1

                            Poslovni broj: Gž Ovr-365/2022-2

 

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                                   

Poslovni broj: Gž Ovr-365/2022-2

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Emiru Čustoviću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. –O. d. s. d.o.o., Z., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u O. d. B. –M. d.o.o. u Z., protiv ovršenika T. V. iz Z.,  OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik V. P. odvjetnik u O. d. P. i p. d.o.o. u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-2367/2022-2 od 19. rujna 2022., 11. siječnja 2023.

 

r i j e š i o  j e

 

I Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje točka III rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-2367/2022-2 od 19. rujna 2022.

 

II Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1.     Rješenjem označenim u izreci doslovce je odlučeno:

 

"I. Proglašava se nedopuštenom pljenidba i prijenos novčane tražbine u postupku izravne naplate pred F. a. protiv ovršenika, T. V., OIB:…, temeljem ovršne isprave - Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5607/2015. od 30. studenog 2018..

 

II. Nalaže se ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku trošak postupka u iznosu od 468,75 kuna (četiristo šezdeset osam kuna i sedamdeset pet lipa) / 62,21 eura (šezdeset dva eura i dvadeset jedan cent)1, u roku od 8 dana.

 

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška ovršnog postupka u iznosu od 781,25 kuna (sedamsto osamdeset jedna kuna i dvadeset pet lipa) kao neosnovan."

 

2. Ovršenik T. V. je izjavio žalbu protiv točke III rješenja kojom je odbijen zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka u iznosu od 781,25 kn zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, posljedično tome i pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP) koji se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem odredbe članka 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – u daljnjem tekstu: OZ).

 

2.1. Žalitelj ističe da je sud pogrešno utvrdio vrijednost predmeta spora na osnovi koje je obračunavao troškove. Naime, žalitelj smatra da je vrijednost predmeta spora iznosila 49.269,39 kuna kako je i naznačio u prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (naznaka vrijednosti predmeta spora je navedena u popisu troškova). Bitnu povredu odredaba ovršnog postupka nalazi u činjenici da je sud propustio u obrazloženju navesti razloge za svoju odluku, te da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijanog rješenja navodi o sadržaju isprava i samih isprava koje se nalaze u spisu.

 

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

 

4. Na žalbu nije odgovoreno.

 

5. Žalba nije osnovana.

 

6. Nakon što je utvrdio da je ovršna isprava na osnovu koje je pokrenuta izravna naplata ukinuta prvostupanjski sud je proglasio nedopuštenom pljenidbu i prijenos novčane tražbine u postupku izravne naplate, te je na osnovu odredbi članaka154. stavak 1. ZPP-a i članka 14. stavak 5. OZ-a zaključio da je ovrhovoditelj dužan naknaditi troškove ovršnog postupka ovršeniku. Taj zaključak prvostupanjskog suda je pravilan.

 

7. Nadalje, pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda da se troškovi ovršnog postupka sastoje od zastupanja ovršenika po odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“, broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22 – u daljnjem tekstu: Tarifa), i to za sastav prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Prijedlog za proglašenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim je pravno sredstvo ovršenika u smislu odredbi članka 210. stavak 1. OZ-a, a na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

 

8. Po stajalištu ovog suda, a protivno shvaćanju žalitelja, prvostupanjski sud je ispravno obračunao troškove prema vrijednosti predmeta spora tražbine koja se ostvarivala u ovršnom postupku, radilo se o tražbini od 7.323,31 kunu zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kako je to određeno ovršnom ispravom. Naime, kamate, parnični troškovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir kod utvrđivanja vrijednosti predmeta spora ako ne čine glavni zahtjev (članak 35. stavak 2. ZPP-a). U konkretnom slučaju pravno sredstvo ovršenika – prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim – se ima smatrati žalbom u smislu odredbe članka 210. stavak 2. OZ-a, pa se kao vrijednost predmeta spora upravo uzima tražbina koja se ostvaruje u ovršnom postupku, i to glavnica, bez kamata. Iz navedenog slijedi da prvostupanjski sud nije pogrešno primijenio materijalno pravo, a niti je činjenično stanje pogrešno utvrđeno. U vezi ovog žalbenog razloga treba navesti da žalitelj ne navodi koja činjenica je pogrešno utvrđena, osim što dovodi u pitanje vrijednost predmeta spora, a kako je već navedeno vrijednost predmeta spora ne čine obračunate kamate i troškovi kako je to tvrdio žalitelj.

 

9. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba ovršnog postupka na koje ukazuje žalba. Naime, u rješenju je sasvim jasno obrazložena odluka o tome koja stranka je dužna platiti parnične troškove u ovom postupku. Što se tiče same visine troška prvostupanjski sud je zaključio da ovršenik ima pravo na trošak sastava prijedloga od 13. kolovoza 2022. u iznosu od 37,5 bodova što je sukladno Tbr.13 točka 1. u vezi sa Tbr. 7. točka 1. i Tbr.10. točka 5. Tarife, te je označio da je vrijednost boda 10,00 kuna, pa je tako dobivenom iznosu dodao porez na dodanu vrijednost. Navedena utvrđenja su dostatna da bi se mogla ispitati odluka, a iz njih proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim vrednovao kao žalbu protiv rješenja, i to žalbu protiv rješenja donesenog u ovršnom postupku u skladu sa Tbr.13. točka 1.  u vezi sa Tbr. 10. točka 5. Tarife kojom je propisano da za sastavljanje žalbe protiv rješenja odvjetniku pripada 50% nagrade iz Tbr.7. točka 1., 3. i 6. a s obzirom na vrijednost predmeta spora 50% nagrade za prijedlog je 37,5 bodova. Prema tome, rješenje se u pobijanom dijelu može ispitati pa nije počinjena bitna povreda ovršnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

 

10. Zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbenog postupka je valjalo odbiti jer je i žalba odbijena.

 

11. Radi iznesenog žalbu ovršenika je valjalo odbiti kao neosnovanu.

 

Dubrovnik, 11. siječnja 2023.

 

Sudac:

 

Emir Čustović