitacija bio nesamostalan cijeni da je
potpuna nesposobnost trajala oko pola godine, a djelomična narednih godinu i po.
Sukladno tome cijeni kako je tuđa pomoć nemedicinska bila potrebna prosječno 5
sati kroz dva mjeseca, a potom u prosjeku 3 sata kroz dva mjeseca i još jedan sat
kroz dva mjeseca. Šepanje posebno kod dužeg opterećenja uz valgus deformitet,
hipotrofiju desne potkoljenice te postoperacijski ožiljak i trofičke promjene desne
potkoljenice kao i postoperacijski ožiljak lijeve nadlaktice uz hipotrofiju muskulature
zajedno da predstavljaju srednji stupanj naruženja.

39. Stalni sudski vještak M. M. u svom sudsko-psihijatrijskom vještačenju I.
T. od 31. svibnja 2017. naveo je da je oštećenje integriteta osobnosti kod
tužitelja prema švicarskom modelu spadaju u grupu minimalne do lake smetnje s
postotkom oštećenja u visini 14 do 15%. Vještak doktor P. da je procijenio iz
domene sa svog vještačenja da je zaostala povreda prava osobnosti 23,75%. Prema
procjeni psihijatra, povreda prava osobnosti iznosi 14-15%. Ovaj postotak treba
prdodati ranijem, tj. postotku ortopeda, pa će povreda prava osobnosti iznositi 37,75-
38,75%. Vještak neurokirurg je procijenio povredu prava osobnosti iz domene svog
vještačenja 3%. Ako se ovaj postotak neurokirurga u polovičnoj vrijednosti pribroji
ranijem ukupna povreda prava osobnosti kod tužitelja nastala kao posljedica ozljeda
u prometnoj nezgodi iznosit će 39,25-40,25%. Strah primarni nije postojao jer je
tužitelj bio u nesvijest. Sekundarni strah je trajao u jakom intenzitetu šest-sedam
dana, u srednjem dva tjedna, u lakom još mjesec dana. Zbog naruženosti srednjeg
stupnja tužitelj da će imati osjećaj neugodnosti i lošeg raspoloženja, naročito kod
obnažanja, kupanja i slično, nošenja kratkih hlača i odjeće kratkih rukava, jer će biti

- 19 -

Pn-123/2020

izložen pogledima ljudi što stvara neugodne osjećaje. Imat će neprijatan osjećaj i kod
hodanja zbog šepanja.

40. Vještak M. J. u dopuni svog nalaza i mišljenja na zapisniku od 14.
ožujka 2018. naveo je da je na ročištu u prvom dijelu 2016. godine dao mišljenje
kako treba tužitelju uraditi pretrage CT ili MR mozga i to iz razloga što su ranije o
liječenja u BiH opisane dvije promjene na mozgu temeljem kojih je postavljena
dijagnoza kontusio celebrit ili nagnječenje mozga. Nadalje nisu imali nikakve med.
nalaze kojima bi objektivizirali eventualnu oštećenje živca radijalisa lijevo gdje je
oštećenik imao prijelom nadlaktične kosti tijekom operacije izvršena je tzv.
transpozicija živca radijalisa. Ujedno je preporučio da se uradi i pretraga NMG za
donji ekstremitet, priložio je na tom ročištu i da se napravi neuropsihologijsko
testiranje, sve pretrage je tužitelj uradio i on je za potrebe suda izradio pisani
vještački neurokirurški nalaz i mišljenje. Tom nalazu dakako da je istakao kako
bolove procijenjene od vještaka kirurga traumatologa treba prihvatiti kao i procjenu
potrebe njege kod kuće. Neurokirurškog gledišta cijenio je oštećenje radijalisa na
temelju kliničke slike za 5 posto i kazao kako tih pet posto treba prepoloviti jer je to
zasigurno manji invaliditet kojeg će izvještačiti kirurg traumatolog i tako je za živac
peroneus prikazao da cijeni oštećenje za 4 % koje također treba prepoloviti i pridati 2
% procijenjenu invaliditetu kirurga traumatologa. Učinjena pretraga CT mozga
isključila je postojanje postrokontuzijskih žarišta, a prema tome se ostaje samo na
procjeni trajnog oštećenja na račun pretrpljenog potresa mozga od 3%.

Na pitanje da li se u početnoj med. dokumentaciji spominje ozljeda živca peroneusa,
vještak je odgovorio da je za pretpostaviti da se ta ozljeda ne spominje, nerijetko je
tome tako iz razloga što se kod ozlijeđene osobe pridaje značaj postolovnu u ovom
konkretnu slučaju prijelom potkoljenice do te razine da se ne pridaje važnosti
eventualnom oštećenju živca peronusa, pogotovo ako je ono u malenom stupnju i
nerijetko je tako u praksi bilo da se radi o ozljeđenicima na području Hrvatske ili BIH.
Na pitanje da li se spominje ozljeda radialnog živca u početnoj dokumentaciji, vještak
odgovara da se ono ne spominje. U otpusnom pismu iz prosinca 2008. navodi se
dijagnoza natučenja živca radijalisa, isto se opisuje i u operacijskom zahvatu i navodi
se što je već spomenuo da je izvršeno premještanje živca. Na daljnje pitanje kada se
prvi put spominje ozljeda živca peroneusa, vještak je odgovorio da nisu u mogućnosti
naći u med. dokumentaciji registrirano oštećenje ranije već tek 2016. kada je
učinjena pretraga NMG, a ujedno je klinički pregled izvršio vještak kirurg traumatolog

2017. te ustanovio prisutni blagu slabost glozalne fleksije stopala. Na upit je li
moguće iz NMG nalaza vidjeti oštećenje živca i je li to ta razina koja odgovara razini
prijeloma, vještak odgovara da je neurolog u svom nalazu 8. 6. 2016. zabilježio
srednje teško kronično oštećenje za živac peroneus desno u srednjoj trećini
potkoljenice.

41. U dopunskom nalazu i mišljenju vještak A. P. na ročištu od 14. ožujka

2018. naveo je kako nema ništa posebno za dodati. Ostaje kao kod danog nalaza i
mišljenja. Na poseban upit s obzirom na činjenicu da po otpusnom pismu ustanove iz
F. od 16. travnja 2009. po otpustu nema podataka o funkcijskom statusu, da li
navedeno upućuje da su ozljede sanirane bez izražajnih trajnih posljedica, vještak
odgovara: spisu su priložena dvije otpusnice iz F., i to boravak od 26. 3. 2009.
do 9. 4. 2009., te boravak od 9. 4., dakle produžetak liječenja do 16. 4. 2009. U
navedenom periodu tužitelj je liječen otprilike 3 tjedna i nalazi upućuju da se radilo o
ozbiljnom bolesniku sa fizijatrijske strane i gledišta pacijentu koji je nakon traume i

- 20 -

Pn-123/2020

prijeloma na tri ekstremiteta što se može iščitati iz ovoga uključen ozbiljni problem
fizikalne terapije. Ujedno je tužitelj upravo iz ovih razloga bio teško pokretan i iz
otpusnog pisma u samom zaključku se navodi "hod sa visokom hodalicom stabilan
ali bez osnovica na lijevu nogu do 50 m". Tri dana pred polazak započet je hod sa
postpazušnim štakama i u pratnji fizioterapeuta i s njima može prijeći do 50 m, ali je
taj hod da bi bio samostalan još uvijek nestabilan i nesiguran. Samo iz ovoga se da
iščitati o kakvoj ozljedi je riječ i uz činjenicu da je hod mogao izvoditi samo pomoću
postpazušnim štaka, uz pomoć fizioterapeuta, s osloncem na jednu nogu i s
činjenicom da mu je lijeva ruka bila funkcionalno deficitarna jer je zadobio kako
prijelom nadlaktične kosti tako i ozljedu radialnog živca. Na daljnji upit kakav je daljnji
slijed liječenja odnosno da li se tužitelj i dalje liječi radi ograničenja iskazanih u tom
nalazu vještak je odgovorio da je iz medicinske dokumentacije razvidno kako je
tužitelj bio na kontrolnim pregledima operatera u travnju, svibnju, lipnju i kolovozu

2009. gdje su od strane operatera ili po operateru preporučena razgibavanja, ali isto
tako tužitelj nije odnosno u spisu se ne nalazi nalaz daljnjeg fizikalnog liječenja, što
upućuje na zaključak kako je moguće zbog psiholoških problema on izbjegavao
fizikalnu terapiju ili je sam provodio po uputama koje je dobio u bolnici. Na daljnji upit
postoje li podaci o nekakvim ranijim ozljedama na istom mjestu na kojem su i
predmetne ozljede, vještak odgovara a pregledom kompletne med. dokumentacije u
spisu da nije našao da je tužitelj bio ranije ozljeđivan u navedenim regijama. Drži
vjerojatnim da bi u otpusnom pismu od 2008. bilo navedeno nešto što je on ranije
zadobio bilo što i bilo bi evidentirano prema tome, a i temeljem kliničkog pregleda, pa
i u razgovoru sa tužiteljem nije dobio te informacije.

42. Stalni sudski vještak dr. T. G., spec. psihijatar, u svom nalazu i
mišljenju na ročištu od 18. veljače 2019. naveo je da je pregledao sudski spis,
priležnu medicinsku dokumentaciju, te posebice se upoznao i analizirao vještačenja
vještaka traumatologa i neurokirurga koja su iznijeta na prethodnim raspravama. Iz
svega navedenog da je razvidno da je tužitelj I. T. dana 10. prosinca 2008. g.
stradao u prometnoj nesreći kao pješak prilikom koje je politraumatiziran. O
aspektima ozljeđivanja, samim ozljedama, liječenju i oporavku predmetnih ozljeda
kompetentno i meritorno su vještačili drugi specijalisti. U spisu nije našao pisane
tragove o psihijatrijskom liječenju tužitelja. Temeljem navedenog, a s obzirom na
okolnosti stradavanja i ozljeda koje je tužitelj imao, a prije svega dijagnosticiran
potresa mozga drži da se kod tužitelja u tom slučaju nije moglo ispoljiti primarni strah
jer o mogućoj egzistencijalnoj ugrozi kojoj predmnijeva primarni strah tužitelj nema
sjećanje za predmetni događaj što je osnovno obilježje potresa mozga. Sekundarni
strah, u ovom slučaju se definira kao emocionalna reakcija straha za ishod liječenja i
posljedice istih, on da se ispoljio zasigurno i to u jakom intenzitetu u prvih 10-ak dana
po nesreći, u srednjem intenzitetu drži da je mogao trajati slijedećih mjesec dana, te
u blažem intenzitetu u naredna 2-3 mjeseca. Povreda prava osobnosti na psihičko
zdravlje, odnosno psihičko funkcioniranje kod tužitelja će s obzirom na procijenjeni
postotak tjelesnog oštećenja odnosno umanjenja tjelesnih aktivnosti od 26,75 % koji
su ukupno procijenili kolege vještaci neurokirurg i traumatolog zasigurno imati trajna
obilježja i ista nalazi unutar procijenjenog postotka.

43. Vještaci M. J. i A. P. na ročištu od 18. veljače 2019., a nakon
iznesenog nalaza i mišljenja T. G. ostali su pri do sad iznijetom nalazu i
mišljenju, te je M. J. kazao kako je upoznat da je pisanom obliku kirurško-
traumatološko vještvo izradio doc. dr. A. P.. On da je ispravno postupio što je

- 21 -

Pn-123/2020

postotke oštećenja tjelesnog zdravlja na račun traumatskog oštećenja živca radialisa
i živca peroneusa reducirao, jer se radi o oštećenjima na istim ekstremitetima, gdje je
on cijenio oštećeno tjelesno zdravlje. Naveo je da se usaglašava s procjenom
ukupnog umanjenja životnih aktivnosti od 26,75 % .

44. Dakle, cijeneći sve gore navedeno razvidno je da su u postupku saslušani
liječnici vještaci medicinske struke, te je vještak traumatolog izradio i pisani nalaz i
mišljenje, a na okolnosti utvrđivanja visine naknade štete koja pripada tužitelju, kako
iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne detalje i
kronologiju liječenja tužitelja, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice
pružajući sudu osnovu za praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su
suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za
kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s
dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljenih neimovinske i
imovinske štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća. Ovaj sud
nije temeljio svoju odluku na usmenom kao niti na pisanom nalazu i mišljenju dr. M.
M., naime isti je preminuo prije dovršetka ovog postupka, te prije provođenja
dopune vještva, a radi usaglašavanja vještaka, te je s područja neuropsihijatrije
određen novi vještak T. G. koji je zajedno s ostalim vještacima dao i
uskladio nalaz i mišljenje.

45. Punomoćnik tužitelja i tuženika su nakon dopunskog vještačenja na ročištu od

18. veljače 2019. suglasno iskazali da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka
neurokirurga, ortopeda, psihijatra, kao ni na objedinjeno mišljenje imenovanih
vještaka u ovom postupku.

46. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja M. J., A. P. i
T. G., vještaka specijalista, svakog pojedinačnog, a koji su dani stručno i
argumentirano, te su iskustveno provjerljivi, te su isti usuglasili svoje nalaze i
mišljenja.

47. Polazeći od svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, pri tom ocjenjujući
vjerodostojnost svih dokaza provedenih u postupku, držeći nalaz i mišljenje sudskih
vještaka vjerodostojnim, s obzirom da su vještaci svoje nalaze i mišljenja dali nakon
što su pregledali relevantnu medicinsku dokumentaciju, te su vještva dana prema
pravilima struke i valjano argumentirana i imajući u vidu značaj i težinu ukupnih
posljedica na tužiteljevo zdravlje i to tjelesno i duševno zdravlje, vodeći računa o
jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, nadalje
vodeći računa o aspektima tužiteljeve osobnosti, da mu je nastala povreda na tri od
četiri ekstremiteta , da su mu ozljede takve da postoji izvjestan funkcionalni deficit
kod svih poslova koji zahtijevaju rad lijevom rukom, deficit u otežanom duljem
stajanju, hodanju, trčanju, čučanju, u gibljivosti lijeve ruke u ramenu, slabosti i
ograničenjima vidljivosti desne podlaktice, ručnog zgloba, slabosti lijeve šake,
ograničenjima pokretljivosti desnog gležnja, deficitu desne potkoljenice i gležnja,
deficitu lijeve ruke i ramena, srednjem stupnju naruženja, duševnih bolova zbog
smanjenja životnih aktivnosti od 26,75%, imajući u vidu nelagode liječenja,
višekratne hospitalizacije, te neugodnostima koje je isto predstavljalo za tužitelja, po
stavu ovog suda pravična novčana naknada u tim okolnostima bi iznosila 23.300,00
BAM (bosanskih maraka).

- 22 -

Pn-123/2020

48. Na dan presuđenja, dakle 13. siječnja 2023.g. 1 BAM prema srednjem tečaju
HNB iznosio je 3.852320 kn, iz čega proizlazi da 23.300,00 BAM iznosi 89.759,26 kn.
Ovaj iznos potrebno je umanjiti za 20%, dakle za 17.951,85 kn, koliko iznosi doprinos
tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja, iz čega proizlazi da ukupna
neimovinska (nematerijalna) šteta koju je tužitelj pretrpio kritične prigode iznosi

71.807,41 kn. Međutim, kako je tuženik tijekom postupka po osnovu neimovinske
(nematerijalne štete) uplatio tužitelju iznos od 51.350,00 kn, to je iznos od 71.807,41
kn valjalo umanjiti za iznos od 51.350,00 kn, iz čega proizlazi da je tuženik dužan
tužitelju po osnovu pretrpljene neimovinske (nematerijalne štete) isplatiti daljnji iznos
od 20.457,41 kn, odnosno 2.715,16 €.

49. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju su priznate kamate od 14. lipnja

2017.g. pa do konačne isplate. Naime, temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a
tuženik ne može pasti u zakašnjenje u ispunjenju svoje obveze u vrijeme kada
objektivno ne može utvrditi visinu i opseg te obveze, ukoliko je zbog propusta tužitelja
spriječen u dostavljanju dokumentacije. Obveza pravične novčane naknade
dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva tužbe jedino ukoliko je tuženik u tom
trenutku dostavio cjelokupnu dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi visinu
štete. U konkretnom slučaju tužitelj je podnio odštetni zahtjev dana 1. srpnja 2009.. Iz
medicinske dokumentacije uz odštetni zahtjev bilo je razvidno da liječenje tužitelja
nije dovršeno o čemu je tuženik izvijestio tužitelja, te da mu se obrati nakon
kompletiranja medicinske dokumentacije. Tužba je podnijeta 19. travnja 2010.
također samo s dijelom medicinske dokumentacije za tužitelja. Tužitelj je dostavljao
medicinsku dokumentaciju i tijekom trajanja postupka i to podneskom od 4. studenog

2015. te podneskom od 14. lipnja 2017. Nakon dostavljene dokumentacije od 4.
studenog 2015. vještaci M. J. i M. M. su preporučili neuropsihološka
testiranja jer se iz dostavljene medicinske dokumentacije nije moglo iščitati u kojem
stupnju je ozlijeđen mozak, te su preporučili i neuropsihičko testiranje tužitelja, te
psihijatrijski nalaz. Nakon obavljenih dodatnih pretraga i to pregleda od 21. ožujka

2017. i 8. lipnja 2016. dostavljenih sudu 14. lipnja 2017. vještak A. P. je dao
svoj nalaz i mišljenje, kao i vještak M. M., te su temeljem kompletirane
dokumentacije nakon podneska tužitelja od 14. lipnja 2017. dali svoj konačan nalaz i
mišljenje u ovom predmetu. Stoga tek od dostave dokumentacije od 14. lipnja 2017.
tužitelju pripada kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete. Stoga je pravilnom
primjenom odredbe članka 1103. kamatu na iznos neimovinske štete tužitelju valjalo
priznati od 14. lipnja 2017. godine do isplate, a kakvo pravno stajalište u svezi tijeka
kamata je i zauzeo Ž. sud u S. u presudi broj Gžnš-…od 3. rujna

2015. godine. Slijedom iznijetog, za više zatraženo na ime kamata na neimovinsku
štetu od podnošenja odštetnog zahtjeva 1. srpnja 2009. godine do 14. lipnja 2017.
tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

50. Prema odredbi članka 255 stavak 1. Zakona o obligacionim odnosima FBiH tko
drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu
troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi, a i zaradu izgubljenu
zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Oštećenik ima pravo na naknadu
troškova tuđe pomoći i njege bez obzira na to tko je oštećeniku pružao usluge tuđe
pomoći i njege, jer su to izvanredne usluge koje je prouzročio štetnik i koje ni najbliži
srodnici oštećenika nisu dužni činiti bez naknade. U situaciji kad oštećenik nije
plaćao trećoj osobi naknadu za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada mu pravo na
naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je

- 23 -

Pn-123/2020

pružala usluge tuđe pomoći i njege tu naknadu tražila. Izdatak koji bi oštećenik imao
u vezi s pružanjem tuđe pomoći i njege ne predstavlja dio plaće NKV radnika u
Republici Hrvatskoj, nego ono što bi on morao platiti da je angažirao osobu koja
obavlja takve poslove, a to je cijena usluge ustanove koja se bavi pružanjem
nemedicinske pomoći, u konkretnom slučaju je to cijena od 35,00 kuna po satu. (ŽS
STGžx-6/14, ŽS ST Gžnš-312/13-2). Ova cijena usluge za tuđu pomoć i njegu je u
slučaju da je ista pružena u Republici Hrvatskoj. Iz vještva koja je ovaj sud prihvatio
kao uvjerljiva i argumentirana proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i
pomoć pet sati kroz dva mjeseca, tri sata kroz dva mjeseca, te jedan sat kroz dva
mjeseca, a što je ukupno 540 sati. Mjesto prebivališta i boravišta tuženika je Č.,
B. i H., pa mu je tuđa njega i pomoć pružena u B. i H.. U
B. i H. cijena rada je manja nego cijena rada u R. H., a
što je notorna činjenica. Ovaj sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se od
Federalnog zavoda za statistiku BiH zatraži podatak o prosječnoj plaći NKV radnika u
BiH za 2008. i 2009. godinu, jer kao što je gore opisano iznos za tuđu njegu i pomoć,
a prema gore citiranim odlukama ne bi bila prosječna plaća NKV radnika. Ovaj sud je
cijenu pružanja tuđe njege i pomoći u konkretnom slučaju cijenio sukladno odredbi

223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91., 34/91., 53/91.,
91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13. i 89/14. – dalje
ZPP-a), te je odredio kao cijenu od 20,00 kuna po satu, a koji iznos sud smatra
pravičnoj novčanom naknadom. Stoga tužitelju na ime naknade imovinske štete za
tuđu pomoć i njegu pripada pravična novčana naknada u iznosu od 10.800,00 kuna.
Ovaj iznos potrebno je umanjiti za 20% (2.160 kn) za koliko je tužitelj odgovoran za
nastanak predmetnog štetnog događaja, te za iznos od 7.020,00 kn kojeg je je
tuženik po ovom osnovu isplatio tužitelju, iz čega proizlazi da je tuženik dužan
tužitelju po osnovu tuđe njege i pomoći isplatiti daljnji iznos od 1.620,00 kn/215,01€.
Na ovaj iznos tužitelju je priznata zatezna kamata od presuđenja, dakle od 13.
siječnja 2023.g. do isplate budući se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti koju je sud
utvrđivao tijekom postupka, a za koju tužitelj nije dostavio račune da je te troškove
platio. Takva šteta je od dana presuđenja dobila svoj novčani izraz i od tada je
tuženik u zakašnjenju (VS RH Gzz-28/96, Gž-109/12). Za više traženi iznos, te za
više zatražene kamate po osnovu tuđe njege i pomoći tužbeni zahtjev je odbijen kao
neosnovan.

51. Tužitelju na ime naknade za troškove liječenja po ocjeni ovog suda pripada
zatraženi iznos od 1.756,16 kn/233,08€. Naime, tužitelj je priložio dva računa i to na
iznos od 458,50 BAM s datumom od 05.04.2009.g. i 12.00 BAM s datumom od

09.04.2009.g., dakle ukupno 470,50 BAM, što preračunato u kune iznosi 1.812,51
kn. Pored toga, u konkretnom slučaju je iz medicinske dokumentacije razvidno da
tužitelj živi u Č., L., BiH, da je dolazio na specijalističke preglede u S., da je
bio hospitaliziran u KBC-u S., boravio u R. centru u F., iz čega
ovaj zaključuje da je tužitelj, pored priloženih i citiranih računa, imao i druge troškove
liječenja poput putnih troškova koji se odnose na odlaske iz mjesta prebivališta Č.,
L. u S. na liječenje i kontrolne preglede, te povratak iz S. kući u Č.. S
obzirom na navedeno, te na priložene račune, ovaj sud smatra opravdanim zatraženi
trošak u iznosu od 1.756,16 kn/233,08€, s obzirom da su, glede svega obrazloženog,
troškovi liječenja bili znatno veći od zatraženih 1.756,16 kn. Kako sud odlučuje u
granicama tužbenog zahtjeva, to je tužitelju priznat iznos od 1.756,16 kn po osnovu
troškova liječenja, a taj iznos se odnosi na račun broj …izdan od strane RRC
F. dana 05.04.2009.g. Međutim, navedeni iznos valjalo je umanjiti za

- 24 -

Pn-123/2020

20%(351,23 kn) sa koliko je tužitelj doprinio za nastanak predmetnog štetnog
događaja, pa je tuženiku naloženo da po ovom osnovu tužitelju isplati iznos od

1.404,92 kn/186,45€, dok je za više zatraženo po ovom osnovu odbijen tužbeni
zahtjev tužitelja kao neosnovan. Tužitelju na dosuđeni iznos od 1.404,92 kn/186,45€
pripada kamata počev od izdavanja računa, odnosno od dana kada je tužitelj imao
traj trošak, dakle od 05.04.2009.g., no kako je tužitelj zatražio kamatu počev od

09.04.2009.g., to je tužitelju dosuđena kamata počev od 09.04.2009.g. pa do
konačne isplate.

52. U odnosu na zatraženu naknadu štete za uništene ili nestale stvari tužitelju, po
ocjeni ovog suda pripada paušalni iznos od 520,00 BAM ili protuvrijednost od

2.000,00 kn/265,45€, sve primjenom čl. 223. ZPP-a. Naime tužitelj je zahtijevao da
mu se naknadi šteta za uništene ili nestale stvari u prometnoj nesreći od 10. prosinca

2008. i to mobitel, ručni sat, tenisice, hlače i jaknu. Tužitelj u svom iskazu je
precizirao koje su mu stvari uništene ili nestale u prometnoj nesreći. Ovaj sud je
prihvatio iskaz tužitelja u ovom dijelu jer je isti objektiviziran ozljedama koje je
zadobio tužitelj u ovoj prometnoj nesreći, te činjenici da je tužitelj sa mjesta nezgode
odvezen u bolnicu, te da zbog toga, a i zbog zadobivenih ozljeda, te stanja šoka, isti
nije bio u mogućnosti pripaziti na svoje stvari, niti imati saznanja što se dogodilo sa
njegovim stvarima. Pri tome je za navesti da uobičajena oprema svake osobe danas i
mobitel i sat, te pogotovu odjeća i obuća. Pri tome je sud cijenio da se nezgoda
dogodila dana 10.12., dakle u zimskom periodu, u B., kada vladaju velike
hladnoće, pa je tužitelj zasigurno bio obučen u više odjevnih predmeta, te je
zasigurno imao na sebi cipele, hlače i zimsku jaknu. Općepoznata činjenica je da bi
cijena najjeftinijeg mobitela iznosila 500,00 kn, da ručni sat vrijedi 200,00 kn, tenisice
400,00 kn, zatim zimska jakna 500,00 kn, hlače 400,00 kn. Stoga ovaj sud smatra
opravdanim odrediti po slobodnoj ocjeni tužitelju paušalni iznos od 520,00 BAM što u
protuvrijednosti na dan presuđenja iznos 2.000,00 kn. Međutim, navedeni iznos treba
umanjiti za 20% (400,00 kn), slijedom čega je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja po
ovom osnovu za iznos od 1.600,00 kn/212,36€, dok je za više zatraženo tužbeni
zahtjev odbijen kao neosnovan. Tužitelju je priznata zatezna kamata od presuđenja
do isplate budući da se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti za koju tužitelj nije
dostavio račune i koju je sud utvrđivao tijekom postupka. Slijedom navedenog, za
više zatražene kamate, za razdoblje od 10.12.2008.g. do 13.01.2023.g. tužbeni
zahtjev odbijen kao neosnovan.

53. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da sveukupna daljnja imovinska
(materijalna) šteta, pored one koju je tuženik već podmirio, iznosi 4.624,92
kn/613,83€.

54. Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelju je, po osnovu zatražene imovinske i
neimovinske štete prihvaćen tužbeni zahtjev za iznos od 25.082,33 kn/3.329,00€,
dok je za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos od 123.023,83 kn/16.326,98€
tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

Isto tako, sukladno svemu prethodno obrazloženom, tužitelj je odbijen za više
zatražene kamate na dosuđeni iznos od:

- 20.457,41 kn, koji se odnosi na neimovinsku (nematerijalnu) štetu za razdoblje od 01.07.2009.g. do 14.06.2017.g.

- 1.620,00 kn/215,01€ koji se odnosi na tuđu njegu i pomoć za razdoblje od 09.04.2009.g. pa do 13.01.2023.g.,

- 25 -

Pn-123/2020

- 1.600,00 kn/212,36€ koji se odnosi na uništenu odjeću i obuću za razdoblje od od 10.12.2008.g. do 13.01.2023.g.

55. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u toč. I izreke presude.

56. U odnosu na toč. II tužbenog zahtjeva za navesti je slijedeće: Predmetnim
tužbenim zahtjevom tužitelj je zatražio kamatu na iznos od 51.350,00 kn, koji se
odnosi neimovinsku (nematerijalnu štetu) koji iznos je tuženik tijekom postupka
isplatio tužitelju i to za razdoblje od kada je tužitelj zatražio kamatu 01.07.2009.g. pa
do dana kada je tuženik izvršio isplatu 14.06.2017.g. Po ocjeni ovog suda, tako
zatraženi tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Naime, već je prethodno obrazloženo
da po ocjeni ovog suda tužitelju na iznos neimovinske (nematerijalne) štete pripada
kamata počev od 14.06.2017.g., kao dana kada je tužitelj dostavio svu potrebnu
medicinsku dokumentaciju iz koje je tuženik mogao utvrditi obim štete i po kojoj je
dokumentaciji izvršeno medicinsko vještačenje u ovom predmetu. Slijedom iznijetog,
sud je odbio predmetni tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj zatražio kamatu na
iznos od 51.350,00 kn počev od 01.07.2009.g. pa do dana kada je tuženik izvršio
isplatu iznos od 51.350,00 kn 14.06.2017.g., kao neosnovan. Radi iznijetog,
odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

57. Isto se odnosi i na toč. III tužbenog zahtjeva. Naime, toč. III tužitelj je zatražio
kamatu na isplaćeni iznos od 7.020,00 kn po osnovu tuđe njege i pomoći za
razdoblje od 19.04.2010.g. pa do 29.03.2019.g. Međutim, već je prethodno
obrazloženo da se po ocjeni ovog suda radi o imovinskoj nenovčanoj šteti koju je sud
utvrđivao tijekom postupka, a za koju tužitelj nije dostavio račune iz kojih bi se
utvrdilo da je tužitelj taj trošak platio, zbog čega tužitelju na iznos tuđe njege i pomoći
pripada kamata počev od presuđenja, 12.01.2023.g., a ne od 19.04.2010.g., kako to
traži tužitelj. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. III izreke presude.

58. Odluka suda o zahtjevu stranaka za naknadu parničnog troška temelji se na
odredbama čl. 154. st. 2., čl. 155. i čl. 156. ZPP-a, Zakonu o sudskim pristojbama
(»Narodne Novine«, br. 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11 i 157/13) i Tarifi o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne Novine« br. 91/04,
148/2009, 142/12, 103/14 i 118/14, 37/22) uzimajući u obzir vrijednost predmeta
spora i činjenici da su stranke djelomično uspjele u ovom sporu.

59. Tužitelju zastupanom po pun. priznat je trošak sastava tužbe i odštetnog zahtjeva
u mirnom postupku po 250 bodova, za sastav obrazloženih podnesaka od

14.06.10.g., 04.11.15.g., 19.04.17.g., 14.06.17.g., po 250 bodova, za pristupe na
ročište od 21.10.13.g., 14.10.15.g., 12.04.16.g., 14.03.18.g., 18.02.19.g., 31.01.22.g.,

07.06.22.g. i 01.02.22.g. po 250 bodova, za pristup na roč. od 09.06.15.g. 62,50
bodova (25%), za pristup na ročište od 20.11.14.g. i 08.09.17.g. po 125 bodova
(50%), sa sastav žalbe protiv prvostupanjske presude 312,50 bodova, za sastave
ostalih podnesaka od 06.10.16.g., 14.06.17.g., 14.01.21.g., 03.01.22.g. i 03.02.22.g.
po 50 bodova, što sveukupno iznosi 4.625 bodova, što pomnoženo sa 15,00 kn
koliko iznosi vrijednost jednog boda iznosi 69.375,00 kn. Ovom iznosu dodan je
daljnji iznos od 17.343,70 kn na ime 25% PDV-a što iznosi 86.718,75 kn. Tužitelj je u
ovom postupku uspio djelomično u osnovu (80%), te djelomično i u visini (40%), pa je
sud tužiteljev uspjeh cijenio sa 60%. Kada se 86.718,75 kn pomnoži sa 60%, to
tužitelju, razmjerno uspjehu u parnici pripada trošak u iznosu od 52.031,25 kn. Ovom

- 26 -

Pn-123/2020

iznosu dodan je daljnji iznos od 3.000,00 kn na ime troškova vještačenja, pa
sveukupan trošak tužitelja iznosi 55.031,25 kn.

60. Tuženiku zastupanom po pun. priznat je trošak sastava odgovora na tužbu
250,00 bodova, za pristupe na roč. od 21.10.13.g., 14.10.15.g., 12.04.16.g.,

14.03.18.g., 14.01.21.g., 31.01.22.g. i 07.06.22.g. po 250 bodova, za sastav
podneska od 07.09.17.g. i 18.01.22.g. po 250,00 bodova, za pristupe na roč. od

20.11.14.g., 08.09.17.g., 01.12.22.g. i za sastav žalbe po 125 bodova, za pristup na
roč. od 14.01.21..g. 500 bodova, za pristup na roč. od 09.06.15.g., za sastav
podneska od 25.01.18.g. i za pristup na roč. od 23.03.19.g. po 50 bodova, te za
pristup na roč. od 18.02.19.g. 100 bodova, što sveukupno iznosi 3.500 bodova, što
pomnoženo sa 15,00 kn koliko iznosi vrijednost jednog boda, iznosi 52.500,00 kn.
Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 13.125,00 kn na ime 25% PDV-a, 1.090,00 kn
na ime pristojbe odgovora na tužbu, i 2.196,00 kn na ime pristojbe na žalbu, što
sveukupno iznosi 68.919,00 kn.

61. Kada se trošak tuženika pomnoži sa uspjehom u ovoj parnici (40%), to tuženiku
razmjerno uspjehu u parnici pripada iznos od 27.564,40 kn. Ovom iznosu dodan je
daljnji iznos od 938,00 kn na ime troškova vještačenja, što sveukupno iznosi

28.502,40 kn.

62. Kada se trošak tuženika prebije sa troškom tužitelja, to je tuženik dužan tužitelju
naknaditi trošak u iznosu od 26.528,85 kn. Međutim, kako je tuženik tijekom postupka
isplatio tužitelju po osnovu troška iznos od 4.500,00 kn, to je iznos od 26.528,85 kn
valjalo umanjiti za 4.500,00 kn, pa je tuženik dužan tužitelju isplatiti daljnji iznos od

22.028,85 kn. Na dosuđeni iznos tužitelju pripada kamata počev od dana presuđenja,
dakle od 13. siječnja 2023.g. pa do konačne isplate. Slijedom iznijetog odlučeno je
kao u toč. IV izreke presude.

U Splitu, 13. siječnja 2023.g.

S U D A C

Miro Maslać, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se
podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave
ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je
uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava
presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda
objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda
objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog
otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis