- 1 -              Rev 1292/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1292/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. M. iz K. G., (OIB: …), zastupane po punomoćniku V. F., odvjetniku iz S., protiv tuženika B. A. iz K. G., (OIB: …), zastupanog po punomoćniku D. Č., odvjetniku iz K. K., odlučujući o dopuštenoj reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-5/2022-2 od 19. siječnja 2022. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. Pn-107/2019 od 22. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 10. siječnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-5/2022-2 od 19. siječnja 2022. i presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. Pn-107/2019 od 22. travnja 2021. u dijelu u kojemu se odnose na odluke o zahtjevu tužiteljice za naknadu nematerijalne štete (iz točke III. izreke prvostupanjske presude) te u odluci o parničnom trošku - i predmet se u tome dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Odluka o troškovima povodom revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom:

 

1.1. u stavku I. izreke, djelomično je prihvaćena žalba tuženika kao osnovana i djelomično odbijena pa je prvostupanjska presuda:

 

- preinačena pod točkom I. izreke, u odluci koja glasi: „Nalaže se tuženiku da ukloni dijelove višestambene građevine koji su uzrok prekomjernih imisija kako bi se spriječila daljnja šteta na stanu broj …, na adresi … K. G., položenom u zgradi izgrađenoj na dijelu čest. zem.1193/2, etažni udio 5038/60322, poduložak 10, Z.U. 1780 K.O. K. G., povezan sa vlasništvom stana na drugom katu, koji se sastoji od hodnika, WC-a, dvije sobe te kuhinje sa blagovaonicom ukupne površine 50,38 m2, sa pripadajućim balkonom označenim kao II-Cu vlasništvu tužiteljice, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini radnje koje su uzrokom prekomjernih imisija i opasnosti od nastanka štete, te kvalitetno dovršiti krovište te zabrtviti pukotine kroz koje otječe voda u stan tužiteljice i zatim pristupiti sanaciji oštećenja u stanu tužiteljice, sve u roku od 15 dana.“ - „na način da se u ovom dijelu odbija tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan“,

 

- preinačena pod točkom II. izreke, u odluci koja glasi: „Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime naknade materijalne štete nadoknadi iznos od 5.019,44 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za 5 postotnih poena do 31.07.2015.g. a od 01.08.2015.g. po stopi određenoj čl. 29. st.2. ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena“ - i to u dijelu „koji se odnosi na tijek zakonske zatezne kamate na dosuđenu glavnicu od 5.019,44 kune, na način da zakonska zatezna kamata teče na glavnicu od dana presuđenja pa do isplate, dok za više traženu kamatu tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan“,

 

- potvrđena „pod točkom II. izreke koja se odnosi na glavnicu, te pod točkom III. izreke u cijelosti“ (u odluci koja glasi: „III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime naknade nematerijalne štete nadoknadi iznos od 19.980,56 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za 5 postotnih poena do 31.07.2015.g. a od 01.08.2015.g. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3)postotna poena“),

 

1.2. u stavku II. izreke, preinačena je „i odluka o troškovima postupka sadržana pod točkom IV. izreke na način da sada ista glasi: „Svaka stranka snosi svoje troškove postupka".

 

2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revd 2232/2022-2 od 14. lipnja 2022., donesenim u postupku odlučivanja o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, prihvaćen je prijedlog tuženika i tuženiku je dopuštena revizija protiv drugostupanjske presude u odnosu na pitanja:

 

1. Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a pred drugostupanjskim sudom kada se presuda u pogledu neimovinske štete donosi na temelju medicinske dokumentacije koja nikada uredno nije dostavljena tuženiku, a koju je okolnost neuredne dostave tuženik naveo u svojoj žalbi protiv presude prvostupanjskog suda?

 

2. Je li sud ovlašten odredbu čl. 250. Zakona o parničnom postupku tumačiti i provoditi na način da bez posebnog obrazloženja i bez provedenog medicinskog vještačenja sam utvrđuje uzročnoposljedičnu vezu između štetne radnje, neimovinske štete i visine iste, a da nema iznimnosti i posebnih okolnosti u vidu drugih dokaza koji takvo postupanje suda opravdavaju, i je li time tuženiku povrijeđeno pravo na pristup sudu i raspravljanje pred sudom?“

 

to sve:

 

2.1. po ocijeni da su ta pravna pitanja važna za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer da „postupanje drugostupanjskog suda odstupa od shvaćanja revizijskog suda u podudarnim situacjama (npr. Revx 346/2016 od 9. travnja 2019., Rev 2004/2012-5 od 19. srpnja 2016., Revr 355/2014-2 od 16. svibnja 2017.)“

 

3. Tuženik je protiv drugostupanjske presude podnio (dopuštenu) reviziju sa navedenim pitanjima. Predlaže osporenu presudu preinačiti tako da se odbije osporeni zahtjev tužiteljice i ova obveže naknaditi mu parnični trošak.

 

4. Tužiteljica nije odgovorila na reviziju.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Predmetom spora u revizijskom stupnju zahtjev je tužiteljice na obvezivanje tuženika naknaditi joj nematerijalnu štetu zbog povrede prava osobnosti isplatom 19.980,56 kn sa pripadajućim zateznim kamatama počevši od „presuđenja“. Tužiteljica zahtjev temelji na tvrdnji da je tuženik, koji živi na katu iznad njezinog stana (njezin stan je na 2. katu), preinačio vanjski i unutarnji prostor na zgradi - na način da je bez ičije suglasnosti, a kako bi proširio kvadraturu terase, srušio krov terase - i time u konačnici poremetio tijek otjecanja oborinskih voda, preusmjerivši taj tijek prema njezinom balkonu. Zbog toga da se na njezin balkon, niz zid i strop balkona, pa sve do njezinih balkonskih vrata, slijevaju oborinske vode, da se stvara lokva na podu, širi miris vlage i ustajalosti po cijelom stanu, uništava strop u dnevnom boravku kao i vanjska fasada - ostavljajući vidne tragove na njezinom balkonu i stropu dnevnog boravka (u vidu ogromne žuto smeđe mrlje). Drži da je takvim višegodišnjim slijevanjem vode njoj uzrokovana šteta „velikih razmjera, kako materijalna tako i nematerijalna šteta“, naknadu koje u ovome predmetu traži.

 

7. Revizijski sud u ovome, takvom predmetu, ocjenjuje u reviziji naznačena pitanja važnim za odluku o predmetu spora ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: o njima (odnosno u odgovoru na njih) postoji nesigurna i neujednačena sudska praksa - i ovu je potrebno ujednačiti.

 

8. U stvaranju odgovora na spomenuta pitanja valja poći od činjeničnog utvrđenja revizijskog suda u postupku odlučivanja o prijedlogu tuženika da mu se dopusti revizija:

 

- da je o zahtjevu tužiteljice za naknadu neimovinske štete odlučeno samo „na temelju medicinske dokumentacije koja nikada uredno nije dostavljena tuženiku, a koju je okolnost neuredne dostave tuženik naveo u svojoj žalbi protiv presude prvostupanjskog suda“,

 

- da je bez razloga koji bi to opravdavali (jer da za to „nema iznimnosti i posebnih okolnosti u vidu drugih dokaza“) i bez posebnog obrazloženja i bez provedenog medicinskog vještačenja sud sam utvrdio uzročnoposljedičnu vezu između štetne radnje, neimovinske štete i visine iste.

 

9. Na temelju (ili u okruženju tih činjeničnih utvrđenja) na ovdje postavljena pitanja je za odgovoriti:

 

- sud je onemogućio stranku u raspravljanju i počinio bitnu postupovnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a ako je činjenicu koju je uzeo odlučnom za odluku o predmetu spora i na kojoj je temeljio svoju odluku utvrdio iz isprava koje protivnoj stranki nisu učinjene dostupnim, uvid u koje joj nije omogućen i koje ova nije mogla preispitati i podvrći razmatranju ili prigovorima,

 

- sud nije u obvezi u svakoj situaciji utvrđivanja i odlučivanja o osnovi i obimu ili oblicima nematerijalne štete, o uzroku njezina nastanka ili visini naknade za onu koja je pretrpljena, provesti vještačenje po odgovarajućem vještaku, to stoga što to nedvosmisleno proizlazi iz odredbe čl. 250. ZPP-a, prema kojoj se vještačenje provodi samo kada je za utvrđenje neke činjenice potrebno stručno znanje „kojim sud ne raspolaže“ (a pojedini sud može raspolagati „potrebnim znanjem....“) - ali sud, ako već u okolnostima konkretnog slučaja drži da i sam raspolaže potrebnim stručnim znanjem za utvrđenje neke činjenice (ovdje o povredama prava osobnosti osobe koja se nalazi oštećenom, o uzročno posljedičnoj vezi između štetnog događaja i njegovim posljedicama, primjerice o boli koju je oštećeni trpio, o oblicima boli ili povreda), svoje utvrđenje u svezi toga svog stručnog znanja mora (osim ako nije riječ o nečemu općepoznatom, razumnom i logičnom - i o tome se prihvatljivo izjasni) pravilno i dostatno obrazložiti - razlozima kao i vještak kada postupa prema odredbi čl. 250. ZPP-a i drugima (iz područja koje uređuju vještačenje), kako bi se ovi mogli razmotriti, provjeriti i biti podložni kritici i preispitivanju ne samo po strankama - već i po višim sudovima ako i kada dođu u poziciju provjere donesene odluke, a ne raspolažu istim stručnim znanjem: ako tako ne postupi, čini postupovnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a (jer odluka ne sadrži razloge iz kojih bi se mogla ispitati) kao i povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a (jer nije omogućio strankama raspravu o onome što je sam i samo svojim stručnim znanjem utvrdio).

 

10. Stoga, a obzirom da nižestupanjski sudovi nisu postupili po takvome shvaćanju i time su počinili navedene postupovne povrede (u postupku pred prvostupanjskim sudom učinjene su te bitne povrede odredaba parničnog postupka, a budući da drugostupanjski sud te povrede nije sankcionirao /čl. 369. st. 1. ZPP-a/ i sam je učinio iste povrede) - na koje revident opravdano ukazuje, valjalo je ukinuti obje nižestupanjske presude u potvrđenoj odluci o naknadi za utuženu nematerijalnu štetu, dakle - u revizijom osporenom dijelu (iz točke III. prvostupanjske presude), te odlučiti kao u izreci ove odluke (na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a).

 

11. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će postupiti u skladu s prethodno iznijetim shvaćanjem te ovisno o rezultatu ocjene svih provedenih dokaza i okolnosti relevantnih za odluku - ponovno odlučiti o sada još prijepornom zahtjevu tužiteljice, i to odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a, sa dostatnim i određenim razlozima kako su ocjenjeni pojedini dokazi i činjenični navodi na koje se revident poziva i u reviziji.

 

12. Budući da odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (u smislu odredbe čl. 164. st. 4. i čl. 166. st. 3. ZPP-a).

 

Zagreb, 10. siječnja 2023.