Poslovni broj: 19 Gž-28/2022-2

1

 

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Igora Delina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. D. C., OIB:..., iz K., ONT. L3T 2K3, 34 H. A., T., zastupane po punomoćnici I. B., odvjetnici iz K., protiv tuženika: 1) „I.“ d.o.o., OIB: ..., K., zastupanog po direktoru N. R., dipl. ing. i 2) G. K., OIB: ..., zastupanog po gradonačelniku, a ovaj po punomoćnicima-odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda „J. J., M. B., D. B. i T. H.“ iz K., radi nalaganja izvođenja radova, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-730/2013 od 5. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj 10. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tužiteljice A. D. C. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-730/2013 od 5. studenog 2021.

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom prvog stupnja suđeno je:

 

              „1 Odbija se tužiteljica A. D. C. iz K., O.. L3T 2K3, 34 H. A., T., OIB: ... s tužbenim zahtjevom koji glasi: "1. Tuženi I. d.o.o. K., OIB: ... i G. K., (Ulica...) OIB: ... dužni su solidarno izvesti građevinske radove nastambenoj zgradi u K., (Ulica...) a koja je u vlasništvu tužiteljice koji se sastoje od obnove cjelokupne fasade na zgradi, saniranja oštećenih špaleta fasadnih prozora, zamjene salonitnih ploča sa kosog krova zgrade, zamjene alubitumenske folije na neprohodnom dijelu krovišta i zamjene limenog opšava krova, sve to u skladu s pravilima struke.

2. Tuženi I. d.o.o. K., (Ulica...), OIB: ... i G. K., (Ulica...) OIB: ... dužni su solidarno izvesti građevinske radove na stanu u stambenoj zgradi na 1. katu, ravno od stubišta koji se sastoji od pet soba, kuhinje s predprostorom, kupaonice s predprostorom, izbe, predsoblja, WC-a, kotlovnice, dva balkona i lođe, ukupne površine 174,69m2 koji se sastoje od ugradnje jednostrukog stakla u postojeću vanjsku stolariju, ličenja svih roleta vanjske postojeće stolarije lazurnom bojom sa svim potrebnim predradnjama, kitanje i popravak odnosno zamjena potrganih daščica rolete, ličenje svih vanjskih dvostrukih prozora i staklene stijene na lođi uljanom bojom sa svim potrebnim predradnjama, ličenje vanjskih dvostrukih vrata uljanom bojom, sa svim potrebnim predradnjama, zamjena postojećih sobnih vrata dimenzije 1000x2300 mm., žbukanje, gletanje i ličenje oštećenja i rupa na zidu, skidanje postojećeg parketa u sobi u površini od 6,95m2 te dobava, montaža i lakiranje novog hrastovog parketa u sobi te postavljanje parket lajsni, skidanje keramičkih pločica u sobi u površini od 2,60m2, dobava i postava zidnih keramičarskih pločica u sobi u površini od 2,630m2 kao i naknaditi tužiteljici ovom parnicom prouzročeni parnični trošak, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

II Nalaže se tužiteljici da 2. tuženiku G. K., (Ulica...) OIB: ... nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3.875,00 kn (tritisućeosamstosedamdesetpetkuna) uz zateznu kamatu tekuću od 5. Studenog 2021. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

 

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno navedeni razlozi kontradiktorni su pismenima u spisu i dokazima koje je izveo prvostupanjski sud. Odbijen je njezin tužbeni zahtjev, jer je sud prvog stupnja ocijenio opravdanim prigovor pomanjkanja pasivne legitimacije tuženika i to prvenstveno G. K., jer smatra da se radi o oštećenjima nastalim tijekom Domovinskog rata za koja ne bi odgovarao G. K., a što se tiče ostalih radova, da nije odgovoran upravitelj zgrade, koje utvrđenje suda prvog stupnja proizlazi iz pogrešne pravne ocjene. Do pravomoćnog povrata imovine kao vlasnik predmetne nekretnine bio je upisan G. K. koji je bio dužan voditi brigu o nekretnini i ne dopustiti da zbog nebrige i nepoduzimanja nužnih radnji objekt  propadne i izgubi vrijednost, koju brigu je bio dužan voditi i temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, što obuhvaća građevinske radove nužne za normalno funkcioniranje nekretnine kao i radove nužne da se spriječi njezino daljnje propadanje. Isto je to bio dužan učiniti i tuženik pod 1) kao upravitelj. Sam sud prvog stupnja citira odredbu čl. 4. Zakona o obnovi koja ovlašćuje nositelje stanarskog prava na stanovima na poduzimanje radova, a to je bio G. K. koji ih nije poduzeo. Cijelo je vrijeme (tužiteljica) bila onemogućena obavljati bilo kakve radove, jer nije bila vlasnica, a ni posjednica predmetne nekretnine. U predmetnom postupku ne potražuje štetu već izvođenje radova koje su tuženici bili dužni izvršiti kao vlasnici, odnosno upravitelji nekretnine. Kako je G. K. bio vlasnik nekretnine sve do povrata, bio je to dužan učiniti, osobno ili po upravitelju, što nije učinio, osim što je ubirao koristi od nekretnine. Predlaže pobijanu presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima, odnosno ukinuti je i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) i čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista može ispitati.

 

6. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da tuženici: 1) I. d.o.o. iz K. i 2) G. K. solidarno izvedu građevinske radove na stambenoj zgradi u K., (Ulica...) u njezinu vlasništvu i to obnovom cjelokupne fasade na zgradi, saniranjem oštećenih špaleta fasadnih prozora, zamjenom salonitnih ploča s kosog krova zgrade, zamjenom alubitumenske folije na dijelu krovišta i zamjenom limenog opšava krova. Isto tako je predmetom spora i zahtjev tužiteljice da tuženici solidarno izvedu građevinske radove u njezinom stanu na prvom katu u stambenoj zgradi na adresi (Ulica...) u K., a koji su radovi taksativno navedeni u podnesku od 19. svibnja 2016. 

 

8. Iz utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi slijedeće:

 

- da su tužiteljici A. D. C. iz K. u postupku naknade za oduzetu imovinu Rješenjem Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji Klase: UP/I-942-05/97-01/465 Ur. broj: 2133-04-03/3-08-23 od 29. rujna 2008. dani u vlasništvo stanovi u stambenoj zgradi u K., (Ulica...) izgrađeni na čest. zem. 1265/1 i upisani u zk. ul. 1106 k.o. K., i to: stan u prizemlju od 33,14 m2, stan u prizemlju od 64,26 m2, stan na prvom katu od 174,69 m2 te stan na drugom katu u površini od 174,69 m2 (l. s. 4),

 

- da iz istog Rješenja Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji Klase: UP/I-942-05/97-01/465 Ur. broj: 2133-04-03/3-08-23 od 29. rujna 2008. u toč. III. izreke proizlazi da fizičke osobe: J. B., M. L., Đ. M. i N. K. te članovi njihovih obiteljskih domaćinstava nastavljaju koristiti stambene prostore dane u vlasništvo tužiteljici te da stječu pravni položaj zaštićenih najmoprimaca,

 

- da je u toč. IV. izreke spomenutog Rješenja utvrđeno da je obveznik vraćanja navedenih stambenih prostora u toč. I. izreke tog Rješenja G. K.,

 

- da je tužiteljica kao pretpostavljena vlasnica za vrijeme trajanja upravnog postupka pred Uredom državne uprave u K. županiji Službe za opću upravu i imovinsko-pravne poslove pokrenula postupak radi osiguranja dokaza prijedlogom od 25. svibnja 2010. poslovni broj R1-151/10 radi utvrđenja svih oštećenja na predmetnoj stambenoj zgradi "koja su posljedica njezinog neadekvatnog održavanja, neovisno o vremenu njihova nastanka" i

 

- da je nalazom sudskog vještaka za građevinarstvo D. P., dipl. ing. građ. u postupku osiguranja dokaza poslovni broj R1-151/10 utvrđeno da su na predmetnom objektu "uočena znatna oštećenja na fasadi koja su nastala od rasprskavanja minsko-eksplozivnih sredstava u vrijeme ratnih događanja 1991.-1995. g.", te da su oštećenja nastala na fasadnoj žbuci, kamenim špaletama, vratima i prozorima, limariji i stolariji. Sudski vještak u svom je nalazu i mišljenju naveo da oštećenja žbuke uzrokuju povećano prodiranje vode u dubinu zida što protekom vremena uzrokuje degradaciju zida, pa smatra da je potrebno obnoviti fasadu, kao i sanirati sve oštećene špalete fasadnih prozora te sanirati ravni neprohodni krov adekvatnim premazom te ukloniti salonitne ploče na kosom krovu zgrade.

 

9. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer je prihvatio prigovor tuženika pod 1) i 2) kojim su prigovorili svojoj pasivnoj legitimaciji.

 

10. Sud prvog stupnja smatra da se oštećenja koja su nastala tijekom Domovinskog rata ne financiraju iz sredstava zajedničke pričuve kojima je raspolagao tuženik pod 1) Inkasator d.o.o. kao prinudni upravitelj te da se oštećenja nastala za vrijeme ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata saniraju sukladno odredbama Zakona o obnovi ("Narodne novine", broj 24/96) i to sredstvima državnog proračuna koja se daju bespovratno, sukladno odredbi čl. 11. i 12. istog Zakona, s obzirom na stupanj oštećenja, oblik financiranja i organizaciju izvedbe radova.

 

11. Glede prigovora promašene pasivne legitimacije tuženika pod 1) I. d.o.o. iz K., za kazati je da se radi o upravitelju zgrade koji je definiran kao osoba koja upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika, a u okviru tih poslova ovlašten je zastupati suvlasnike pred sudom ili drugim tijelima državne odnosno druge vlasti sukladno odredbi čl. 379. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZVDSP).

 

12. Upravitelj kao zastupnik suvlasnika mora imati precizno određena prava i ovlasti koja se uređuju ugovorom sa suvlasnicima i ne može izvršavati svoje obveze bez suradnje suvlasnika u smislu prijave svakog oblika štete na zgradi, odnosno štete na posebnim i zajedničkim dijelovima zgrade.

 

13. Redovni upravitelji su ograničeni ugovorom kojeg sklapaju sa suvlasnicima, a tuženik pod 1), kako je i sam naveo u svom odgovoru na tužbu, bio je prinudni upravitelj. Prinudni upravitelj ima ovlaštenje poduzeti hitne popravke, u kojem se pravcu opredijelila i sudska praksa. Prinudni upravitelj upravlja zgradama u kojima suvlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom, ne prikuplja sredstva pričuve, pa je i pitanje kojim sredstvima bi mogao raspolagati za poduzimanje bilo kakvih poslova, osim eventualno hitnih popravaka.

 

14. Osim toga, zajednička pričuva, na teret koje bi se eventualno izvršili sporni građevinski radovi sukladno odredbi čl. 90. st. 1. ZVDSP definirana je kao namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova.

 

14.1. Zajedničku pričuvu tvore novčanih doprinosi koje su suvlasnici uplatiti na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova i njome upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika.

 

14.2. Prema st. 4. istog čl. Zakona dopuštena su samo ona plaćanja iz pričuve koja su učinjena radi plaćanja troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokriće tih troškova.

 

14.3. Zajednička se pričuva koristi za zakonom propisane namjene, ali suvlasnici mogu ugovoriti da se koristi i za neke druge svrhe, ukoliko je ugovorena u dovoljnoj visini. Ukoliko se ne precizira odlukom vlasnika, čl. 4. Uredbe o održavanju zgrada ("Narodne novine", broj 64/97) propisano je za što se mogu koristiti sredstva zajedničke pričuve. Ona se koriste za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade u graditeljskom i funkcionalnom stanju, ali ne i za održavanje posebnih dijelova.

 

15. Naime, vlasnici zgrade dužni su sklopiti međuvlasnički ugovor radi uređenja uzajamnih odnosa u vezi s upravljanjem i korištenjem zgrade i zajedničkim uređajima glede opsega poslova koje će obavljati upravitelj, kao i njegova prava i obveze. Njime se određuju uvjeti i način korištenja zajedničkih prostorija, zajedničkih uređaja i zemljišta koje pripada zgradi. Odredbe međuvlasničkog ugovora važeće su ukoliko ih prihvati većina suvlasnika koji drži većinu suvlasničkih dijelova, što je u konkretnome izostalo, jer takav ugovor suvlasnici nisu zaključili i nisu osigurali upravljanje nekretninom, pa je tuženik pod 1) kao pravna osoba, sukladno odredbi čl. 385. ZVDSP određen da obavlja poslove uprave predmetne nekretnine.

 

16. Odredbom čl. 379. ZVDSP propisane su dužnosti i ovlasti upravitelja. Međutim, ni jedna odredba ne predviđa solidarnu odgovornost upravitelja izvođenjem građevinskih radova i to na posebnom (etažnom) dijelu stambene zgrade, pa je prvostupanjski sud i po ocjeni ovog suda drugog stupnja pravilno odlučio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice da naloži tuženiku pod 1) izvođenje građevinskih radova na stambenoj zgradi i stanu na prvom katu.

 

17. Glede zahtjeva tužiteljice radi nalaganja izvođenja građevinskih radova tuženiku pod 2) G. K. za kazati je da prema odredbi čl. 2. toč. 4. Zakona o obnovi područje obnove obuhvaća taksativno navedene općine u K. ž. i sam G. K.

 

17.1. Prema odredbi čl. 4. st. 1. tog Zakona pravo na obnovu pod uvjetima iz tog Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te nositelji stanarskog prava na stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske.

 

17.2. To se pravo može ostvariti u upravnom postupku pod uvjetima predviđenim odredbom čl. 5. istog Zakona i to 1) ako se uništeno ili oštećeno dobro nalazi na području obnove, 2) ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru, 3) ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti i koristiti obnovljeno dobro, 4) ako korisnik prava do stupanja na snagu Zakona o obnovi nije koristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog dobra te 5) ako se protiv korisnika prava na obnovu ne vodi kazneni postupak za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske.

 

17.3. Sukladno odredbi čl. 11. Zakona o obnovi, obnova u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada na područjima obnove financira se prvenstveno sredstvima državnog proračuna, koja se daju bespovratno i to u postupku pred županijskim uredom nadležnim za poslove obnove, na zahtjev korisnika potpore (čl. 16. st. 1. Zakona o obnovi). Zahtjev se podnosi preko poglavarstva općine, odnosno grada na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.

 

18. Naime, intencija odredaba Zakona o obnovi bila je omogućiti obnovu kuća i stanova oštećenih tijekom Domovinskog rata kako bi se osobama koje su takve zahtjeve postavile stvorili uvjeti da se po načelu solidarnosti ostvari povratak u domove obnovom kuća na teret državnog proračuna. Na to upućuje i odredba čl. 8. navedenog Zakona s obzirom da je korisnik prava na obnovu koji je to pravo ostvario na temelju tog Zakona dužan u obnovljenu obiteljsku kuću useliti u roku od 30 dana od dana obavljenog tehničkog pregleda i u njoj prebivati najmanje 10. godina i u tom roku ne smije istu prodati, darovati ili na bilo koji drugi način otuđiti bez suglasnosti Ministarstva, jer je u protivnom korisnik dužan vratiti uložena sredstva za obnovu obiteljske kuće ili stana, sukladno odredbi čl. 62. tog Zakona.

 

19. Kraj činjenice da su oštećenja nastala na zgradi u vrijeme Domovinskog rata te oštećenja nastala zbog starosti i njezinog neadekvatnog održavanja saniraju sredstvima državnog proračuna koja se daju bespovratno i to ispunjenjem uvjeta predviđenih odredbama Zakona o obnovi kojim je pretpostavkama ograničeno pravo na obnovu, to je sud prvog stupnja i po ocjeni ovog suda drugog stupnja, pravilno zaključio da ni tuženik pod 2) nije pasivno legitimiran u predmetnom postupku, slijedom čega je odbio postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženike pod 1) i 2), kao neosnovan.

 

20. Na osnovi iznesenog trebalo je, po čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

 

U Zadru 10. siječnja 2023.

 

Predsjednica vijeća

 

Katija Hrabrov, v.r.