1

Poslovni broj: 5 Us I-35/2023-2

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 5 Us I-35/2023-2

             

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sucu Dariu Mađarošu, uz sudjelovanje zapisničarke Mirte Tomić, radi sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja stranca C. M., rođ. …., u K., Afganistan, 10. siječnja 2023.

 

p r e s u d i o  j e

 

Potvrđuje se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaja granične policije Stara Gradiška, broj: 511-11-11-2/56-UP/I-29/23 od 03. siječnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1.               Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava brodsko-posavska, Postaja granične policije Stara Gradiška, dostavila je 09. siječnja 2023. ovome Sudu svoje rješenje broj: 511-11-11-2/56-UP/I-29/23 od 03. siječnja 2023. (u daljnjem tekstu: predmetno rješenje) uz spis upravnog postupka, radi sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja stranca, time postupajući po članku 216. stavku 4. Zakona o strancima („Narodne novine“ 133/20., dalje u tekstu Zakon).

2.               Tom zakonskom odredbom propisana je dužnost ovdje donositelju rješenja dostaviti spise sudu odmah po donošenju rješenja o smještaju stranca u centar, a upravni sud će u roku od pet dana od dana dostave spisa predmeta donijeti odluku kojom se rješenje o smještaju ukida ili potvrđuje.

3.               U skladu s člankom 212. Zakona u svrhu ograničenja slobode kretanja radi osiguranja prisilnog udaljenja i povratka državljanina treće zemlje može se smjestiti u centar ako se prisilno udaljenje i povratak ne može osigurati blažim mjerama (stavak 1.). Smještaj u centru može trajati samo najkraće vrijeme koje je potrebno za prisilno udaljenje i dok su u tijeku aktivnosti radi prisilnog udaljenja koje se izvršavaju s dužnom pažnjom (stavak 2.).

4.               Prema članku 214. Zakona državljanina treće zemlje može se smjestiti u centar do šest mjeseci ako postoji rizik od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske sukladno članku 183. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: rizik od izbjegavanja) (stavak 1.). Okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje rizika od izbjegavanja iz stavka 1. ovoga članka su da:

- državljanin treće zemlje nema ispravu o identitetu ili putnu ispravu,

- državljanin treće zemlje nema prijavljen boravak,

- je državljanin treće zemlje izjavio da neće izvršavati ili da će onemogućavati izvršenje mjera za osiguranje povratka,

- je državljanin treće zemlje u drugoj državi članici EGP-a pravomoćno osuđen za kazneno djelo,

- je protiv državljanina treće zemlje u tijeku kriminalističko istraživanje ili kazneni postupak ili je pravomoćno osuđen za kazneno djelo u Republici Hrvatskoj,

- državljanin treće zemlje ne izvršava ili nije izvršio rješenje o povratku,

- državljanin treće zemlje ne izvršava ili nije izvršio obvezu odlaska u drugu državu članicu,

- je državljanin treće zemlje nezakonito ušao u EGP odnosno Republiku Hrvatsku,

- prethodno ponašanje državljanina treće zemlje ukazuje da bi mogao izbjegavati izvršenje obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske (stavak 2.).

5.               Dakle, u sudskom postupku kontrole zakonitosti ograničenja kretanja stranca potrebno je utvrditi: 1) postoji li kod stranca rizik od izbjegavanja prisilnog udaljenja, 2) ukoliko je tome tako, može li se prisilno udaljenje osigurati blažim mjerama i 3) ako ne, je li određeni rok prisilnog smještaja primjeren najkraćem vremenu koje je potrebno za aktivnosti prisilnog udaljenja koje se izvršavaju s dužnom pažnjom.

6.               Predmetnim rješenjem strancu D. M. određuje se smještaj u Tranzitnom prihvatnom centru za strance Tovarnik do 2 (dva) mjeseca jer postoje okolnosti koje ukazuju na postajanje rizika od izbjegavanja iz članka 214. stavka 2. podstavaka 1., 2. i 8. Zakona, a prisilno udaljenje stranca se ne može osigurati primjenom blažih mjera propisanih u članku 213. stavku 1. Zakona.

7.               Blaže mjere iz članka 213. stavka 1. Zakona smatraju se: 1. polog putnih isprava, putnih dokumenata i putnih karata, 2. polog određenih financijskih sredstava, 3. zabrana napuštanja određene adrese smještaja i 4. javljanje u policijsku postaju u određeno vrijeme.

8.               Dostavljenom spisu prileži i prethodno rješenje o protjerivanju stranca C. M., broj: 511-11-11-2/56-UP/I-28/23 od 03. siječnja 2023. zbog nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku, uz obvezu napuštanja Europskog gospodarskog prostora (EGP) i zabranu ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od 1 (jedne) godine, računajući od prisilnog udaljenja u zemlju tranzita ili zemlju podrijetla.

9.               Stranac C. M., saslušan je u postupku kojom prilikom je izjavio da nema ispravu o identitetu, ali podaci u obrascu izjave o osobnim podacima stranca su točno navedeni, nadalje izjavljuje da je prije 4 mjeseca krenuo iz svog grada iz Afganistana zbog nemogućnosti zaposlenja. Državne granice Irana, Turske, Grčke, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine prelazio je nezakonito, uglavnom pješice i sakriven u T. A., bez važećih dokumenata. U Turskoj se zadržao dva tjedna, dok je u Grčkoj boravio oko tjedan dana, a zatim se uputio pješice prema Bosni. Prije otprilike mjesec dana došao je nezakonito u Bosnu te je boravio u kampu za migrante u Sarajevu gdje je upoznao druge migrante s kojima je odlučio nezakonito prijeći granicu u Republiku Hrvatsku. Isti izjavljuje da je 02. siječnja 2023. godine u večernjim satima autobusom krenuo iz Sarajeva prema Banja Luci, a zatim taxi prijevozom od Banja Luke prema Gradiški. Dana 03. siječnja 2022. godine u ranim jutarnjim satima došao je sa još nekoliko poznanika, s kojima je i zatečen, do rijeke Save kod mjesta Bosanska dolina, a zatim su se kod 451 rkm gumenim čamcem prevezli preko rijeke Save na hrvatsku stranu, a gdje je nakon toga neposredno i zatečen od strane hrvatske granične policije prilikom iskrcavanja na obalu Republike Hrvatske. Ne želi ostati u Republici Hrvatskoj, namjera mu je odlazak u Njemačku gdje ima rodbinu koja će joj pomoći, u Republici Hrvatskoj ne posjeduje nekretnine, nema boravište niti koga od bliže rodbine, ne boluje od zaraznih bolesti i nema zabranu ulaska u druge zemlje.

10.               Analizirajući navedene podatke, ovaj Sud također smatra da kod stranca C. M., postoji rizik od izbjegavanja prisilnog udaljenja, na što upućuju utvrđene okolnosti navedene u članku 214. stavku 2. podstavcima 1., 2. i 8. Zakona, a koje stranac i sam izričito potvrđuje u svojoj izjavi. Naime, priznaje da je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku u kojoj nema prijavljen boravak, a prilikom uhićenja nije zatečen s ispravom o identitetu ili putnom ispravom. Osim toga, iz prethodno opisanog ponašanja stranca ne može se uvjerljivo zaključiti da bi se pridržavao blažih mjera jer nesumnjivo proizlazi da bi ponovno pokušao nezakonito prijeći državnu granicu kako bi onemogućio prisilno udaljenje u Bosnu i Hercegovinu ili Afganistan, budući da mu cilj nije zadržati se u Republici Hrvatskoj, već na bilo koji način, bez poštivanja zakonskih procedura, ostvariti svoju očiglednu namjeru krajnjeg dolaska u Njemačku.

11.               Određeni rok prisilnog smještaja do 2 (dva) mjeseca u kojem se aktivnosti radi prisilnog udaljenja moraju izvršavati s dužnom pažnjom, Sud smatra primjerenim okolnostima konkretnog slučaja i sukladnim odredbama članka 212. stavka 2. Zakona, kako bi se osigurala Zakonom propisana svrha razmjerna naravi potrebe za ograničenjem slobode.

12.               Slijedom prethodno navedenog, a na temelju odredbe članka 216. stavka 4. Zakona i članka 12. stavka 2. točke 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), ovaj Sud potvrđuje zakonitost predmetnog rješenja po sva tri prethodno postavljena kriterija te je odlučeno kao u izreci.

 

U Osijeku 10. siječnja 2023.

 

Sudac

Dario Mađaroš v.r.

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.