1

93. Ovr-3155/2022-17

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000  Osijek

 

93. Ovr-3155/2022-17

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

 

 

R J E Š E N J E

 

 

 

            Općinski sud u Osijeku, po sucu Branki Lukić, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice Mateje Vukmir, u ovršnom postupku ovrhovoditelja D. T. iz T., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva R. & partneri u O., protiv ovršenika I. Š. iz T., OIB: …, odlučujući o prijedlogu za ovrhu na nekretnini ovršenika, 5. siječnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu kao neosnovan.

 

 

z a k lj u č i o   j e

 

 

Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini u suvlasništvu ovršenika ½ upisanoj u k.o. T., kč.br. … zk. ul. … i nekretnine u suvlasništvu ovršenika ½ upisanoj u k.o. T., kč. br. … zk. ul. … u naravi oranica Ul. U., površine 292 m2, i to s danom 8. studenog 2022., budući da je tog dana brojem Z-19401/22 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-3155/22-3.

 

 

Obrazloženje

 

 

              1. Dana 31. listopada 2022 ovrhovoditelj je predložio promjenu sredstva i predmeta ovrhe, i to ovrhu na nekretnini u suvlasništvu ovršenika, na temelju pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Općinskog suda u Osijeku pod P-166/11 od 21. travnja 2011., kojom je naloženo ovršeniku da ovrhovoditelju isplati iznos od 80.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća 1. ožujka 2010. do isplate, te da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 2.380,00 kn.

 

              2. U prijedlogu je ovrhovoditelj naveo da je rješenjem ovog suda pod br. Ovr-2870/11 od 29. rujna 2011., na temelju ranije navedene ovršne isprave, određena ovrha na novčanim sredstvima ovršenika, ali da na računima ovršenika nije bilo sredstava pa je postupak obustavljen rješenjem od 2. rujna 2013. Nadalje, ovrhovoditelj je predložio i ovrhu na pokretninama ovršenika, koja je određena rješenjem ovog suda pod br. Ovr-3939/2013, a pokretnine ovršenika nisu predane ovrhovoditelju. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj je predložio ovrhu na nekretninama u suvlasništvu ovršenika u ½ dijela.

 

              3. Na zahtjev suda da se očituje na okolnosti iz odredbe čl. 80. b. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), ovrhovoditelj se očitovao na način da je istaknuo da tražbina nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina na kojima se predlaže provesti ovrhu, da se cijene zemljišta u T. kreću između 60.000,00 kn do 100.000,00 kn. Ovrhovoditelj je istaknuo i da je ovrha na drugim predmetima bila bezuspješna. Naime, ovrha na novčanim sredstvima ovršenika je obustavljena budući da nije bilo novčanih sredstava na računima ovršenika. Ovrha na pokretninama da je određena rješenjem od 9. siječnja 2014. Radi prodaje pokretnina provedena je javna dražba 28. lipnja 2016. u poslovnim prostorijama javnog komisionara C. d.o.o. u O., na kojoj pokretnine nisu prodane. Druga dražba zakazana je za 22. siječnja 2019., a nije održana zbog obavijesti komisionara da više ne obavlja poslovne javnog komisionara. Ovrhovoditelj je u više navrata obavještavao sud da pokretnine nisu predane ovrhovoditelju te da ne može stupiti u kontakt s javnim komisionarom koji izbjegava pozive. Ovrhovoditelj je istaknuo da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina namiri u cijelosti ili djelomično,  da nema ni opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja. Međutim, budući da iz ovršne isprave proizlazi da je tužitelj temeljem Ugovora o predaji poslovnog udjela kao član društva D. d.o.o. T. prodao ovršeniku svoj poslovni udio, ovrhovoditelj ima legitimna očekivanja o korištenju kupoprodajne cijene u svrhu ulaganja u novo poslovanje što predstavlja opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine. Ovršenik dugo godina, protivno načelu savjesnosti i poštenja, izbjegava ispuniti svoju obvezu, a ovrhovoditelj ne bi trebao zbog toga ispaštati. Na ročištu 14. prosinca 2022. ovrhovoditelj je ostao pri svojim navodima.

 

              4. Ovršenik se podneskom od 17. studenog 2022. na okolnosti iz čl. 80. b st. 2. OZ očitovao na način da je istaknuo da je vrijednost tražbine nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, da mu predmetna nekretnina služi da stanovanje i zadovoljavanje osnovnih potreba, da je pod hipotekom A. B. d.d. Ovršenik je rekao da nije izjavom sadržanoj u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s tim da ovrhovoditelj radi namirenja svoje tražbine zatraži namirenje prodajom predmetne nekretnine.

 

              5. Najprije valja reći da je ovaj postupak započeo 7. listopada 2013.,  ovrhovoditeljevim podnošenjem prijedloga za ovrhu na pokretninama ovršenika, a da iz spisa Ovr-2870/11, koji je priložen ovom spisu, proizlazi da je rješenjem Ovr-2870/11 od 29. rujna 2011. određena ovrha na novčanim sredstvima ovršenika, koja je, potom, obustavljena rješenjem od 2. rujna 2013. Na ročištu 26. svibnja 2015. popisane su pokretnine u vlasništvu ovršenika i odvezene u skladište komisionara u Dunavskoj 67 u Osijeku. Na dražbi 28. lipnja 2016., održanoj od strane javnog bilježnika D. D., u prostoru komisonara, pokretnine nisu prodane. Zaključkom suda određena je javna dražba za 22. siječnja 2019. na adresi javnog komisonara, a komisonar je podneskom od 15. siječnja 2019. obavijestio sud da od 1. studenog 2017. ne obavlja poslove javnog komisionara. U nastavku postupka, ovrhovoditelj je predložio da komisionar preda pokretnine i da sud odredi dražbu radi prodaje putem sudskog ovršitelja, a podneskom od 18. studenog 2019. ovrhovoditelj je istaknuo da komisionar nije predao pokretnine te da su u tijeku pregovori oko navedenog. Posljednjih nekoliko godina, u nekoliko navrata, ovrhovoditelj je obavještavao sud da ne može stupiti u kontakt s komisionarom koji izbjegava pozive, a na višestruke upite suda o tome gdje se nalaze pokretnine i iz kojeg razloga nisu predane ovrhovoditelju, komisionar se oglušio. Stoga je sud pozvao ovrhovoditelja zaključkom od 19. listopada 2022. da se očituje o nastavku postupka, a ovrhovoditelj je podnio prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe koji je predmet odlučivanja.

 

              6. Prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika nije osnovan.

 

              7. Odredbom čl. 80. b st. 2. i st. 3. OZ određeno je, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, i ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

 

              8. Najprije, valja istaknuti da je sud pozvao stalnog sudskog vještaka S. M. da se očituje o okvirnoj procjeni tržišne vrijednosti nekretnina u suvlasništvu ovršenika, a da se podneskom od 14. studenog 2022. očitovao istaknuvši  da vrijednost ½ nekretnine upisane u zk.ul. … k.o. T. iznosi 325.000,00 kn do 350.000,00 kn, a da vrijednost ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. 4150 k.o. Tenja iznosi 35.000,00 kn do 40.000,00 kn.

             

              9. Dakle, tražbina ovrhovoditelja iznosi 80.000,00 kn, uz kamate koje na navedeni iznos teku od 2010. do isplate, a okvirna ukupna vrijednost nekretnina u suvlasništvu ovršenika iznosi oko 360.000,00 kn do 390.000,00 kn, budući da sud prihvaća procjenu stručnjaka kao vjerodostojnu procjenu tržišnih prilika. Iz navedenog, dakle, proizlazi da tražbina ovrhovoditelja jest nerazmjerno manja od okvirno procijenjene vrijednosti nekretnina na kojima se predlaže provesti ovrhu, ako se u obzir ne uzima opterećenost ovršenikovog suvlasničkog dijela.

 

              10. Međutim, ako se u obzir uzme opterećenost ovršenikovih nekretnina, valja reći da nije svrsishodno odrediti ovrhu na nekretninama ovršenika. Naime, iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu upisanu u zk. ul. … k.o. T. proizlazi da je ovršenikov suvlasnički dio opterećen založnim pravom za korist trgovačkog društva A. S..Ro, R. Č., za iznos od 35.906,41 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, da je opterećen i založnim pravom u korist R. Z., vl. R. utd, O., za iznos od 18.891,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama, i založnim pravom u korist Č. P. M. iz B., u iznosu od 6.268,34 kn, s pripadajućim kamatama. Nadalje, iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu upisanu u zk. ul. … k.o. T. proizlazi da je ovršenikov suvlasnički dio opterećen založnim pravom za korist S. b. d.d. O. u iznosu od 105.000,00 CHF, a opterećen je i već spomenutim založnim pravom za korist trgovačkog društva A. S..Ro, R. Č., za iznos od 35.906,41 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, založnim pravom u korist R. Z., vl. R. utd, O., za iznos od 18.891,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama, i založnim pravom u korist Č. P. M. iz B., u iznosu od 6.268,34 kn, s pripadajućim kamatama.

 

              11. Naime, s obzirom da su navedeni založni vjerovnici, sukladno čl. 297. st. 1. OZ i čl. 114. st. 1. OZ, nedvojbeno stekli založno pravo i pravo namirenja prije ovrhovoditelja u ovom postupku, a vrijednost osiguranih tražbina založnih vjerovnika premašuje iznos od 142.000,00 eura, ovrhovoditelj se prodajom nekretnina ovršenika ne bi mogao ni djelomice namiriti. Štoviše, na temelju odredbe čl. 94. OZ, založni vjerovnici bi imali pravo izjaviti prigovor nedostatka pokrića, odnosno, predložiti obustavu postupka ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos tražbine ovrhovoditelja.

 

              12. Osim svega navedenog, važno je istaknuti da je podneskom od 29. prosinca 2022. javni komisionar zamolio sud da naloži ovrhovoditelju preuzimanje pokretnina oduzetih u ovršnom postupku koje se nalaze u skladištu javnog komisionara na adresi …, pa da je, suprotno navodima ovrhovoditelja, a i dosadašnjim saznanjima suda, ovrha na pokretninama još uvijek moguća, odnosno, ovrha na drugim predmetima nije bezuspješna.

 

              13. Slijedom navedenog, uzimajući u obzir i nespornu činjenicu da ovršenik živi u predmetnoj kući u U. 32, a da razlozi koje je naveo ovrhovoditelj kao razloge za hitno namirenje ne predstavljaju razloge koji bi opravdavali hitno namirenje prodajom ovršenikovih nekretnina, sud je utvrdio da bi se prodajom nekretnina u suvlasništvu ovršenika narušila pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika pa je riješeno kao u izreci ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 80. b. st. 2. i st. 3. OZ.

 

              14. Osim toga, sud još jednom naglašava da nije ni svrsishodno odrediti ovrhu na itekako opterećenim nekretninama ovršenika čijom prodajom se ovrhovoditelj ne bi uspio ni  djelomice namiriti.

 

15. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 90. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19), sud je donio zaključak kojim nalaže zemljišno-knjižnom odjelu ovog suda zabilježbu rješenja o odbijanju prijedloga za ovrhu, i to s danom 8. studenog 2022., budući da je tog dana brojem Z-19401/22 zabilježeno

 

pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-3155/22-3.             

 

U Osijeku 5. siječnja 2023.

 

                                                                                                                S u d a c

                                                                                                                Branka Lukić, v.r.

                                                                                                               

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

 

              Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek

 

Dostaviti:

1. ovrhovoditelju po pun.
2. ovršeniku
3. ZK Odjelu