Poslovni broj Kž-533/2022-4

Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-533/2022-4

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Vlaste Šimenić-Kovač, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. I.S., OIB: ..., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 21. lipnja 2022. poslovni broj K-43/2022-32, u sjednici vijeća održanoj 12. siječnja 2023.,

              p r e s u d i o    j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku, na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08) stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Dubrovniku broj K-112/18 od 26. studenog 2018..

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 453. t. 3. ZKP/08 oslobođena je optužbe opt. I.S. da bi djelom opisanim u izreci prvostupanjske presude počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11.

1.1. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 Županijsko državno odvjetništvo u O. razgledalo je spis predmeta.

5. Žalba nije osnovana.

6. Državni odvjetnik žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja predlaže u suštini drugačiju ocjenu izvedenih dokaza.

6.1. Suprotno žalbenom navodu državnog odvjetnika prvostupanjski sud je pozorno ocijenio sve izvedene dokaze pojedinačno i dovodeći ih u međusobnu vezu. Obranu opt. I.S. koja poriče počinjenje kaznenog djela za koje se tereti, ne osporavajući da je u vrijeme i na mjestu kako je to pobliže opisano u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude upravljala osobnim automobilom kolnikom ulice Andrije Hebranga u D., te da je dolaskom do pješačkog prijelaza kod kućnog broja 25, prednjim desnim dijelom vozila kojim je upravljala, udarila u pješaka ošt. I.M., koji je preko pješačkog prijelaza započeo prelaziti kolnik. Međutim, opt. S. u obrani navodi da je pješak ošt. M., dolazeći s desne strane, gledajući iz smjera kretanja vozila kojim je upravljala optuženica, iznenada i bez zaustavljanja stupio na pješački prijelaz, bez da je provjeravao stanje prometa na cesti, u trenutku kada je od pješačkog prijelaza bila udaljena 7-8 metara, pa je unatoč poduzetom kočenju došlo do naleta vozila na pješaka. Takvi navodi obrane opt. S. potvrđeni su i snimkom video nadzorne kamere iz vozila kojim je kritične zgode upravljala opt. S.. Stoga prvostupanjski sud prihvaća takvu obranu opt. S. kao vjerodostojnu, a ne prihvaća u tome dijelu iskaz svjedoka ošt. M., koji u iskazu navodi da je prije stupanja na pješački prijelaz stao, pogledao lijevo i desno po prometnici i da nije uočio dolazak vozila niti iz jednog smjera a onda da je "normalnim" hodom započeo prelaziti preko pješačkog prijelaza kada je udaren vozilom uslijed čega je pao na kolnik. Nije sporno da je uslijed udara vozila kojim je upravljala optuženica i pada na kolnik ošt. M. zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u izreci prvostupanjske presude. Dovodeći u vezu obranu opt. S., utvrđenja o kretanju vozila kojim je upravljala optuženica i ponašanju i kretanju pješaka ošt. M. utvrđena navedenom video snimkom nadzorne kamere, sa nalazom i mišljenjem vještaka prometne struke iz kojeg proizlazi da je brzina kojom se upravljajući vozilom kretala optuženica iznosila oko 35,1 km/h, da je pješak do mjesta naleta prešao put od oko 1,4 metra, brzinom od oko 5 m/s, tako da taj put prijeđe za jednu sekundu, pa da optuženica u takvoj prometnoj situaciji nije imala tehničku mogućnost za kočenjem pri navedenoj brzini kretanja vozilom kojim je upravljala izbjegne nalet na pješaka. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da opt. S. nije postupila protivno čl. 38. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je propisano da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, a ni protivno čl. 134. st. 1. cit. Zakona kojim je propisano da je vozač dužan obilježenom pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da može zaustaviti svoje vozilo a da ne ugrožava pješake i da zaustavi svoje vozilo da bi propustio pješake koji su stupili na pješački prijelaz. Prvostupanjski sud utvrđuje da opt. S. u navedenoj prometnoj situaciji nije mogla uočiti pješaka ošt. M., dok imenovani pješak nije iznenada i bez zaustavljanja stupio na pješački prijelaz, bez da se kao odrasla osoba uvjerio kakva je prometna situacija, pa da bi onda mogao uočiti da se u blizini, na udaljenosti od oko 7-8 metara od pješačkog prijelaza kreće vozilo prema pješačkom prijelazu kojim upravlja opt. S.. Stoga pravilno zaključuje prvostupanjski sud da kada opt. S. nije mogla predvidjeti i očekivati da bi kakva odrasla osoba kao što je pješak ošt. M., iznenada stupila na pješački prijelaz bez provjere prometne situacije kako je naprijed navedeno, a da prije tog stupanja na pješački prijelaz optuženica nije mogla niti uočiti nailazak pješaka oštećenika, tada toj okolnosti nije bila dužna niti prilagoditi brzinu kretanja svog vozila. Takva utvrđenja prvostupanjskog suda kao potpuna i pravilna prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

6.2. Kraj takvog stanja stvari kada nije dokazano da je opt. I.S. kao sudionik u cestom prometu prekršila naprijed navedene propisa o sigurnosti prometa na cestama i time izazvala opasnost za život ili tijelo pješaka, dakle, da nije počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, pravilno je prvostupanjski sud optuženicu na temelju čl. 453. t. 3. ZKP/08 oslobodio optužbe.

7. Slijedom navedenog žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a ovaj drugostupanjski sud postupajući shodno čl. 476. st. 1. t. 1. ZKP/08 nije utvrdio neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu državnog odvjetnika, kao neosnovanu i na temelju čl. 482. ZKP/08 potvrditi prvostupanjsku presudu.

Osijek, 12. siječnja 2023.