Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: Gž-1142/2022-2
Republika Hrvatska Županijski sud u Bjelovaru Bjelovar, Josipa Jelačića 1 |
Poslovni broj: Gž-1142/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Vladimiru Ferenčeviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice C. K. S. iz K., OIB: …, zastupana po punomoćnicima – odvjetnicima u OD V., J., Š., S., J. & J. d.o.o. R., protiv tuženika 1. A. C. iz R., OIB: … i 2. B. C. iz R., OIB: …, oboje zastupani po punomoćnicima – odvjetnicima u OD M. & L. d.o.o. Zagreb, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-430/2020-54 od 26. srpnja 2022., 12. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava, ukida se pobijano rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-430/2020-54 od 26. srpnja 2022., a predmet se vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je određen prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod poslovnim brojem K-942/2020.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi tužiteljica, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
6. Ovaj parnični postupak se vodi radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, s tim da tužiteljica tvrdi da prema tuženiku A. C., svom bivšem suprugu, ima novčano potraživanje glavnica kojega iznosi 347.611,55 kuna, koja tražbina joj je i dosuđena u više sudskih postupaka. Pravna radnja koju tužiteljica pobija je izjava o priznanju tužbenog zahtjeva tuženika A. C., koju je ovaj u svojstvu tuženika dao u parničnom postupku koji se je pred prvostupanjskim sudom vodio pod poslovnim brojem P-1828/19, povodom tužbe njegovog sina, ovdje tuženika, B. C., temeljem koje izjave je donesena presuda na temelju priznanja od 25. srpnja 2019., kojom je B. C. utvrđen suvlasnikom na idealnom dijelu A. C. od ½ dijela na kčbr. 1936 iz z.k. ul. br. 2255 k.o. K., u naravi kuća sa dvorištem.
7. Prvostupanjski sud pobijano rješenje donosi s pozivom na članak 213. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP). Ne navodi određeno odredbu navedenog članka temeljem koje je donio pobijano rješenje, ali ostali razlozi pobijanog rješenja upućuju na odredbu stavka 1. navedenog članka. Dakle, na to da je prvostupanjski sud ocijenio da se u navedenom kaznenom postupku ima odlučiti o prethodnom (prejudicijelnom) pitanju za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Pri tome prvostupanjski sud pojašnjava da se u navedenom kaznenom postupku ima odlučiti o tome da li su tuženici iz ovog postupka, postupajući dogovorno, u navedenom parničnom postupku, koji se je kod istog suda vodio pod poslovnim brojem P-1828/19, počinili kazneno djelo povrede tuđih prava iz članka 241. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. - dalje: KZ), odnosno pomaganja u navedenom kaznenom djelu, za ostvarenje kojeg kaznenog djela da su propisane iste pretpostavke kakve su člankom 67. stavka 2. propisane za mogućnost pobijanja dužnikovih pravnih radnji u konkretnom slučaju.
8. Osnovani su žalbeni navodi o tome da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio da odluka o kaznenoj odgovornosti tuženika iz ovog postupka za kazneno djelo koje im se u navedenom kaznenom postupku stavlja na teret, predstavlja takav pravni odnos od kojeg ovisi presuda u ovom postupku, i to iz slijedećih razloga.
9. Člankom 241. KZ-a su propisane pretpostavke odgovornosti za kazneno djelo povrede tuđih prava, tako što je propisano:
„1) Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otuđi, uništi, ošteti, sakrije ili oduzme svoju stvar ili stvar osobe čije interese zastupa na kojoj drugi ima založno pravo, pravo zadržanja ili pravo uživanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovršnog postupka otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe čije interese zastupa.“
U navedenom kaznenom postupku ovdje tuženika A. C. se tereti za počinjeno kazneno djelo povrede tuđih prava a tuženika B. C. za pomaganje u počinjenju navedenog kaznenog djela, s tim da je člankom 28. KZ-a propisano: „Tko drugome s namjerom pomogne u počinjenju kaznenog djela, kaznit će se kao da ga je sam počinio, a može se i blaže kazniti.“
Pretpostavke pobijanja dužnikovih pravnih radnji su propisane člankom 67. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.), koji glasi:
„1) Naplatno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato.
(2) Ako je treća osoba dužnikov bračni drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dužnik poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, osim ako dokaže suprotno.
(3) Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato.
(4) Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem.
10. Ne samo da iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za počinjenje kaznenog djela povrede tuđih prava potrebna izravna namjera, dok je pravnu radnju dužnika moguće pobijati i za slučaj blažeg stupnja krivnje (dovoljno je da je dužnik mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, s tim da je to trećoj osobi moglo biti poznato), već se u kaznenom postupku ima dokazati traženi stupanj krivnje počinitelja, dok u ovom parničnom postupku, imajući u vidu stupanj srodstva tuženika, vrijedi oboriva presumpcija da je tuženiku B. C. bilo poznato da pobijanim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku. Upravo iz navedenih razloga je moguće da u kaznenom postupku tuženici iz ovog postupka budu oslobođeni kaznene odgovornosti, a da se u ovom parničnom postupku utvrdi stupanj krivnje tuženika dostatan za osnovanost tužbenog zahtjeva.
11. Dakle, osnovani su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud neosnovano odredio prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja navedenog kaznenog postupka. Stoga je uslijed počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a žalba uvažena te je pobijano rješenje ukinuto, kako bi o prethodnom pitanju odgovornosti tuženika sud odlučio u ovom parničnom postupku.
Vladimir Ferenčević v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.