REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po
prijedlogu sudske savjetnice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužiteljice L.B. iz V., OIB: …, koju zastupa odvjetnik S.P., Z., protiv tuženika Z.V.P.R.Z.O.I., Z., OIB: …, radi isplate,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. prosinca 2022. u prisutnosti
zamjenice punomoćnika tužiteljice V.D., odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika B.J., 5. siječnja 2023.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku Z.V.P.R.Z.O.I., Z., da tužiteljici L.B. isplati iznos od 1.456,31 EUR / 10.972,58 kn bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 114,63 EUR / 863,69 kn od 05. veljače 2016. godine, - 114,63 EUR / 863,69 kn od 04. ožujka 2016. godine, - 117,86 EUR / 888,06 kn od 06. travnja 2016. godine, - 115,15 EUR / 867,59 kn od 06. svibnja 2016. godine, - 115,26 EUR / 868,40 kn od 07. lipnja 2016. godine,

- 116,41 EUR / 877,07 kn od 07. srpnja 2016. godine,

- 115,36 EUR / 869,22 kn od 08. kolovoza 2016. godine, - 115,15 EUR / 867,59 kn od 07. rujna 2016. godine,

- 115,15 EUR / 867,59 kn od 07. listopada 2016. godine, - 115,15 EUR / 867,59 kn od 07. studenog 2016. godine, - 108,11 EUR / 814,54 kn od 07. prosinca 2016. godine, - 115,15 EUR / 867,59 kn od 09. siječnja 2017. godine,

- 78,30 EUR / 589,96 kn od 06. veljače 2017. godine,

do isplate, a sve prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.
siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem
kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotnih poena, izuzev isplatu zatezne kamate na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, kao i
parnični trošak u iznosu od 933,21 EUR / 7.031,25 kn zajedno sa zateznim
kamatama obračunatim počevši od 5. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se
određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena,
sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u
dosuđenim bruto iznosima kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da kao radnik tuženika, kao poslodavca, zahtijeva
isplatu razlike plaće s pripadajućom zateznom kamatom, a budući da je tuženik u
razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017., obračunavao osnovicu na plaći u
iznosu od 5.108,84 kn, umjesto iznosa od 5.415,37 kn. Ističe da je u spornom
razdoblju tužiteljeva plaća definirana Zakonom o plaćama u javnim službama
("Narodne novine" broj: 27/01, 39/09). Nadalje, člankom 5. stavkom 2. Zakona o
plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj: 27/01) propisano je da se
osnovica za izračun plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom, dok je
stavkom 3. istog članka propisano da osnovicu utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, u
slučaju da se osnovica za izračun plaća ne utvrdi do donošenja državnog proračuna.
Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim 23. studenog 2006.
između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi (dalje: "Sporazum o
osnovici"), ugovoreno je povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama, u
razdoblju od 2007.-2009. i to za 6 % godišnje. Ugovorne strane Sporazuma o
osnovici sklopile su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim
službama ("Narodne novine" broj: 84/07, dalje: "TKU/07"), a u članku 49. st. 4. istoga
ugovoreno je da Sporazum o osnovici i svi sporazumi koji iz njega proističu,
sadržajno predstavljaju sastavni dio tog kolektivnog ugovora (TKU/07), čime su
ugovorne strane tog kolektivnog ugovora prihvatile sadržaj Sporazuma o osnovici
kao dio sadržaja TKU/07. Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenim 13. svibnja 2009. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata
javnih službi (dalje: "Dodatak sporazumu o osnovici") suglasno je utvrđeno da se s
danom sklapanja tog Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za javne
službenike i namještenike iz 2008.g. u visini od 5.108,84 kn (članak II. st. 1.) te je
ugovoreno da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku
Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će

5.415,37 kuna bruto (članak III, "Način povrata osnovice"). Člankom 2. Zakona o
izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine"
broj:124/09), koji je stupio na snagu 24. listopada 2009., izmijenjen je članak 2.

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), kojim je
(bilo) određeno da osnovicu za plaće u javnim službama određuje Vlada Republike
Hrvatske posebnom odlukom, i to na način da je propisano da se od stupanja na
snagu Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne
novine" broj: 124/09) osnovica plaće u javnim službama utvrđuje (primarno)
kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata
javnih službi. Osim toga, člankom 3. Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u
javnim službama ("Narodne novine" broj: 124/09) propisano je da se do utvrđivanja
nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. toga Zakona primjenjuje
osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici, čime
su kriteriji i parametri za utvrđivanje osnovice plaće u javnim službama, koji su
utvrđeni Dodatkom sporazumu o osnovici, postali i dio zakonske odredbe, sve dok
kolektivnim ugovorom ne bude utvrđeno drugačije. Izmjenama i dopunama Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje:
"Izmjene i dopune dodatka sporazumu"), sklopljenim na osnovu članka 51. st. 4.
Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama
("Narodne novine" broj: 115/10, dalje: "TKU/10"), između Vlade Republike Hrvatske i
sindikata javnih službi, a čiji je sadržaj (konačno) utvrđen Arbitražnom odlukom od

07. prosinca 2011. (dalje: "Arbitražna odluka"), u članku III ("Način povrata osnovice")
određeno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn
bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i da će se ta osnovica
primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema tim Izmjenama i dopunama. U
članku 51. st. 4. TKU/10 utvrđeno je da su Dodatak Sporazumu o osnovici te sve
njegove izmjene i dopune ili svi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.
studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih
službi 28. prosinca 2012. donijeli su Vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna
dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. Nadalje, u članku 51. st.

4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama
("Narodne novine" broj:141/12, dalje:"TKU/12") ugovoreno je da su Dodatak
Sporazumu o osnovici te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na
njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u
obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju
na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Sporazum o osnovici,
Dodatak sporazumu o osnovici i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, čiji je sadržaj
konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, imaju se smatrati dopunom temeljnog
kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, a kako je
tuženik javna ustanova, na njega se ima primijeniti temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama, a samim time i Sporazum o osnovici,
Dodatak sporazumu o osnovici i Izmjene i dopune dodatka sporazumu, čiji je sadržaj
konačno utvrđen Arbitražnom odlukom. Sklapanjem Dodatka sporazumu o osnovici i
TKU/10, a potom i Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno
utvrđen Arbitražnom odlukom, Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi
sklopili su kolektivni ugovor na koji upućuje odredba članka 2. Zakona o izmjenama
Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 124/09), sve u

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

svezi s odredbom članka 51. st. 4. TKU/10 i odredbom članka 51. st. 4. TKU/12, čime
je osnovica za obračun plaće određena sukladno članku 2. Zakona o izmjenama
Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj:124/09). Prema
članku XI stavku 4. Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno
utvrđen Arbitražnom odlukom, Dodatak sporazumu i navedene izmjene i dopune
smatraju se kolektivnim ugovorom sklopljenim na određeno vrijeme odnosno na
razdoblje od 5 godina, s time da je prema odredbi članka 199. st. 1. Zakona o radu
("Narodne novine" broj: 93/14- dalje: ZoR), u svezi s odredbom članka 232. st. 5. tog
zakona, primjena Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno
utvrđen Arbitražnom odlukom, istekla 26. siječnja 2017. Nadalje, ističe da su Uvjeti
za povećanje (povrat) osnovice prema članku III Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, ispunjeni su krajem

2015., s početkom primjene na plaće za rad obavljen u prosincu 2015. (koje su
isplaćene u siječnju 2016.), ali je tuženik, kao poslodavac i pravna osoba koja
predstavlja javnu službu, propustio obračunati i isplatiti tužitelju plaću u skladu s
povećanom osnovicom. Naime, iz Procjene tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. godine Državnog zavoda za statistiku (dalje u tekstu: "DZS")
objavljene 28. kolovoza 2015., proizlazi da je BDP realno veći za 1,2% u drugom
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a isti statistički podaci
potvrđeni su i Procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. Iz Procjene tromjesečnog BDP-a
za treće tromjesečje 2015. DSZ-a objavljene 27. studenog 2015., proizlazi da je BDP
realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.,
a isti statistički podaci potvrđeni su i Procjenom DZS-a od 4. prosinca 2015. S
obzirom da je DSZ krajem studenoga 2015. objavio podatke koji su ukazali na
poboljšanje stanja odnosno da aritmetička sredina dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja (drugo i treće
tromjesečje 2015.) iznosi upravo 2%, u tom mjesecu (studenom 2015.) ispunjen je
uvjet iz članka III Izmjena i dopuna Sporazumu (“Način povrata osnovice”) čiji je
sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom. Člankom VII c st. 3. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, određeno
je da ako u Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu, odnosno Dodatku
Sporazumu piše da se nešto primjenjuje, isplaćuje, povećava "za mjesec", to znači
da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, radi
čega je osnovica za rad tužiteljice iznosila 5.415,37 kn za rad obavljen u prosincu

2015. Budući da je tuženik plaću tužitelja za rad obavljen od 1. siječnja 2016. pa do

31. siječnja 2017. obračunavao i isplaćivao prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kn,
umjesto prema osnovici u iznosu od 5.415,37 kn, tuženik nije u cijelosti isplatio
tužitelju plaću za rad obavljen u navedenom razdoblju, a posljedično tome, nije u
cijelosti isplatio tužitelju naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora niti naknadu
plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Slijedom navedenog tužitelj
tužbom potražuje razliku plaće koja se odnosi na visinu osnovice od 5.415,37 kn, sve
uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od svakog šesnaestog u mjesecu.
Podneskom od 7. listopada 2022. tužitelj je, nakon dostave platnih lista, postavio
tužbeni zahtjev na ukupan iznos od 1.456,31 EUR / 10.972,58 kn s pripadajućim
zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su navodi tužitelja u tužbi nepotpuni,
neispravni i paušalni. Osporava visinu prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva te se
poziva na čl. 4 Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj
39/09 i 124/09 - dalje: Zakon o osnovici) zatim čl. 51. st.1. i st. 2. Temeljnog
kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

novine“ broj 141/12, 150/13 i 153/13) te čl. 25. Temeljnog kolektivnog ugovora za
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom od 7. prosinca 2015., kao i Odluke o visini osnovice za obračun plaće u
javnim službama („Narodne novine“ broj 40/09 i broj 123/16). S obzirom na navedeno
smatra nedvojbenim da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju obračunavao i
isplaćivao plaću tužiteljice prema važećim odlukama Vlade Republike Hrvatske te
kao proračunski korisnik nema mogućnost samoinicijativno mijenjati visinu osnovice
za obračun i isplatu plaće zaposlenicima. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u obračunske liste plaće, Kolektivni
ugovor za Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom od 7. prosinca 2015., Sporazum o osnovici od 23. studenog 2006.,
Dodatak Sporazumu o osnovici od 13. svibnja 2009., Izmjene i Dopune Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011., Arbitražnu odluka od 7. prosinca 2011.,
Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama od 28. prosinca 2012., TKU/07, TKU/10, TKU/12, Priopćenje za
javnost Državnog zavoda za statistiku objavljeno 28. kolovoza 2015., Procjenu
tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda DSZ-a od 4. rujna 2015., Priopćenje za
javnost Državnog zavoda za statistiku objavljeno dana 27. studenog 2015., Procjenu
tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda DSZ-a od 4. prosinca 2015., a izvršen je uvid
i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona
o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05,
2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), sud je
utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika te da je
tuženik tužitelju u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici od

5.108,84 kn, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim ispravama
dostavljenima u spis.

6. Sporno je pravno pitanje – je li tuženik tužitelju u utuženim razdobljima bio
dužan plaću obračunavati i isplaćivati po osnovici od 5.415,37 kn, a koji zahtjev
tužitelj temelji na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražnoj odluci od 7.
prosinca 2011.

7. U ovom postupku je utvrđeno da su Vlada RH i sindikati javnih službi, i to
Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama
Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u
djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-
medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi 23. studenog 2006.
zaključili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su
ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u

2007., zatim u 2008. te u 2009. te da se navedene obračunske osnovice primjenjuju
od 1. siječnja svake godine. Utvrđeno je, nadalje, da su Vlada RH i navedeni sindikati
javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili na zamrzavanje osnovice
za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto s time da su u članku III.
utvrdili način povrata osnovice, i to na način da se osnovica za izračun plaće u javnim
službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a
ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, kao i da su Vlada RH i sindikati javnih službi
zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, s time da te
izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske, iako su po predstavnicima tog Sindikata parafirane, a kojim Izmjenama je
promijenjen članak III. Dodatka te članak IV. koji su se odnosili na način povrata
osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su
utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, te Izmjena i
dopuna i to na način da se određuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III.-V. ovih Izmjena i
dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Također
je utvrđeno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem
Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu, a kako je to prethodno opisano. Nadalje, utvrđeno je
da su Vlada RH i sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene i
dopune od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna o osnovici za plaće za javne službe, a to u odnosu na članak IV. u
vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu. Utvrdili su da je negativni rast BDP-a,
prema službenim podacima DZS-a, trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011.
do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno. Utvrdili su
također da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem
tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, s time
da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a
objavljen 04. prosinca 2015. Utvrđeno je i da je Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela
Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02
kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj

2017., a koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

8. Dakle, za odlučivanje u ovom premetu mjerodavno je sljedeće:

- 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi
sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno
povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i

2009.

- 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama, kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od

5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno
odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V
Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi
uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj, dok
su pri tome kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna plaća VSS
početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te
dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu
od 92:100.

- 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi
sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovci za plaće u javnim
službama, a kojima je u čl. III. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene
prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je
propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju
ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za
godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno
do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.
- navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011., u kojoj je navedeno da se čl. III. mijenja i glasi: ''Osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje
stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve
sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

- također, pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđivao bi i sadržaj
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga 2006., kojim je
u čl. I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za

2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1.
siječnja svake godine, a pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i
sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.
sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim se u točki
III. navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku
Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će

5.415,37 kn bruto.

9. Obzirom Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.
predstavljaju Kolektivni ugovor, sklopljen sukladno odredbi čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama
određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih službi, kao i
odredbe čl. 51. st. 4. TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ 115/10 - dalje: TKU/10), a kojim je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim
službama te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojim je utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim
službama. Pritom je odredbom čl. 51. st. 4. citiranog TKU/10 bilo propisano da
ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu od 13. svibnja 2009.,
kao i sve njegove Izmjene i dopune ili novi Sporazumi koji se na njega nastavljaju ili
iz njega proizlaze, kao i Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenog 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim dokumentima. Pritom je slično navedenom bilo propisano i u odredbi
čl. 51. st. 4. citiranog TKU/12. Zbog naprijed navedenog, Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011., a na koje se poziva tužitelj u svezi svog zahtjeva

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

za isplatu razlike plaće, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. Sud pritom
dodaje da sve navedeno proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih
službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka
Sporazumu, radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi s čl. VII. st. 1. Izmjena
Dodatka Sporazumu. Stoga su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III.
citiranih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015., s početkom primjene
od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja već citirane odredbe čl. III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.

10. Nadalje, iz priložene dokumentacije proizlazi da je DZS 28. kolovoza 2015.
objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj
procjeni se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom
tromjesečju 2015. realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje u 2014. Nadalje,
DZS je 27. studenog 2015. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015. u kojoj se navodi da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP
u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014.
Osim toga, DZS je 4. ožujka 2016. objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto
tromjesečje 2015. u kojoj je navedeno da je BDP realno veći za 1,9% u četvrtom
tromjesečju 2015., a u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz navedenog proizlazi da je
aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a 2% pa je stoga krajem studenog

2015. bio ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS-a ukazuju na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) te će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene
prema Izmjenama i dopunama, jer je ovim Izmjenama i dopunama ugovoreno da ako
se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu
na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) da će se
primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u
sljedećem mjesecu, pa se u smislu prije navedenog osnovica plaće u prosincu 2015.
povećala na iznos od 5.415,37 kn.

11. U odnosu na područje primjene Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011. treba navesti da u predmetnom postupku nije bilo sporno
da su tužiteljice u cijelom spornom razdoblju bile u radnom odnosu kod tuženika koji
predstavljaju javnu ustanovu. Isplata plaće u skladu s povećanom osnovicom
predstavlja individualno pravo tužiteljica prema tuženiku, kao njihovom poslodavcu, a
temeljem važećeg ugovora o radu, pri čemu navedeno pravo iz radnog odnosa
tužiteljice mogu ostvarivati prema osnivaču ili prema tuženiku kao svom poslodavcu.
Međutim, sukladno čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 - dalje: ZOO) svaki dužnik solidarne
obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od
koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kada jedan dužnik ispuni dug,
obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju. Iz navedenog proizlazi da tužitelj može
zahtijevati ispunjenje duga u vidu isplate plaće u skladu s povećanom osnovicom i to
bilo od poslodavca, tj. konkretno tuženika, bilo od osnivača ustanove, odnosno da
isto znači da ne postoji obveza tužiteljica da predmetnu tužbu podnose isključivo

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

9 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

protiv osnivača svog poslodavca. Obveza tuženika tužitelju isplatiti razliku plaće
prema navedenoj osnovici od 5.415,37 kn, temeljem odredbe članka III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu sklopljenog 26. listopada 2011. i temeljem Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011., proizlazi iz čl. 8. st. 1. ZoR-a kojim je propisano da su se
u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi ZoR-a i drugih
zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i
objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

12. Slijedom navedenog, ispunjeni su uvjeti za primjenu odredbe čl. VII. st. 1.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. Pri tome se u toj
odredbi navodi da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u
nekom od razdoblja opisanih u člancima III.-IV. navedenih Izmjena i dopuna, da se
uskladba tada odgađa za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad realnog
tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Valja navesti da
iz citiranih podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima
i koje je objavio DZS proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo
negativnog rasta BDP-a, već je upravo protivno tome, vidljivo da je BDP stalno
rastao. Pri tom se odredba čl. VII. st. 1. citiranih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011. ne odnosi na povrat osnovice iz čl. III., već
isključivo na usklađenje osnovice iz čl. IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Pri tome
ovaj sud smatra da je intencija Vlade RH bila povrat osnovice na razinu iz 2009., i to
na iznos od 5.415,37 kn. Osim toga, odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala
iskorištena je kroz odredbu čl. IV. st. 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem
Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. obzirom je odredbom čl. IV. st. 5.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da ako se do 31. prosinca

2012. ne ispune pretpostavke iz čl. III. da će tada Vlada RH biti u obvezi korigirati i
isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje. Obzirom na sve
naprijed navedeno, proizlazi da je tuženik, počevši od siječnja 2016. pa nadalje, bio
obvezan tužitelju obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici propisanoj Izmjenom i
dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., odnosno sukladno osnovici
koja proizlazi iz uvećanja propisanog u odredbi čl. IV. Izmjena Dodatka Sporazumu.

13. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, kao i okolnost da među strankama nije
bila sporna visina konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, to je sud usvojio
navedeni tužbeni zahtjev.

14. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne
kamate tekuće od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa plaće u svakom
pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl.

92. st. 3. ZoR-a, kao u izreci.

15. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

16. Pri tome valja reći i da sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za isplatom zateznih
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u
dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te
doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe
članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (("Narodne novine" broj 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i
članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06,
68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne
kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju
se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji
su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do
trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

10 Poslovni broj: 29 Pr-627/2021-12

potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez
porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14
od 16.4.2015.g., Gž R-376/15 od 2.6.2015.g., Gž R-440/15 od 24.2.2015.g., Gž R-
508/14 od 14.4.2015.g.).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st.

1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za
rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14), a prema vrijednosti
konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak
sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 15. srpnja 2022. po
Tbr. 7/1 - 100 bodova, trošak sastava podneska od 7. listopada 2022. po Tbr. 8/3 –
25 bodova, zastupanja na ročištu 15. prosinca 2022. po Tbr. 7/1 - 100 bodova te
trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 -50 bodova odnosno ukupno
375 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 5.625,00 kn, a što uz PDV od
25% ukupno iznosi 7.031,25 kn odnosno uz primjenu fiksnog tečaja konverzije
933,21 EUR.

18. Valja reći da tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 10. lipnja 2022.
jer isti nije bio nužan za vođenje parnice, sukladno čl. 155. ZPP, budući se zapravo
radi o navodima ponovljenim iz tužbe i o navodima koji predstavljaju pravno stajalište
Vrhovnog suda RH, a tužitelj je iste mogao iznijeti i na ročištu, za koje mu je priznat
trošak zastupanja (sukladno i stajalištu iznesenom u presudi Županijskog suda u
Splitu, poslovni broj: Gž R-141/2022-2 od 1. ožujka 2022.).

19. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a i čl.

30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,
131/20) te su iste tužitelju dosuđene od donošenja prvostupanjske presude do
isplate.

20. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 5. siječnja 2023.

Sudac: Siniša Marinović,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana
primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje
županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun. 2. Tuženiku

Fiksni tečaj konverzije 7,53450