1

Poslovni broj: 19 Gž-1375/2021-3

 

 

Poslovni broj: 19 Gž-1375/2021-3

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i članice vijeća, te Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. K., OIB:…, iz N., L., zastupane po punomoćnici I. M., odvjetnici iz Z., protiv tuženih: 1. S. K., OIB:…, iz S. B.,  s boravištem u N., M. i 2. S. Ž., OIB: … iz N., S., oboje zastupani po O. društvu V., J., Š., S., J. & J., odvjetnicima iz R., radi utvrđenja, rješavajući žalbe tuženika i tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj P Ob-519/2018 od 27. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj  9. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Rijeci broj P Ob-519/2018 od 27. listopada 2021. potvrđuje u točki I. izreke koja glasi:

 

Utvrđuje se da odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnine upisane u zemljišnim knjigama suda u R., zemljišno knjižno odjel O. za k.o. B., upisane u z.k.ul. … sagrađene na z.č. …, u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima nekretnine povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to:

 

1) 1. ETAŽA 1/3- stan br. 1. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen crvenom bojom, upisan u poduložak 1,

 

2) 2. ETAŽA 1/3- stan br. 2. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen zelenom bojom, upisan u poduložak 2 i

 

3) 3. ETAŽA 1/3- stan br. 3. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen plavom bojom, upisan u poduložak 3,

predstavljaju bračnu stečevinu D. K., OIB: … s prebivalištem u N.,  L. i S. K., OIB: … s prebivalištem u S. B., .

 

II. Žalba tužiteljice djelomično se uvažava, te se presuda Općinskog suda u Rijeci broj P Ob-519/2018 od 27. listopada 2021. preinačava u točka III 1. izreke i odluci o troškovima postupka sudi: 

 

1. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen dana 15. ožujka 2011.g. između S. K., OIB: … s prebivalištem u S. B., . kao prodavatelja i S. Ž., OIB: … s prebivalištem u N.,  S., kao kupca u odnosu na kupoprodaju 36/100 suvlasničkih dijelova nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R., Zemljišno knjižni odjel O. za k.o. B., upisane u z.k.ul. … sagrađene na z.č. … u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima nekretnine povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to:

 

1. ETAŽA 1/3-stan br.1. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen crvenom bojom, upisan u poduložak 1.

 

2. ETAŽA 1/3-stan br. 2. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen zelenom bojom, upisan u poduložak 2 koji pripadaju Danieli Klobučar na ime bračne stečevine te su S. K. i S. Ž. dužni priznati da je D. K. vlasnica navedenih nekretnina u 36/100 suvlasničkog dijela, a S. Ž. je dužna trpjeti da se D. K., OIB: … s prebivalištem u N.,  L. u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnica navedenih nekretnina u 36/100 suvlasničkog dijela uz istovremeni upis brisanja vlasništva tog dijela sa knjižnog prednika S. Ž., sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

 

2. Svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.

 

III. Žalba tužiteljice se djelomično se odbija kao neosnovana i potvrđuje  presuda Općinskog suda u Rijeci broj P Ob-519/2018 od 27. listopada 2021. u preostalom pobijanom odbijajućem dijelu.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

I. Utvrđuje se da odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R., zemljišno knjižno odjel O. za k.o. B., upisane u z.k.ul. … sagrađene na z.č. … u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima nekretnine povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to:

 

1) 1. ETAŽA 1/3- stan br. 1. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen crvenom bojom, upisan u poduložak 1,

 

2) 2. ETAŽA 1/3- stan br. 2. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen zelenom bojom, upisan u poduložak 2 i

 

3) 3. ETAŽA 1/3- stan br. 3. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen plavom bojom, upisan u poduložak 3,

predstavljaju bračnu stečevinu D. K., OIB: … s prebivalištem u N.,  L. i S. K., OIB: …, s prebivalištem u S. B.

 

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji se odnosi na utvrđenje suvlasničkih omjera, svakog u 1/2 dijela na nekretninama pobliže opisanim u točki I. izreke.

 

III. Odbija se tužiteljica s ostalim dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

 

"1. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen dana 15. ožujka 2011.g. između S. K., OIB: … s prebivalištem u S. B., … kao prodavatelja i S. Ž., OIB: … s prebivalištem u N.,  S., kao kupca u odnosu na kupoprodaju ½ odgovarajućih suvlasničkih dijelova nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R., Zemljišno knjižni odjel O. za k.o. B., upisane u z.k.ul. …sagrađene na z.č. …, u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima nekretnine povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to:

 

1. ETAŽA 1/3- stan br. 1. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen crvenom bojom, upisan u poduložak 1.

 

2. ETAŽA 1/3- stan br. 2. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen zelenom bojom, upisan u poduložak 2 koji pripadaju D. K. na ime bračne stečevine te su S. K. i S. Ž. dužni priznati da je D. K. vlasnica navedenih nekretnina u ½ suvlasničkog dijela, a S. Ž. je dužna trpjeti da se D. K., OIB: … s prebivalištem u iz N.,  L. u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnica navedenih nekretnina u ½ suvlasničkog dijela uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva sa knjižnog prednika S. Ž., sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

 

2. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen dana 15. ožujka 2011.g. između S. K., OIB: … s prebivalištem u S. B.,  kao prodavatelja i S. Ž., OIB: … s prebivalištem u N.,  S., kao kupca u odnosu na kupoprodaju ½ odgovarajućih suvlasničkih dijelova nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R., Zemljišno knjižni odjel O. za k.o. B., upisane u z.k.ul. … sagrađene na z.č. … u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima nekretnine povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to:

 

1. ETAŽA 1/3- stan br. 1. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen crvenom bojom, upisan u poduložak 1,

 

2. ETAŽA 1/3- stan br. 2. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen zelenom bojom, upisan u poduložak 2 koji pripadaju S. K. na ime bračne stečevine uz uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja u odnosu na navedenu ½ svakog suvlasničkog dijela na način da je S. Ž. dužna priznati da je S. K. vlasnik navedenih nekretnina u ½ suvlasničkog dijela te da je dužna trpjeti da se S. K. O.: …, s prebivalištem u S. B.  u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik navedenih nekretnina u ½ suvlasničkog dijela uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva sa knjižnog prednika S. Ž., sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

 

3. Nalaže se S. K. isplatiti D. K. iznos od 44.704,39 Eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 20. travnja 2011.g. pa do isplate, a koje kamate se obračunavaju po stopi određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima i to do 31. srpnja 2015.g. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015.g. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna te za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

4. Nalaže se S. K. i S. Ž. solidarno isplatiti D. K. iznos od 39.000,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 6. lipnja 2011.g. pa do isplate, a koje kamate se obračunavaju po stopi određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima i to do 31. srpnja 2015.g. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015.g. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna te za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

5. Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 104.995,18 kn te na te troškove platiti zakonske zatezne kamate prema stopi određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima i to do 31. srpnja 2015.g. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015.g. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna te za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koje kamate teku od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana".

 

III. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 117.527,62 kn, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

 

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu u točki I. izreke pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da se u tom dijelu ista preinači i tužiteljicu odbije i sa navedenim dijelom tužbenog zahtjeva.

 

2.1. Sadržajno u žalbi tužitelj ističe da u situaciji kada je odbijen kondemnatorni  tužbeni zahtjev tužiteljice kao što je to odlučeno u pobijanoj presudi, ne postoji pravni interes, osim na hipotetskoj razini, za prihvaćanje zahtjeva  na utvrđenje.

 

3. Pravodobno izjavljenom žalbom tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu ( točke II, III izreke), te  odluci o troškovima postupka  zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se presuda preinači na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice uz obvezu tuženih da joj naknade troškove parničnog postupka.

 

3.1. U navodima žalbe tužiteljica u bitnom ukazuje je prvostupanjski sud u točki I izreke utvrdio da su predmetne nekretnine bračna stečevina, pa je stoga raspolaganje 1. tuženika nekretninama u dijelu koji je bračna stečevina tužiteljice, a bez njenog znanja i odobrenja ništetno i bez pravnog učinka, jer navedeno raspolaganje nije bilo radi podmirenja tekućih obveza bračne zajednice, niti su bračni drugovi zajednički preuzeli, dugovanja ako su dugovanja i postojala. Tužiteljica smatra ništetnim i ugovor kojim je 1. tuženi otuđio i svoj dio bračne stečevine 2. tužnoj, jer da se radi o fiktivnom pravnom poslu, da sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje, niti je objektivno i savjesno ocijenio materijalne i personalne dokaze, pa da zbog svega navedenog presuda ima nedostataka zbog kojih se  ne može ispitati.

 

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

6. Žalba 1. i 2. tuženika nije osnovana.

 

7. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.

 

8. U razlozima presude prvostupanjski sud navodi da je iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno da su tužiteljica i 1. tuženik bili u bračnoj zajednici koja je trajala od 1998. do 28. prosinca 2011., da su za vrijeme bračne zajednice 2005. kupili zemljište na kojem su izgradili stambenu zgradu sa tri stana, da su ti stanovi prodani, a novčana sredstava dobivena od prodaje uložena u zatvaranje kredita podignutih za gradnju predmetnih stanova i vraćanje dugova, da iz iskaza 1. tuženika te svjedoka Zdenke i Zlatka Klobučar proizlazi da je građevinsko zemljište kupljeno novcima koje je tuženik dobio od njih kao roditelja i to nekoliko mjeseci prije podizanja kredita kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 120.000,00 eura, da stoga građevinsko zemljište predstavlja vlastitu imovinu 1. tuženika, da zakonska presumpcija iz odredbe članka 249. stavak 1. Obiteljskog zakona prema kojoj su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini (ako nisu drugačije dogovorili), se odnosi samo na udjel u stjecanju bračne stečevine, a da činjenice predstavlja li neka nekretnina zajedničku imovinu odnosno bračnu stečevinu treba dokazati onaj koji to tvrdi, da tužiteljica nije dokazala da je predmetna nekretnina kupljena zajedničkim sredstvima stranaka, da sud nije mogao utvrditi omjer vrijednosti građevinskog zemljišta i izgrađenih stanova, a time i udjele u stjecanju bračne stečevine, pa je samo utvrdio da nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu.  Nastavno obrazlaže da je 1. tuženik prodao jedan stan kupcu V. V. radi vraćanja kredita PBZ, da su financijski problemi vezani za spornu nekretninu bili poznati tužiteljici još 2006., da je znala kako je jedan stan prodan radi vraćanja kredita banci, da je 2. tužena tijekom 2006./2007. u više navrata pozajmila novce 1. tuženiku za gradnju stanova, te je 6. lipnja 2011. sa E. bankom zaključila Ugovor o kreditu za iznos od 39.000,00 eura, koji novac je također usmjeren na zatvaranje kredita koji je tuženik zaključio sa PBZ-om, da Ugovor o kupoprodaji dva stana kojim je 1. tuženik stanove prodao 2. tuženoj nije ništetan, jer je 1. tuženik bio upisan kao vlasnik nekretnina, sam je poduzimao sve radnje vezane uz izgradnju, zaduženja i vraćanja dugova, pa se može zaključiti da je zgrada građena radi daljnje prodaje, odnosno povećanja imovine kroz ostvarenje dodatne zarade, radi čega smatra zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnim navedenih ugovora i isplatu neosnovanim.

 

9. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju,  ovaj sud smatra kako tužiteljica osnovano ukazuje na bitnu povredu postupka  iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 , 89/14 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), jer za svoj pravni stav i svoju odluku prvostupanjski sud nije dao jasne i valjane razloge, a dani razlozi su suprotni sami sebi, provedenim dokazima i sadržaju isprava, tako da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može valjano ispitati.

 

10. Tužbeni zahtjev tužiteljica u bitnome se temelji na tvrdnji da su za vrijeme trajanja braka tužiteljica i 1. tuženik zajedno kupili zemljište na kojem su zajednički izgradili kuću sa tri stana i to nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama  prvostupanjskog suda k.o. B. upisane u z.k.ul. … sagrađene na z.č. … u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima nekretnine povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo), da je kupovina zemljišta i izgradnja objekta financirana isključivo sredstvima kredita u iznosu od 120.000,00 eura podignutog kod P. banke Z. koji je glasio na 1.tuženika, da je 1.tuženik bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine, da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu kojom je tuženik raspolagao bez znanja i odobrenja tužiteljice na način što je 2. tuženoj, sa kojom je bio u ljubavnoj vezi i dobio dijete, prodao dva stana bez znanja i odobrenja tužiteljice. Tužiteljica stoga traži da se ugovor kojim je 1. tuženi u korist 2. tužene raspolagao bračnom stečevinom utvrdi ništetnim u cijelosti, jer je raspolagano njezinim udjelom u bračnoj stečevini, a u dijelu kojim je raspolagao svojim udjelom u bračnoj stečevini jer da je fiktivan. Zahtjev za isplatu iznosa od 44.704,39 Eura tužiteljica zasniva na tome što je 2. tuženi treći stan bez njezinog znanja i odobrenja prodao kupcu V. V., pa zahtjeva od 2. tuženika isplatu ½ tržišne cijene tog stana, dok zahtjev za isplatu iznosa od 39.000,00 Eura temelji na obvezi 1. i 2. tuženih da joj naknade štetu koju tužiteljica trpi iz razloga što je u tom iznosu upisana hipoteka u korist E. banke d.d. na dva stana koji su bračna stečevina tužiteljice.

 

11. Zahtjevu tužiteljice 1. tuženik se protivi u bitnome navodeći da građevinsko zemljište predstavlja njegovu posebnu imovinu, jer su mu novac za kupnju zemljišta dali roditelji, da sredstva kredita u iznosu od 120.000,00 Eura P. banke Z. nisu bila dovoljna za završetak izgradnje, da je stoga uzimao novčane pozajmice od 2. tužene sa kojim pozajmicama je završena gradnja 2006., da su zbog nastale ekonomske krize cijene nekretnina pale i stanovi se nisu mogli prodati za cijenu koju su tužiteljica i on očekivali ostvariti, da je uz znanje i suglasnost tužiteljice odlučeno da se jedan stan proda i otplati kredit PBZ, da iznos kupovnine od prodaje tog stana nije bio dovoljan za otplatu kredita i brisanje hipoteke te je 2. tužena  stoga podigla kredit u E. banci sa kojim sredstvima je brisana hipoteka PBZ, da je E. banka upisala zalog za navedeni iznos kredita od 39.000,00 Eura na preostala 2 stana, da bračni drugovi odgovaraju za dugove bračne stečevine, da je 2. tužena tražila vraćanje pozajmica i da je to riješeno na način da je 2. tuženoj prodao preostala dva stana.

 

11.1. Zahtjevu tužiteljice 2. tužena se protivi navodeći da se ne radi o simuliranom pravnom poslu, da je vlasništvo dva stana stekla na osnovu kupoprodajnog ugovora sa 1. tuženim  i po tadašnjim tržišnim cijenama, da je 1. tuženiku počevši od 2006. pozajmila ukupno iznos od oko 140.000,00 eura, pa kako joj nije mogao vratiti pozajmljeni iznos pristala je kompenzirati svoje potraživanje sa kupoprodajnom cijenom stanova.

 

12. Unatoč počinjenoj bitnoj povredi postupka ovaj drugostupanjski sud smatra da relevantne činjenice za pravilnu primjenu materijalnog prava i odluku o tužbenom zahtjevu moguće utvrditi na temelju u prvostupanjskom postupku izvedenih dokaza, i to isprava u spisu, iskaza stranaka i svjedoka,  te nalaza građevinskog vještaka  kako slijedi;

 

   - da iz vjenčanog lista proizlazi da su tužiteljice i 1. tuženik zaključili brak 1. kolovoza 1998. u S. B., a prema sukladnim navodima tužiteljice 1. tuženog je bračna zajednica prestala za Božić 2011,

 

- da iz Ugovora o kupoprodaji od 27. svibnja 2005. i Anexa od 30. svibnja 2005 ( list 27-30) proizlazi da D. B. kao prodavateljica prodaje S. K. kao kupcu i predaje u vlasništvo nekretninu, građevinsko zemljište i to z.č. … i …sve upisano u z.k.ul. … k.o. B. za cijenu od 42.500,00 eura od čega se s osnova kapare isplaćuje iznos od 4.250,00 eura na dan potpisa ugovora, a preostali iznos od 38.250,00 eura u roku od 90 dana od sklapanja ugovora.

 

- da iz ugovora o kreditu broj 9010966118 od 23. lipnja 2006. ( list 226-228 spisa) proizlazi da je P. banka Z. d d ( PBZ) korisniku kredita S. K. stavila na raspolaganje iznos od 120.000,00 Eura protuvrijednost u kunama, za izgradnju i dovršenje stambenog objekta, s rokom otplate od 216 mjeseci uz kamatnu stopu od 5,65 %  promjenjivu, da tim ugovorom S. K. dozvoljava da se u korist banke uknjiži založno pravo na nekretninama u njegovom vlasništvu i to z.č. … i … upisano u z.k.ul. …k.o. B. O. suda u O., te da Z. i Z. K. kao založni dužnici dozvoljavaju u korist banke uknjižbu hipoteke na njihovim nekretninama i to kč.br … kuća i dvorište u  S.. Brod upisano u zk. ul … K O B. V.,              

 

- da iz povijesnog zk. izvadaka (list 49-56) proizlazi da je 24. siječnja 2006. temeljem Ugovora o kreditu od 23. siječnja 2006. na nekretninama kat. čest … kuća i dvorište od 478 m2 iz z.k.ul. … K. O. B. , uknjiženo pravo zaloga u iznosu od 120.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti uvećano za kamate troškove i naknade,  u korist P. banke Z. d d,

 

- da iz Građevinske dozvole Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne odnose  P. županije, Ispostava O. od 13. prosinca 2005. proizlazi da se investitoru S. K. dozvoljava građenje obiteljske kuće na  z.č. … i … k.o.  B. prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole (list 267-270 spisa)

 

- da iz Kupoprodajnog ugovora od 20. travnja 2011. sklopljenog između Siniše Klobučara kao prodavatelja i V. V. kao kupca ( list 40-43 spisa) proizlazi  da je predmet tog ugovora posebni dio nekretnine kč.br…. kuća i dvorište iz zk. ul. …  k.o. B. i to stan broj 3 obojen u elaboratu plavom bojom, da je ugovorena cijena u iznosu od 80.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan plaćanja, da je kupac upoznat da je nekretnina opterećena pravom zaloga u korist PBZ d.d. temeljem Ugovora o kreditu od 23. siječnja 2006. u iznosu od 120.000,00 eura, da je prodavatelj ishodio pismo namjere od 31. ožujka 2011. da će namirenjem iznosa od 111.985,12 eura u kunskoj protuvrijednosti banka izdati dozvolu za brisanje tog založnog prava, da će  isplata kupoprodajne cijene biti na slijedeći način : iznos od 1.500,00 eura kupac plaća na dan potpisa i ovjere ugovora, drugi dio od 4.500,00 eura najkasnije do 9. svibnja 2011,. a preostali iznos od 74.000,00 eura najkasnije do 15. lipnja 2011.,

 

- da iz potvrde  ( list 44 spisa) proizlazi da je S. K. izdao tabularnu ispravu i  potvrdu V. V. dana 8. lipnja 2011.,

 

- da iz Poreznog rješenja Porezne uprave Rijeka  Ispostava Opatija od 30. lipnja 2011.( list 186) proizlazi da je poreznom obvezniku V. V. utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina koju čini tržišna vrijednost nekretnine u iznosu od 587.200,00 kuna temeljem ugovora od 20. travnja 2011. kojim je od S. K. kupila stan na adresi . površine 66,25 m2,

 

- da iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 15. ožujka 2011. sklopljenog u Opatiji (list 18-20) proizlazi da je zaključen između S. K. kao prodavatelja i S. Ž. kao kupca, a predmet prodaje je stambeni prostor u obiteljskoj kući sagrađenoj na kč. …z.k. ul. … k.o. B., etažno vlasništvo i to etaža 1 i etaža 2 odnosno stan I i stan II koji su u elaboratu označeni crvenom i zelenom bojom te pripadajuće zemljište, dio dvorišta, terase, parkirna mjesta i zajednički dijelovi zgrade, da kupoprodajna cijena iznosi 90.000,00 eura, a prvi obrok u iznosu od 51.500,00 eura  kupac isplaćuje prodavatelju u trenutku zaključenja ovog ugovora, drugi obrok od 31.598,74 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate se kupac obvezuje isplatiti putem bankovnog kredita odobrenog kod E. bank d.d. na račun P. banke Z. d.d., a temeljem pisma namjere izdanog dana 3. ožujka 2011. od strane PBZ d.d. da nakon primljene uplate banka izdaje brisovno očitovanje kako bi se predmetna nekretnina oslobodila upisanog tereta, da eventualne kamate koje teku od 3. ožujka 2011. pa do plaćanja drugog obroka kao i eventualne iznose po osnovi troška i naknada kupac se obvezuje isplatiti prodavatelju u trenutku isplate drugog obroka, da ostatak ugovorene kupovnine u iznosu od 6.901,26 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate prema srednjem tečaju E. bank d.d. kupac se obvezuje isplatiti prodavatelju iz gore navedenog bankovnog kredita odobrenog kod E. banke d.d. istovremeno sa plaćanjem drugog obroka, da  kupac stupa u posjed odmah nakon isplate ugovorene cijene u cijelosti,

 

- da Anexom 1. Ugovora o kupoprodaji od 6. travnja 2011. ( str lista 23 spisa) ugovorne strane S. K. i S. Ž. ispravljaju stavak 3. članka 2. ugovora o kupoprodaji od 15. ožujka 2011. radi isteka pisma namjere od 3. ožujka 2011. izdanog od PBZ d.d. i izdavanja novog pisma namjere od 31. ožujka 2011. , a vezano za isplatu drugog obroka,

 

- da  Anexom broj 2 od 7. travnja 2011. ( str lista 24) iste ugovorne strane ponovno ispravljaju članak 2. u stavcima 3. i 4. i članak 3. ugovora s time da se kao drugi obrok navodi iznos od 32.085,12 eura (kao i u prvom Anexu), a za ostatak kupoprodajne cijene iznos od 6.414,88 eura,

 

- da iz Ugovora o kreditu od 6. lipnja 2011. ( list 32-36 spisa) proizlazi da su S. Ž. kao korisnik kredita i E. bank d.d. R. kao davatelj kredita, te S. K. kao založni dužnik zaključili ugovor kojim je  S. Ž. odobren kredit u iznosu 39.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju banke na dan puštanja kredita u tečaj, da se radi se o stambenom kreditu za kupnju nekretnina, uz rok vraćanja od 240 mjeseci, da je u članku 12. ugovoreno založno pravo i to na  kući i dvorištu na kč. …k.o. B., I i II etaža vlasništvo S. K.,

 

- da iz naloga za isplatu sredstava kredita od 6. lipnja 2011. ( list 38 spisa) proizlazi da je S. Ž. kao korisnica kredita se suglasila i ovlastila E. banku da sredstva kredita isplati neposredno na račun P. banke Z. d.d. u iznosu od 31.733,27 eura te na račun  S. K. iznos od 6.414,88 eura,

 

- da iz Poreznog rješenja Porezne uprave R. I. O.. od 8. rujna  2011. ( list 185) proizlazi da je poreznom obvezniku S. Ž. utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina koju čini tržišna vrijednost nekretnina u iznosu od 655.100,00 kuna temeljem ugovora od 15. ožujka 2011. kojim je od S. K. kupila stan broj 1 i stan broj 2 ukupne površine 132,50m2 u K.O B. zemlj. Čest….

 

-da iz podataka zemljišne knjige ( z.k. izvadak (list 46-48) ) proizlazi da je na nekretninama iz zk ul … K O. B. kč br … kuća i dvorište  od 478 m2  na stanu broj 3 upisana kao vlasnica V. V. bez tereta, a S. Ž. upisana kao vlasnica stanova broj 1 i 2 na kojima je  upisano pravo zaloga za iznos od 39.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti u korist E. bank d.d. R.

 

-da iz Ugovora o novčanoj pozajmici zaključenog u S. 20. srpnja 2006. i potvrde banke o isplati (list 123-124) proizlazi da S. Ž. kao zajmodavac pozajmljuje S. K. kao zajmoprimcu iznos od 20.000,00 eura u svrhu gradnje nove kuće u B., H., da je  ugovorena kamatna stopa od 8,5 % godišnje i povrat zajma s kamatama unutar 24 mjeseca,

 

- da iz ovjereni prijevoda Ugovora o potrošačkom zajmu proizlazi da je S. Ž. kao zajmoprimac sklopila  ugovor sa S. baank B. W. eG za iznos od 19.000,00 eura sa kamatnom stopom od 7,02 % godišnje na rok otplate od 72 mjeseca, da prva rata od 322,12 eura dospijeva 30. svibnja 2007 ( list 129 spisa),

 

- da iz Ugovora o zajmu od 7. svibnja 2007. zaključenog u S. između S. Ž. kao zajmodavca i S. K. kao zajmoprimca, te potvrde o primitku novca, proizlazi  da zajmodavac daje zajmoprimcu zajam od 19.000,00 eura za izgradnju kuće u B., H. sa kamatom od 7,02% godišnje  i rokom otplate 12 mjeseci ( list 128,130-131 ), 

 

- da iz Ugovora o zajmu od 11. svibnja 2007. zaključenog u S. i potvrde o isplati proizlazi da S. Ž. kao zajmodavac S. K. kao zajmoprimcu, daje u zajam iznos od 35.000,00 eura u svrhu gradnje kuće u B., H. uz  kamatnu stopu od 8,5 % godišnje i rok povrata zajma sa kamatama unutar 12 mjeseci ( list 135-138).

 

- da iz dopisa P. banke Z. d.d.  od 19. siječnja 2011. ( list 116) proizlazi kako banka izvješćuje 1. tuženika S. K. o iznosu dospjelog neplaćenog duga po kreditu broj 9010966118 na taj dan od 5.474,90 eura i zatezna kamata 35,41 eura, što po tečaju 1eur- 7,39 kuna iznosi 40.721,19 kuna .             

 

-da iz mišljenja o tržnoj vrijednosti nekretnina PBZ d.d., po naručitelju S. K. proizlazi da se odnose na predmetnu nekretninu odnosno svaku stambenu jedinicu  i to u iznosima od 82.172,44 eura, 85.459,34 eura i 85.459,34 eura.

 

-da iz Sporazuma od 21. siječnja 2011. ( list140-142) proizlazi da S. Ž. daje S. K. zajam u iznosu od 5.000,00 eura kako bi isti mogao podmiriti neplaćene rate kredita u PBZ banci u H., da se zajam isplaćuje u gotovini, a vratit će se bez zaračunavanja kamata čim će zajmoprimac moći vratiti zajam.

 

- da iz nalaza građevinskog vještaka proizlazi da građevinska vrijednost pojedinog stana iznosi 575.326,06 kn, da je prometna vrijednost koju predstavlja cijena nekretnine koja se može postići u slobodnom prometu pri čemu su uzeti kao bitni elementi lokacija, položaj nekretnine, vrsta i karakter prostora, pitanje vlasništva, pristupa kući, mogućnost parkiranja, potražnja na tržištu nekretnina, iznosi po stanu 661.624,96 kn ili 89.408,78 eura, da prometna vrijednost cijele kuće odnosno sva tri stana ukupno iznosi 1.984.874,80 kn ili 268.226,32 eura i da je vrijednost zemljišta 276.284,00 kn ili 37.335,68 eura, te da udio zemljišta u odnosu na vrijednost cijele nekretnine iznosi 14%,

             

-da iz iskaza tužiteljice ( lista 2-3 spisa) u bitnome proizlazi da je sa 1. tuženikom zaključila brak 1998.,da su živjeli u N., da nakon rođenja njihove kćeri ona više nije radila nego je brinula o obitelji, ali je primala i naknadu, da je suprug bio zaposlen, da su odlučili kupiti zemljište i izgraditi kuću u H., da su našli povoljno zemljište u B. kod O., da su podigli kredit u PBZ za kupnju zemljišta i izgradnju obiteljske kuće u iznosu pod 120.000,00 Eura, da suprug i ona nisu imali nikakve ušteđevine niti imovine koju bi ulagali u navedenu nekretninu, da je samo od sredstava kredita koji je glasio na ime 1. tuženike kupljeno zemljište i izgrađena kuća koja je podijeljena na tri stana, da je 2011. saznala da suprug ima ljubavnicu sa kojom je dobio dijete, da je tada saznala i za njegova raspolaganja stanovima, da su prije toga i po nekoliko puta godišnje dolazili radi uređivanja i održavanja kuće, da nije znala za pozajmice njenog supruga od 2. tužene S. Ž., da roditelji supruga nisu spominjali da bi mu dali novac za izgradnju kuće, da su oni imali firmu koja je izvodila radove na kući i za to ispostavila račun koji je plaćen, da su njezini roditelji dali za arhitekta 3.500,00 Eura i za stepenice za sva tri stana 5.000,00 Eura, da nije dala suglasnost za prodaju 3. stana ( V. V.),

 

-da iz iskaza 1. tuženog S. K. ( list 168-169)  u bitnome proizlazi da se radilo o jednom njegovom poslovnom poduhvatu sa ciljem da se izgradi zgrada sa stanovima koji bi se prodali i ostvarena zarada bi bila njegovoj obitelji, da je tada  tržište nekretnina dobro funkcioniralo i na tome se moglo zaraditi, da supruga i on nisu imali vlastite ušteđevine, da su živjeli u N. gdje je samo on radio i imao prosječnu plaću dovoljnu za njihove životne potrebe, da je zemljište kupljeno za iznos od 43.000,00 eura, što su dali njegovi roditelji, da je nakon toga podignut kredit u PBZ  u iznosu od 120.000,00 eura, da je početkom 2006. dobivena građevinska dozvola i započela izgradnja, da je u ljeto objekt bio izgrađen pod krov, imao je fasadu i vanjsku stolariju, ali unutarnji radovi nisu bili dovršeni jer više nije bilo sredstava, da je došlo je do prekida gradnje, da je novac za dovršenje objekta u iznosu od ukupno 79.000,00 eura pozajmila 2. tužena i tim novcem se 2007. objekt kompletno završio, da njegova supruga nije odmah znala za navedenu posudbu, da je kasnije doznala i burno reagirala, da je nakon dovršenja objekta stanove nudio na prodaju preko agencija u Rijeci i Opatiji za cijenu od oko 150.000,00 eura po jednom stanu, da je tržište nekretnina padalo i nisu uspijevali naći kupce pa se cijena spuštala do 80.000,00 eura, da je tužiteljica znala da se stanovi nude na prodaju, da je čak vršila pritisak da se nekretnina proda, da je 2. tužena bila upućena u njegovu financijsku i poslovnu situaciju i tražila povrat zajma, da joj ponudio da na ime duga preuzme dvije stambene jedinice, da je PBZ-u dugovao 5 do 6 rata kredita i banka je prijetila ovrhom za naplatu cijelog iznosa kredita, da je kupac jednog stana uplatio kompletan iznos cijene PBZ-u, a da je 2. tužena još platila iznos od 32.000,00 eura kreditom kod E. banke u R. u iznosu od 39.000,00 Eura, te platila trošak agencije i poreza, da je 2. tužena  iznosom od 79.000,00 eura kojeg je pozajmila, na koji je obračunata kamata, te iznosom od 39.000,00 eura  kojim se zatvorio kredit kod PBZ-a i platili troškovi agencije i poreza, kompenzirala  cijenu za sporna dva stana, da je  ljubavnu vezu sa 2. tuženom započeo 2000., te da im se 20. siječnja – da iz iskaza 2. tužene 2010. rodilo  dijete,

 

- da iz iskaza 2. tužene S. Ž. proizlazi da je u vezi sa 1. tuženim od 2000. da je znala da je u braku, znala je da gradi kuću u B. i da ima financijskih problema  te mu je u više navrata posuđivala novac, da se bojala kako joj pozajmljeni iznos  neće moći vratit, pa su se dogovorili da  to kompenziraju stanovima

 

-da iz iskaza svjedokinje Z. K., majke 2. tuženika u bitnome proizlazi da su njezin sin S. i tužiteljica sa kćerkom L. živjeli u stanu kao podstanari, da je nagovorila supruga da im pomognu, te su se S. i D. složili da si na području O. ili I. nađu gradilište i naprave apartmane ili kuće koje bi prodali te si u N. kupili nešto u svom vlasništvu, da je sa suprugom dogovorila da će S. kupiti gradilište na njegovo ime i poklonili su mu 50.000,00 eura da plati gradilište i sve potrebno do ishođenja prvog kredita, da je nakon toga PBZ S. odobrila kredit od 120.000,00 eura, s tim što je banka tražila da svjedokinja i njezin suprug budu sudužnici, a da je u zalog  dana i njihova obiteljska kuća u S. B., da je gradilište plaćeno  42.000,00 eura, da je gradnja započela 2005, da je radove izvodila firme K. d.o.o., da su se ona i suprug osobno angažirali oko gradnje, da  su znali da se neće moći sa 120.000,00 eura završiti objekt, da su još u gradnji dali oglase kako bi našli kupca koji bi dao kaparu ili unaprijed financirao ono što bi kupio,  da takvog kupca nisu našli, da su nastali financijski  problemi za koje je znala i tužiteljica, njezini roditelji i njezin ujak, da su se svjedokinja i njezin suprug zadužiti kod PBZ u S. B. za iznos pozajmica od 200.000,00 kn  i 400.000,00 kn koje su  dane firmi K. d.o.o. uz osiguranje hipotekom na cjelokupnoj imovini njezinog supruga u S. B., da se tim novcem gradio krov, da je 2006. došlo je do prekida radova jer su sredstva potrošena, da je početkom 2007. S. nabavio novac i to 20.000,00 eura, pa 19.000,00 eura, pa 35.000.00 eura, da je tim sredstvima  objekt završen u kolovozu ili rujnu 2007., da je svjedokinja tek kasnije od tužiteljice saznala tko je novac dao njenom sinu, da prodaja stanova za cijenu od 155.000,00 eura nije išla jer su se kupci žalili da je prilaz jako strm , da je prodaja stanova oglašavana i tijekom 2008. i 2009. da je 2010. S. ostao bez posla i nije više mogao vraćati  kredit banci, da je banka zaprijetila ovrhom, da je agencije I. B. u proljeće 2011. našla kupca gđu. V. koja je kupila jedan stan za 80.000,00 eura, da je tužiteljica sa svime pa i sa cijenom bila upoznata i suglasna sa prodajom nekretnine gđi. V., ali sa prodajom dvije jedinice S. Ž. svjedokinja smatra da nije bila suglasna,

 

- da iz iskaza svjedoka Z. K. oca 2. tuženika, u bitnome proizlazi da su tužiteljica i 1. tuženi   živjeli u N. kao podstanari, da su odlučili nešto graditi u H. jer je to tada dobro išlo, da su oni kao roditelji odlučili pomoći, da je u to vrijeme svjedok imao građevinsku firmu K. d.o.o, da je  gradilište koštalo 42.500,00 eura, a sa svim drugim troškovima oko 50.000,00 eura, da su  novac za gradilište  dali 2. tuženik, da je podignut kredit kod PBZ u iznosu 120.000,00 eura, da je  banka tražila da svjedok bude sudužnik i dodatnu garanciju od njega i supruge da stave pod hipoteku svoju obiteljsku kuću, da je radove izvodila firma K. d.o.o. ali bez dobiti samo da se pokriju troškovi da je bio plan da se odmah po početku gradnje ide u prodaju stambenih jedinica, da je sve to znala, da su je  tražena cijena bila najmanje 145.000,00 eura po stambenoj jedinici, da  je do 31. kolovoza 2006. napravljeno je 2/3 radova, da više nije bilo sredstava, da je poslovna banka odobrila firmi K. d.o.o. pozajmicu od 600.000,00 kn kojim sredstvima su nastavljeni radovi, da  se očekivana prodaja nije ostvarila, da su bila potrebna daljnja sredstva za dovršetak gradnje, te za ostale dozvole i priključke, da je 2. tuženik osigurao je iznos od 40.000,00 eura za dovršetak gradnje, te još za troškove priključaka struje, uporabne dozvole, oko 30 -40.000,00 eura, da su ukupni troškovi gradnje po jednoj stambenoj jedinici bili 120.000,00 eura te nisu htjeli prodati jeftinije, da se stanovi nisu prodali do 2010. te je stanje postalo neizdrživo jer 2. tuženi nije mogao vraćati kredit od 120.000,00 eura, a banka je imala i hipoteku na obiteljskoj kući svjedoka te prijetila naplatom cijelog kredita, da je  u 2. mjesecu 2011. na rođendanu unučice zajedno sa tužiteljicom dogovoreno da 2. tuženi proda stan za koliko može prodati i da se banka namiri, da je stan prodan za 80.000,00 eura, koji su uplaćeni banci ali da je trebalo vratiti još 40.000,00 eura, da je S. obavijestio svjedoka i majku da će 2. tuženo prodati dvije stambene jedinice za 80.000,00 eura koliko je posudila, plus kamate oko 20.000,00 eura, da nedostaje 40.000,00 eura za povrat banci što da će još uplatiti 2. tužena.

             

-da iz iskaza majke tužiteljice A. G., proizlazi da su tužiteljica i 1. tuženi  brak zaključili 1998. da prilikom zaključenja braka nisu imali nikakvu imovinu da je D. radila do 2000. kada je rodila je L., da je nakon toga još  dvije godine primala naknadu te odgajala dijete i brinula se za kućanstvo, da su odlučili graditi u B. kuću  jer da će dobiti povoljan kredit od PBZ u iznosu od 120.000 eura, da su  govorili da to grade za sebe, da u početku nisu imali namjeru prodavati, a kako su bila tri stana, onda su govorili da bi jedan stan prodali kako bi vratili kredit da je  zemljište koštalo oko 40.000,00 eura, da joj nije poznato da li je novac od kredita bio dovoljan za kupnju zemljišta i izgradnju kuće, da su ona  i suprug dali 3.500,00 eura za arhitekta, te za troje spiralne stepenice  5.000,00 eura  i za klimu 1.000,00 eura, da je najveću brigu oko gradnje vodila S. mama, da joj  nije poznato da li su S. roditelji financijski pomagali, poznato joj je da su D. i S. imali financijskih problema, da je kćerka počela raditi 2009. da su za Božić 2011. od kćerke saznali da S. ima drugu ženu i dijete s njom, da kćerka nije znala da bi 1. tuženi S. od 2. tužene S. Ž. pozajmljivao kakav novac , da je kćerka znala da je jedan stan prodan g. V. za vraćanje kredita, da su dva stana trebala biti za njih.

             

13. Odredbom članka 248. Obiteljskog zakona ( Narodne novine br. 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13, dalje: ObZ) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Odredbom članka 249. stavak 1. ObZ propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Odredbom članka 253. stavak 1. propisano je da imovina koju je jedan bračni drug imao u trenutku sklapanja braka je njegova vlastita imovina , a stavkom 2. istog članka je propisano da je vlastita imovina i imovina koju je jedan bračni drug stekao  tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u članku 248. ObZ ( nasljeđivanje , darovanje  i sl).

14. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da nekretnine u k.o. B., upisane u z.k.ul. … sagrađene na z.č. … u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 478 m2, s kojim je suvlasničkim dijelovima je povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to: 1. ETAŽA 1/3- stan br. 1. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen crvenom bojom, upisan u poduložak 1, 2. ETAŽA 1/3- stan br. 2. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen zelenom bojom, upisan u poduložak 2 i 3. ETAŽA 1/3- stan br. 3. koji se sastoji od blagovaonice, dnevnog boravka, kuhinje, WC-a, stubišta u ukupnoj površini od 34,50 m2 + kat koji se sastoji od predsoblja, dvije sobe, kupaonice, dva balkona u ukupnoj površini od 31,75 m2 sveukupno stan 66,25 m2 u elaboratu označen plavom bojom, upisan u poduložak 3,

predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice D. K. i 1. tuženog S. K. jer se radi o imovini koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Što se tiče udjela bračnih drugova u navedenoj imovini ovaj sud smatra da je građevinsko zemljište predstavlja posebnu imovinu  2. tuženika jer je isto stečeno prije nego je podignut kredit kod PBZ-a u iznosu od 120.000,00 Eura, a iz navedenog  ugovora o kreditu, suprotno tvrdnji tužiteljice, proizlazi da se kredit odobrava za izgradnju objekta, te da je upravo navedeno zemljište kao vlasništvo S. K. bilo sredstvo osiguranja povrata kredita. Osim toga iz iskaza svjedoka Z. i Z. K. proizlazi da su oni svom sinu dali novac za kupnju građevinskog zemljišta, a s druge strane iz iskaza tužiteljice, 2. tuženika i svjedokinje A. G. proizlazi da bračni drugovi nisu imali nikakve ušteđevine. Kako iz nalaza  građevinskog vještaka proizlazi da udio građevinskog zemljišta predmetnim nekretninama čini 14% to ovaj sud nalazi da je suvlasnički omjer bračnih drugova u bračnoj stečevini 64/100 dijela S. K., te 36/100 dijela D. K..

 

15. Odredbom članka 251. ObZ-a propisano je da za poslove redovne uprave smatra se da je bračni drug dao svoj pristanak ako  ne dokaže suprotno . Nepostojanje pristanka  ne utječe na prava i obveze poštene treće strane. Nesporno je 2. tuženi raspolagao bračnom stečevinom na način da je jednu stambenu jedinicu otuđio kupcu V. V. , a preostale dvije stambene jedinice S. Ž.. Što se tiče raspolaganja u korist V. V. iz  iskaza 2. tuženog, svjedoka Z. i Z. K., a poglavito A. G. majke tužiteljice može se zaključiti da je  tužiteljica znala za navedeno raspolaganje i dala svoj pristanak, a što je  životno i  logično budući je PBZ prijetila ovrhom radi naplate kredita iz založene nekretnine, a iz navedenih isprava proizlazi da je i kupovnina bila  usmjerena prema PBZ u cilju otplate kredita i brisanja hipoteke. Što se tiče raspolaganja tuženika udjelom tužiteljice u bračnoj stečevini u korist S. Ž. na preostale 2 stambene jedinice, ovaj sud nalazi da je učinjeno  bez znanja i odobrenja tužiteljice, jer se tako može zaključiti iz iskaza svjedoka, pa čak i smog 1. tuženika, pa je stoga to raspolaganje ništetno u dijelu od 36/100 predmetnih nekretnina,  jer se 2. tužena ne može smatrati poštenim  stjecateljem budući je prema vlastitom iskazu znala da je 1. tuženi u braku, znala je da gradi kuću  u  B., znala je u kakvoj se životnoj i financijskoj situaciji nalazi, te je mogla i morala znati da nije dopušteno njegovo raspolaganje udjelom tužiteljice  u bračnoj  stečevini. S druge strane tužiteljica ne može osnovano tražiti utvrđenje ništetnim raspolaganje 2. tuženika svojim udjelom u bračnoj stečevini budući  navodi o simuliranom pravnom poslu ne stoje niti su dokazani.

 

16. Neosnovano je potraživanje  tužiteljica  iznosa od 44.704,39 Eura na ime udjela u bračnoj stečevini stana  prodanog V. V. , a to iz razloga što iz provedenih dokaza proizlazi da se tužiteljica suglasila da 1.tuženik taj stan proda po cijeni koju može ostvariti, da se prema rješenju porezne uprave  o  porezu na promet , kao i nalaza građevinskog vještaka  radilo o cijeni koja je bila u skladu sa tržišnim uvjetima, a osim toga je bio i interes  tužiteljice da se  prodajom tog stana riješi kredit PBZ,  koji je predstavljao  i dug tužiteljice na bračnoj stečevini. Isto tako nije osnovano ni potraživanje tužiteljice  u iznosu od 39. 000,00 Eura na ime naknade štete zbog upisne hipoteke u korist E. banke, jer se radi o kreditu kojeg je 2. tužena podigla kako bi se u potpunosti zatvorio kredit PBZ-a i brisala hipoteka na nekretninama , što je bilo i u interesu tužiteljice.

 

17. Radi svega iznesenog ovaj sud je djelomičnim uvaženjem žalbe tužiteljice preinačio prvostupanjsku presudu kao što  je odlučeno u izreci, te je obzirom na uspjeh u sporu odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

 

 

U Požegi, 9. siječnja  2023.

 

 

                                                                                              Predsjednik vijeća

 

                                                                                               Branimir Miljević