Poslovni broj: 8 Gž-665/2022-3.                                                                                                  

                                                                                         

             

 

 

                                                

 

 

 

 

 

 

             REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

         Tome Skalice 2, Slavonski Brod             

                                                                

                                                                                     Poslovni broj: 8 Gž-665/2022-3

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

             

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Šimić, predsjednice vijeća, mr.sc. Zlatka Pirc, člana vijeća i suca izvjestitelja i Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Ž. J. iz V., OIB: …, zastupana po punomoćniku Z. B., odvjetniku iz V. G., protiv tužene R. H., zastupane po Općinskom Državnom Odvjetništvu u Velikoj Gorici, Građansko upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, od 27. svibnja 2022., poslovni broj: P-422/2017-23., u sjednici vijeća održanoj 10. siječnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

I. Odbija se žalba tužene R. H. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, od 27. svibnja 2022., poslovni broj: P-422/2017-23.

 

II. Odbija se zahtjev tužene za nadoknadu troškova podnesene žalbe.

 

Obrazloženje

 

             

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Ž. J., V., OIB: …, vlasnica k.č.br. …, oranica od 3547 m2, z.k.ul.br. … u 234/702 dijela (tj. u polovici suvlasničkog dijela na kojemu je upisana R. H.) k.č.br. 441/33, oranica od .Mišina 702 m2, z.k.ul.br. …te k.č.br. …, oranica od 863 m2, z.k.ul.br. …, sve k.o. V..

II. Tužena R. H., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u V. G., Građansko-upravni odjel, dužna je trpjeti da se tužiteljica J. Ž. iz V., . OIB: … upiše u zemljišnoj knjizi kao vlasnica k.č.br. … oranica od 3547 m2, z.k.ul.br. …, u 234/702 dijela (tj. u polovici suvlasničkog dijela na kojemu je upisana R. H.) k.č.br. …, oranica od M. 702 m2, z.k.ul.br. … te k.č.br. …, oranica od 863 m2, z.k.ul.br. … sve k.o. V..

III. Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi parnični trošak u ukupnom iznosu od 9.550,00 kn, u roku od 15 dana.

 

2. Pravodobno izjavljenom žalbom protiv presude, pobija tužena zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu: ZPP). Pogrešnim smatra utvrđenja prvostupanjskog suda u odnosu na vrijeme posjedovanja sporne nekretnine pa s tim u vezi i primjenu materijalnog prava, dajući svoja viđenja i ocjenu provedenih dokaza osvrćući se pri tome na odredbe Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških imovnih zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom (NN 36/47), kao i na pravno pravilo paragrafa 846. Općeg građanskog zakonika.

Također u žalbi ukazuje na odredbe Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta i Zakona o osnovnim vlasničkim odnosima, te na neosnovano pozivanje tužiteljice na njeno shvaćanje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Ukazuje na primjenu te vremensko važenje odredbe članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZV), te odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-I-58/1997. od 17. studenog 1999. Predlaže da se, kako nije protekao rok od 40 godina kao jedan od uvjeta za stjecanje prava vlasništva dospjelošću, prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili da preinači istu i odbije tužbeni zahtjev. Traži troškove podnesene žalbe.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a koje u žalbi ističe tužena, ovaj sud je stajališta da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati,  sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučnim činjenicama.

 

5.1. Ne nalazi se ni to da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a od onih na koje se u svrhu sa odlukom članka 365. stavak 2. ZPP-a. pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Neosnovan je i žalbeni razlog istog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tužena. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbe, te  osnovanosti tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se žalbenim navodima ne dovodi u sumnju. Žaliteljica u žalbi ne iznosi određene činjenice: dokaze koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijanu presudu.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva nekretnina navedenih u točki I. izreke prvostupanjske presude, a osnov tužbe tužiteljica temelji na institutu izvanredne dosjelosti.

 

8. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

 

- da je ugovor o prodaji nekretnina od 8. veljače 1993. sklopljen između B. K. iz V. G., . kao prodavatelja i Ž. J. iz V., . kao kupca (tužiteljica u ovom postupku), te da su predmet prodaje čestice kčbr. … oranica krčevina od 3547 m2, kčbr. … oranica krčevina od 234 m2 i kčbr. … oranica krčevina od 863 m2 sve k.o. V., a koje čestice su predmet ovog spora.

 

- da su kao posjednici na česticama kčbr. …, … i … upisani Ž. J., kći T., rođena T., iz V., . te J. F., sin D., iz V., . svaki u 1/2 dijela.

 

- da je u zk.ul. … k.o. V. vlasnik navedene čestice upisana R. H. u 1/1 dijela, kao i na čestici k.č.br. … upisana u zk.ul. …k.o. V. te na čestici … upisana u zk.ul. … k.o. V..

 

- da je tužiteljica J. Ž. predmetne čestice (nekretnine) kupila od B. K., da je B. K. te nekretnine naslijedila od svog oca J., a J. od svog oca M., tako da oni te nekretnine su uživali više od 100 godina, iz čega proizlazi da su preci od B. K. od koje je tužiteljica kupila te nekretnine na osnovi dosjelosti stekli vlasništvo prije 06.04.1961. godine jer je dioba zemljišne zajednice V. bila provedena početkom 20. stoljeća a u trenutku proglašenja imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, općenarodnom imovinom 1947. godine, nekretnine su već bile privatno vlasništvo.

 

- da je prema katastarskoj identifikaciji kč. … oranica krčevina površine 3547 m2 upisana je u posjedovni list br. … u k.o. V. a posjednik je J. F., D., ., V., OIB: … u 1/2 dijela, te J. Ž., T., rođena T.,  V., u 1/2 dijela. Zkč. … oranica M. površine 702 m2 upisana u zk.ul. … u k.o. V. a u suvlasništvu je R. H. u 468/102 dijela te M. 16 B. park d.o.o., OIB: …,  V. G. u 234/702 dijela.

 

- da je prema katastarskoj identifikaciji kč. 441/33 upisana je u tri posjedovna lista kako slijedi:

kč. … oranica krčevina površine 234 m 2 upisana u posjedovni list br. … u k.o. V. a posjednici su J. F., sin D., V., u 1/2 dijela te J. Ž., kćer T.,  V., u 1/2 dijela.

kč. … oranica krčevina površine 234 m2 upisana u posjedovni list br. … u k.o. V. a posjednici su F. M., rođ. K., L. Č. u 3/4 dijela, te F. V., S., L. Č. u 1/4 dijela.

kč. … oranica krčevina površine 234 m2 upisana u posjedovni list br. … u k.o. V. a posjednik je M. 16 B. park d.o.o., OIB: …,  V. G. u 1/1 dijela.

zkč. … oranica M. površina 863 m2 upisana u zk.ul.br. … k.o. V. a vlasnik je R. H. u 1/1 dijela.

kč. … oranica K. površine 863 m2 upisana u posjedovni list br. …k.o. V. a posjednici su J. F., sin D.,  V., u 1/2 dijela te J. Ž., kćer T., V., u 1/2 dijela.

 

- da je tužiteljica kupnjom temeljem ugovora o prodaji nekretnina od 08.02.1993. godine predmetne nekretnine (čestice) koje je kupila od B. K., u posjedu predmetnih nekretnina, a budući da su i prednici B. K. dugi niz godina u posjedu predmetnih nekretnina (svi zajedno više od 100 godina) držali posjed predmetnih nekretnina i uživali iste, samostalno kao vlasnici, što je bilo opće poznato svima, pa tako i tuženoj, a također valja istaknuti da tužena nikad nije bila u posjedu navedenih nekretnina, niti je ista na bilo koji način osporavala posjed kako tužiteljici, tako i ranijim prednicima, te da je tužiteljica znala da nitko treći, pa stoga ni tužena nikad nije bio u posjedu predmetnih nekretnina, niti je smetao posjed ili vršio vlasnička ovlaštenja, niti je tvrdio da je vlasnik, te nije tražio zaštite svojih vlasničkih prava na predmetnim nekretninama, a što su potvrdili i tužiteljica, te svi saslušani svjedoci.

 

- da su se tužiteljica kao i njeni prednici više od 100 godina ponašali kao vlasnici predmetnih nekretnina i svoja vlasničko pravna ovlaštenja javno manifestirali, u čemu nisu bili spriječeni bilo od koga, pa tako ni od tužene, tj. nesmetano su sve te godine kontinuirano bili u posjedu predmetnih nekretnina, te iste nesmetano uživali i koristili.

 

9. Prvostupanjski sud je stajališta da tužiteljica ima valjan pravni osnov ili titulus stjecanja predmetnih nekretnina (ugovor o prodaji nekretnina od 08.02.1993.), da njen posjed nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, te je stoga kao takav zakonit posjed, kao i da je posjed predmetnih nekretnina stekla na dopušten i pravilan način, i to predajom njegova posjeda od pravnog prednika, te je stoga to istinit posjed.

 

9.1. Nadalje, da je tužiteljica poštena posjednica, jer u vrijeme stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama nije znala, niti je imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed (pošten posjed). Njen pravni prednik (B. K.) predao joj je predmetne nekretnine u posjed nakon što je on te iste nekretnine neprekidno posjedovao i koristio ih kao njihov isključivi vlasnik, manifestirajući svoje vlasništvo svima, pa tako i tuženoj.

 

10. U pogledu osnovanosti osnove tužbe prvostupanjski sud citira odredbu članka 388. stavak 2. ZV, te na temelju pravnog pravila paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona  prihvaća tužbeni zahtjev.

 

11. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. Naime, tužiteljica ističe da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva navodeći da je posjed njezinih prednika pošten budući je stanje u posjedovnoj evidenciji nepromijenjeno već duži niz godina i posjed postoji već 100 godina, a tužena nikada nije osporavala tužiteljici i prednicima valjanost upisa posjeda.

 

11.1. Ovaj sud nalazi da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog zakona. Rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao prava vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebno u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes trećih osoba, pa kako prvostupanjski sud utvrđuje da su prednici tužiteljice u posjedu najmanje od 1947., a što ukazuje na činjenicu da su u posjedu bili i prije 8. listopada  1991. to proizlazi da je do odluke Ustavnog suda protekao rok od 40 godina, potreban za izvanrednu dosjelost, pa se u žalbi tužena neosnovano poziva na zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških, imovnih općina općenarodnom imovinom, kao što i pogrešno tumači odredbu članka 388. stavak 4. ZV-a.

 

11.2. Prvostupanjski sud je stoga pravilno primijenio materijalno pravo donoseći pobijanu presudu uslijed čega se žalba ukazuje neosnovnom, pa ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, te slijedom odredbe članka 368. ZPP-a presuditi kao u izreci.

 

12. Odluka o zatraženim troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a.

 

 

U Slavonskom Brodu, 10. siječnja 2023.

 

 

 

                                                                                                        Predsjednica vijeća             

 

                                    Dubravka Šimić