Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
1
Broj: Pp G-23/2020-21
Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Prekršajni odjel
Vinkovci, Vladimira Nazora 4
Broj: Pp G-23/2020-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E N J E
Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Nadi Mišić uz sudjelovanje zapisničara Marice Nikolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Š.C. d.o.o. i M. Š., zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 1. i 3. i stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150. stavak 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata Vukovar klasa: 116-02/20-01/37, Ur.broj: 443-02-01-21/17-20-04 od 25. veljače 2020. godine, nakon održane glavne javne rasprave dana 4. siječnja 2023. godine, u nazočnosti pravnog predstavnika okrivljene pravne osobe, dana 5. siječnja 2023. godine, objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena pravna osoba Š. C. d.o.o., OIB: ..., sa sjedištem u N…, kao pravna osoba
k r i v a j e
I što kao poslodavac pravna osoba, u Nuštru, od 16. prosinca 2019. do 25. veljače 2020., nisu vodili evidencije o radnicima na propisani način, sukladno članku 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" 73/17) jer u evidenciji o radnicima za radnicu A. Š. nisu evidentirali podatke o mirovinskom stažu do početka rada kod poslodavca i u mjesecu siječnju 2020. nisu
vodili evidenciju o radnom vremenu na propisani način, sukladno članku 8. stavak 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" 73/17), jer u evidencijama o radnom vremenu za radnicu A. Š. nisu evidentirali 6 sati prekovremenog rada koje su obračunali u obračunu isplaćene plaće za siječanj 2020.,
čime je počinila prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22),
pa joj se stoga, temeljem istog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset eura) / 7.835,88 kn (sedam tisuća osamsto trideset pet kuna i osamdeset osam lipa) [1]
II Temeljem članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljena pravna osoba je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako okrivljena pravna osoba u ovom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.
Ukoliko okrivljena pravna osoba u ovom roku ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem članka 34. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) naplatiti prisilno.
III Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 3.a i stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljena pravna osoba je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) / 113,02 kn (sto trinaest kuna i dvije lipe) ¹ u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, u protivnom isti će se naplatiti prisilnim putem.
IV Temeljem članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljena pravna osoba Š d.o.o. se
OSLOBAĐA OD OPTUŽBE
1. da kao poslodavac pravna osoba u N. prije početka rada dana 16. prosinca 2019. godine radnici A. Š., s kojom ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu na puno radno vrijeme,
2. da kao poslodavac pravna osoba prije početka rada dana 16. prosinca 2019., radnicu A. Š. nisu prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Vinkovcima,
3. da kao pravna osoba zavodu u V. u roku od 8 dana od dana početka rada od dana 16. prosinca 2019. godine, nisu dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnicu A. Š.,
te da bi time počinila prekršaje iz članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19).
V Temeljem članka 155. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 110/15, 70/17, 118/18)
r i j e š i o j e
Obustavlja se prekršajni postupak protiv okrivljenika M. Š., OIB:…, rođenog... s prebivalištem u N…, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Š.C. d.o.o., zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 1. i 3. i stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150. stavak 1. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19).
VI Temeljem čl. 140. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) trošak prekršajnog postupka za okrivljenika M. Š. pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat Vukovar podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. A. Š., pravni predstavnik okrivljene pravne osobe je iskazao da se djelomično osjećaju krivim i djelomično priznaju prekršaje koji im se stavljaju na teret. A. Š. započela je raditi u poslovnoj jedinici M. u N… koja posluje u sastavu Š.C. d.o.o. u 7. mjesecu 2019. i radila je u smjenama koje su izmjenjivale tjedno u 1. smjeni radno vrijeme je bilo od 06,30 do 14,00 od ponedjeljka do subote, nedjeljom je radila od 07,30 do 14,00 sati, a u 2. smjeni radila je od 14,00 do 20,00 sati od ponedjeljka do subote, a nedjeljom je radila od 14,00 do 20,00 sati s tim da bi uvijek u tjednu imala jedan dan slobodno. Na taj način radila je do 15.12.2019., a dana 16.12.2019. je ista radnica radila na pola radnog vremena dakle nepuno radno vrijeme, radila je 20 sati tjedno i na taj način je radila do 15.4.2020. zbog zamjene radnica na bolovanju, a nakon 15.4.2020. ponovo je nastavila raditi puno radno vrijeme. Točno je da su sa istom radnicom sklopili ugovor o radu 13.12.2019., a radni odnos je zasnovan 16.12.2019. zbog zamjene radnice na bolovanju i ugovor je sklopljen na nepuno radno vrijeme odnosno 20 sati tjedno, a zbog promjene minimalne plaće ponovo su sa tom radnicom sklopili dana 31.12.2019. ugovor o radu za radni odnos zasnovan 16.12.2019. zbog zamjene za bolovanje također za nepuno radno vrijeme. Istu radnicu su prijavili na mirovinsko osiguranje 16.12.2019. temeljem ugovora o radu s nepunim radnim vremenom odnosno toga dana prijavili su ju i na zdravstveno osiguranje te je u spis priložio prijavu zavodu, a 15.4.2020. istu radnicu su prijavili tijelu mirovinskog osiguranja za rad s punim radnim vremenom. U evidencijama o radnicima za radnicu A. Š. nisu od dana 16.12.2019. i 1.1.2020. pa do 25.2.2020. evidentirali podatke i to mirovinski staž do početka rada kod poslodavca, a za istu radnicu o evidencijama o radnom vremenu u mjesecu siječnju 2020. nisu evidentirali radno vrijeme koje je ona radila kako je naprijed naveo odnosno sve sate rada te na dan državnog blagdana 6.1.2020. koji je radila u vremenu od 07,30 do 14,00 sati. U mjesecu siječnju 2020. za istu radnicu nisu evidentirali prekovremene sate rada 6 sati, a isto je obračunato prilikom isplate plaće za taj mjesec. Dodao je da su sve navedene poslove povjerili ovlaštenom knjigovodstvenom servisu K. V. i smatrali su da su isti izvršili sve potrebno vezano za ugovore o radu i prijave te radnice, kao i vođenje potrebnih evidencija, to nisu provjeravali, ali su im za učinjene usluge platiti uredno naknadu. U spis je priložio preslike prijava o promjeni tijekom osiguranja zavoda za A. Š. od 16.12.2019. i 15.4.2020.
3. U tijeku dokaznog postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje A. Š. i M B., izvršen je uvid u obavijest počiniteljima, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja od 25.2.2020., evidencije o radnicima, obračune isplaćene plaće, ugovore o radu na određeno vrijeme, obrasce eM-1P zavoda, evidenciju o radnom vremenu radnika, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja od 18.2.2020., potvrde Odjela za prekršajne evidencije i izvadak iz sudskog registra, preslike prijava o promjeni tijekom osiguranja zavoda za A. Š. od 16.12.2019. i 15.4.2020. i vanjski uvid u podatke JRO MUP RH za okrivljenika M. Š..
3.1. Svjedokinja A. Š. je izjavilo da je u poslovnoj jedinici M. u N. započela raditi na mjestu prodavača 1.7.2019. i njezino radno vrijeme je bilo raspoređeno u smjenama koje su se izmjenjivale tjedno tako da je u 1. smjeni radila od 06,30 do 14,00 sati od ponedjeljka do subote, a nedjeljom je radila od 07,30 do 14,00 sati, a u 2. smjerni je radila od 14,00 do 20,00 sati od ponedjeljka do subote, a nedjeljom također od 14,00 do 20,00 sati i u tjednu je uvijek imala jedan slobodan dan i na taj način je radila do 15.12.2019., a nakon toga dakle od 16.12.2019. radila je pola radnog vremena odnosno 20 sati tjedno i to zbog smanjenog obima posla i zamjene za bolovanje i na taj način je radila do 16.4.2020. dakle radila je nepuno radno vrijeme, a nakon 16.4.2020. ponovo je počela raditi na puno radno vrijeme i na taj način je kako je naprijed navela u smjenama radila do 31.8.2021. nakon čega je prestala raditi u toj pravnoj osobi zbog novog zaposlenja. Na dan inspekcijskog nadzora 18.2.2020. radila je u navedenoj poslovnoj jedinici, kada je došla inspektorica pitala ju je za radno vrijeme, od kada radi, tko sve radi, pitala je za slobodne dane i ona joj je sve to odgovorila i rekla je da je njezino radno vrijeme raspoređeno u 1. i 2. smjeni u naprijed navedenom radnom vremenu, ali nije posebno isticala da je od 16.12.2019. do 4. mjeseca 2020. radila nepuno radno vrijeme odnosno 20 sati tjedno odnosno to ju inspektorica nije posebno ni pitala. Dodala je i to da je sve ugovore potpisivala sa poslodavcem i da na aplikaciji u mirovinskom je provjeravala i vidjela je da je sve uplaćivano što se tiče doprinosa i da je prijavljena i na mirovinsko i na zdravstveno. Dodala je i to da je uvijek na vrijeme primala plaću i da je odnos poslodavca prema njoj bio korektan.
3.2. Svjedokinja inspektorica rada M. B. je iskazala da je dana 18.2.2020. obavila inspekcijski nadzor u poslovnoj jedinici M. u N. koja posluje u sastavu društva Š.C.d.o.o iz N. u kojem je odgovorna osoba M. Š. i prilikom navedenog nadzora, a na temelju izjave zatečene radnice A. Š. utvrdila je da je ista radila u radno vrijeme koje je bilo raspoređeno u smjenama i to u 1. smjeni od 06,30 do 14,00 sati od ponedjeljka do subote, a nedjeljom je radila od 07,30 do 14,00 sati, a u 2. smjeni radila je u vremenu od 14,00 do 20,00 sati od ponedjeljka do subote, a također i nedjeljom u tom radnom vremenu , a na taj način radila je od zasnivanja radnog odnosa s tim što je imala uvijek jedan dan slobodan u tjednu. U dostavljenoj dokumentaciji za radnicu A. Š. i to u 4. ugovoru o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen 13.12.2019. , a radni odnos je zasnovan 16.12.2019. zbog zamjene za bolovanje i traje do 29.2.2020. utvrdila je da je ugovoreno nepuno radno vrijeme, odnosno 20 sati tjedno, a u 5. ugovoru o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen 31.12.2019. a radni odnos je zasnovan 16.12.2019. i traje do 31.5.2020. također zbog zamjene za bolovanje utvrdila je da je ugovoreno također nepuno radno vrijeme 20 sati tjedno. Prilikom ispitivanja navedene radnice ista joj je izjavila da je njezino radno vrijeme bilo raspoređeno na opisani način od zasnivanja radnog odnosno pri čemu ona nije navodila da bi u tijeku trajanja radnog odnosa došlo do promjene radnog vremena niti ju je ona to posebno pitala jer je dokumentaciju dobila tek kasnije. Isto tako je utvrdila da okrivljena pravna i odgovorna osoba nisu izvršili prijavu tijelu mirovinskog osiguranja za navedenu radnicu najranije 8 dana prije početka rada odnosno najkasnije prije početka rada i stjecanja svojstva osiguranika prije dana 16.12.2019. za puno radno vrijeme, a što su isti bili dužni učiniti do dana 16.12.2019., a također da nisu izvršili prijavu tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja za istu radnicu što su bili dužni učiniti najkasnije do 27.12.2019. za puno radno vrijeme. Uvidom u evidencije o radnicima za radnicu A. Š. od dana 16.12.2019. i 1.1.2020. do 25.2.2020. utvrdila je da nije evidentiran mirovinski staž do početka rada kod poslodavca. Također uvidom u evidenciju o radnom vremenu za navedenu radnicu utvrdila je da iste nisu vođene na propisani način odnosno u mjesecu siječnju 2020. nije evidentirano ono radno vrijeme koje je radnica navela u svojoj izjavi dakle svi sati rada. Isto tako nisu ni evidentirali ni prekovremena sate rada budući da je za istu radnicu u obračunu isplaćene plaće za siječanj 2020. obračunato 6 sati prekovremenog rada. Nakon obavljenog inspekcijskog nadzora sačinila je zapisnike od dana 18.2.2020. i 25.2.2020.
3.3. Uvidom u potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da okrivljena pravna osoba Š.C. d.o.o. nije osuđivana.
4. Nakon provedenog postupka u kojem je A. Š., pravni predstavnik okrivljene pravne osobe Š. d.o.o. priznao da nisu vodili evidencije o radnicima i o radnom vremenu na propisani način, u svezi provedenih dokaza, Sud smatra dokazanim da okrivljena pravna osoba kao poslodavac pravna osoba, u N., od 16. prosinca 2019. do 25. veljače 2020., nisu vodili evidencije o radnicima na propisani način, sukladno članku 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" 73/17) jer u evidenciji o radnicima za radnicu A. Š. nisu evidentirali podatke o mirovinskom stažu do početka rada kod poslodavca i u mjesecu siječnju 2020. nisu vodili evidenciju o radnom vremenu na propisani način, sukladno članku 8. stavak 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" 73/17), jer u evidencijama o radnom vremenu za radnicu A. Š. nisu evidentirali 6 sati prekovremenog rada koje su obračunali u obračunu isplaćene plaće za siječanj 2020. te da su se u radnji okrivljene pravne osobe stekla sva obilježja prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), te ga je stoga proglasio krivim i izrekao primjerenu kaznu.
5. Sud je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljenoj pravnoj osobi odmjerio novčanu kaznu ispod propisane najniže mjere za taj prekršaj. Naime, pri odmjeravanju kazne Sud je uzeo u obzir da je pravni predstavnik okrivljene pravne osobe priznao prekršaj, da ovim prekršajem nisu izazvali teže posljedice, odnosno da takve posljedice nisu uopće izazvali, a posebno da, prema stanju spisa predmeta, okrivljena pravna osoba je prekršajno neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni ili kazneni postupak, pa je upravo zbog svih tih razloga okrivljenoj pravnoj osobi ublažena novčana kazna, jer je ocijenio da će se ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.
5.1. Sud nije našao otegotnih okolnosti na strani okrivljene pravne osobe.
6. Nakon provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljene pravne osobe koja osporava prekršaje označene pod točkom I, II i III optužnog prijedloga, cijeneći iskaz svjedokinje A. Š., iskaz svjedokinje inspektorice rada M. B. i druge provedene dokaze pojedinačno i stavljajući ih u međusobni odnos, Sud nije našao pouzdani dokaz da je okrivljena pravna osoba počinila prekršaje iz članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19), valjalo je stoga temeljem odredbe članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljenu pravnu osobu osloboditi od optužbe u tom dijelu.
6.1. Naime, pravni predstavnik okrivljene pravne osobe u svojoj obrani osporio je da bi radnica A. Š. od dana 16.prosinca 2019. radila u punom radnom vremenu, navodeći da je ista radnica od 16. prosinca 2019. do 15. travnja 2020. radila nepuno radno vrijeme 20 sati tjedno zbog zamjene radnice na bolovanju, a što je svojim iskazom potvrdila svjedokinja A. Š., pri čemu je istaknula da je prilikom inspekcijskog nadzora navela radno vrijeme (1. smjena od 06,30 do 14,00 sati od ponedjeljka do subote, nedjelja od 07,30 do 14,00 sati, 2. smjena od 14,00 do 20,00 sati od ponedjeljka do subote, nedjelja od 14,00 do 20,00 sati), ali da nije posebno isticala da je od 16. prosinca 2019. do 4. mjeseca 2020. radila nepuno radno vrijeme odnosno 20 sati tjedno te obzirom na iskaz svjedokinje inspektorice rada M. B. da A. Š., prilikom ispitivanja nije navodila da bi u tijeku trajanja radnog odnosa došlo do promjene radnog vremena niti ju je ona to posebno pitala, a obzirom da se optužba temelji na izjavi radnice Antonije Škegro dakle, obzirom na ovakav iskaz svjedokinje A. Š. da od 16. prosinca 2019. nije radila u punom radnom vremenu te da iz optužbe proizlazi da je radni odnos radnice A. Š. od 16. prosinca 2019. bio reguliran ugovorima o radu na određeno vrijeme sa nepunim radnim vremenom, slijedom čega okrivljena pravna osoba nije ni trebala sa radnicom A. Š. od dana 16. prosinca 2019. sklopiti ugovor o radu na puno radno vrijeme niti je od tada imala obvezu istu radnicu prijaviti na mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, dakle, obzirom na naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude.
6.2. Kako je pravni predstavnik okrivljene pravne osobe u svojoj obrani naveo da radnica A. Š. od 16. prosinca 2019. do 15. travnja 2020. nije radila u punom radnom vremenu, a što je svojim iskazom potvrdila svjedokinja A. Š., Sud nije našao pouzdani dokaz da okrivljena pravna osoba nije vodila evidenciju o radnom vremenu za radnicu A. Š. za mjesec siječanj 2020. a na način da u evidencijama o radnom vremenu nije evidentirala radno vrijeme i to u 1. smjeni od 06,30 do 14,00 sati od ponedjeljka do subote, nedjelja od 07,30 do 14,00 sati, u 2. smjeni od 14,00 do 20,00 sati od ponedjeljka do subote, nedjelja od 14,00 do 20,00 sati te su iz izreke presude izostavljeni navodi iz optuženja u tom dijelu.
7. Trošak postupka određen je na osnovu članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 3.a i stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), u paušalnom iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) / 113,02 kn (sto trinaest kuna i dvije lipe).
8. U tijeku prekršajnog postupka, uvidom u podatke JRO MUP RH za M. Š. utvrđeno da je okrivljenik M. Š., OIB:…, rođenog…. umro dana …., trebalo je temeljem članka 155. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 110/15, 70/17, 118/18), protiv okrivljenika obustaviti prekršajni postupak.
9. S obzirom da je protiv okrivljenika M. Š. obustavljen prekršajni postupak, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
U Vinkovcima 5. siječnja 2023.
Zapisničar Sudac
Marica Nikolić, v.r. Nada Mišić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sud Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka presude.
Žalba se podnosi ovome Sudu u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. okrivljenoj pravnoj osobi
2. tužitelju
3. spis
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
Smilja Majstorović
[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.