- 1 -              Rev 1286/2022-2

 

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1286/2022-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari II-tužiteljice M. P. iz Z., OIB … , zastupane po punomoćnici D. K. M. M. i I.t. P. M. iz P., OIB … , zastupan po punomoćnici D. K. M. M. kao nasljednika I-tužiteljice D. K. M. M., protiv tuženika N. V. iz V. O. … , zastupanog po punomoćnici G. P., odvjetnici u D., radi brisanja upisa u zemljišnim knjigama, odlučujući o revizijama tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-665/2017-3 od 24. svibnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-483/16-59 od 7. travnja 2017., u sjednici održanoj 4. siječnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              I. Prihvaća se revizija III-tužitelja P. M. podnesena po punomoćniku odvjetniku D. A. i slijedom toga ukidaju se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-483/16-59 od 7. travnja 2017. i presuda Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-665/2017-3 od 24. svibnja 2018. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

 

III. Odbacuje se revizija II i III-tužitelja od 30. srpnja 2018. podnesena po punomoćniku G. F. glede pitanja postavljenih u toj reviziji.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:

 

              „O d b i j a  s e  tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„1. Utvrđuje se kao pravno nevaljana uknjižba prava vlasništva izvršena na nekretninama k.č.br. 196 Livada nad stranom površine 181 čhv, k.č.br. 197 Livada nad stranom, površine 418 čhv, k.č.br. 191 pašnjak B. I. površine 901 čhv upisanih u z.k.ul. 364 k.o. G. V. i k.č.br. 192/2 O. B. I. površne 553 čhv upisane u z.k.ul. 461 k.o. G. V. u korist tuženoga N. V., upisanog na temelju kupoprodajnog ugovora od 01.08.1996.godine, te se nalaže brisanje te uknjižbe i upis prava vlasništva tužitelja na navedenim nekretninama k.č.br. 196 Livada nad stranom površine 181 čhv, k.č.br. 197 Livada nad stranom, površine 418 čhv, k.č.br. 191 pašnjak B. I. površine 901 čhv upisanih u z.k.ul. 364 k.o. G. V. i k.č.br. 192/2 O. B. I. površine 553 čhv upisane u z.k.ul. 461 k.o. G. V. prijenosom u nove zemljišnoknjižne uloške na ime i u vlasništvo tužitelja: 1. D. K. M. M. iz … , OIB: … u ½ dijela, 2. M. P. iz Z., … , OIB: … u ¼ dijela i 3. P. M. iz P., … , OIB: … , u ¼, u roku 15 dana.

 

2. Nalaže se tuženom da tužiteljima naknadi parnične troškove, u roku od 15 dana.".

 

2. Kako su tužitelji kao nasljednici univerzalni pravni slijednici prodavatelja to u ovoj parnici imaju položaj jedinstvenih suparničara sukladno odredbi čl. 196. st. 1. u svezi s čl. 201. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP) to se učinci pravne radnje samo jednog od jedinstvenih suparničara proteže i na druge suparničare, u ovom konkretnom slučaju revizija podnesena samo po III-tužitelju po svojim učincima proteže se i na II-tužiteljicu.

 

3. Tužitelji primjenom odredbe čl. 382. st. 2. ZPP-a podnose reviziju zbog pitanja koja glase:

 

              „15.2. Da li je datum na javnobilježničkoj ispravi koju sastavlja javni bilježnik bitni sastojak ugovora?

 

              15.3. Da li je javni bilježnik u slučaju kad je naveo više datuma na javnobilježničkoj ispravi dužan učiniti vidljivim razloge za tako sastavljenu ispravu i učiniti jasnu poveznicu među datumima i razloge zbog kojih je došlo do prekida sastavljanja javnobilježničke isprave?

 

              15.4. Da li je dovoljno dokazan nedostatak potpisa prodavatelja u slučaju, ako javnobilježnička isprava sadrži čitljiv potpis druge, nepoznate osobe, na što su ukazali tužitelji i eksplicitno pokazali taj potpis na ročištu za glavnu raspravu?

 

              15.5. Da li je sud bio ovlašten u ovoj parnici po istaknutom objektivno drugačijem zahtjevu (kondemnatornom) i drugačijoj činjeničnoj osnovi (2.8.1996.), neposrednim uvidom u izvornik javnobilježničke isprave kao stvarnog dokaznog sredstva neku činjenicu utvrditi drugačije nego što je ona utvrđena u obrazloženju presude P-169/04 po deklarativnom zahtjevu (uz to, samo temeljem preslika javnobilježničke isprave)?

 

15.6. Da li je sud po brisovnoj tužbi prvenstveno dužan sve bitne i odlučne činjenice utvrditi po pravilima izvanparničnog postupka, a tek podredno parničnog postupka, sve u skladu s odredbom članka 91. ZZK?

              16.1. Da li je prijedlog za uknjižbu i odluke o tome prijedlogu bitna pretpostavka za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi?“.

 

4. Trećetužitelj podnosi reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. zbog pitanja:

 

„Da li suprotnost javnobilježničkog akta odredbama čl. 69. st. 1., koji ima za posljedicu primjenu čl. 70. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu - takav akt nema snagu javne isprave - ima za posljedicu pravno nevaljanu uknjižbu prava u zemljišne knjige temeljem takvog akta?“.

 

5. Na revizije nije odgovoreno.

 

6. Revizija iz točke III. izreke ovog rješenja nije dopuštena.

 

7. Iz pitanja koja postavljaju revidenti razvidno je da se radi o pitanjima kojima se osporavaju činjenična utvrđena sudova nižeg stupnja pa se stoga ne radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjete dopuštenosti iz čl. 382. st. 2. ZPP-a, slijedom čega je odlučeno kao pod III. izreke temeljem odredbe čl. 392.b ZPP-a.

 

8. Pitanje koje je postavljeno u reviziji kao pod 4. ovog obrazloženja ovaj sud smatra pitanjem važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

 

9. Revizija iz točke I. izreke je osnovana.

10. Sukladno odredbi čl. 392.a ZPP-a ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje se može smatrati važnim pitanjem sukladno odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a.

 

11. U postupku pred sudovima nižeg stupnja utvrđeno je:

 

- da je među strankama sporan upis prava vlasništva tuženika na nekretninama pobliže opisanim u izreci pobijane presude, a ovo iz razloga jer tužitelji smatraju da Ugovor o prodaji broj OU-79/96 od 1. kolovoza 1996., kao isprava na temelju koje je izvršen upis ima nedostatke koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost, a pored toga za tužitelje je sporan i postupak upisa u zemljišnoj knjizi,

 

- da se Ugovor o prodaji od 1. kolovoza 1996., obzirom na tvrdnje tužitelja kojima ukazuju na pobojnost i ništetnost ugovora trebaju promatrati kroz odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, i 88/01, dalje: ZOO) koje se odnose na valjanost Ugovora,

 

- da su tužitelji pokrenuli parnični spor dana 6. prosinca 2004., protiv ovdje tuženika radi utvrđenja ništetnosti Kupoprodajnog ugovora od 1. kolovoza 1996., a koji postupak se vodio pred Općinskim sudom u Vrbovskom, pod poslovnim brojem P-169/04,

 

- da je u navedenom predmetu donesena presuda Općinskog suda u Vrbovskom poslovni broj P-169/04-60 od 29. prosinca 2006., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Koprivnici poslovni broj Gž-1596/07 od 11. prosinca 2007., a kojim presudama je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji je glasio na utvrđenje ništavosti predmetnog Kupoprodajnog ugovora, te predaju u posjed tužiteljima k.č.br. 204 k.o. G., upisane z.k.ul.br. 74 i k.č.br. 234 upisane u z.k.ul.br. 73, sve k.o. G. V.,

 

- da tužitelji nisu dokazali tijekom postupka da je predmetni Ugovor ništav ili pobojan, i stoga je isti pravno valjan,

 

- da je prednik tužitelja bio upisan u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama, te navodi tužitelja da bi predmetni upis bio nevaljan, nisu osnovani.

 

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sudovi zaključuju i utvrđuju da je Ugovor o kupoprodaji od 1. kolovoza 1996. pravno valjan, zatim da u pogledu predmeta upisa u vrijeme podnošenja prijedloga na zapisnik dana 2. travnja 1997. nije postojala zapreka tome upisu, da nije bilo sumnje u to da li je N. M. protiv kojeg je zahtijevan upis sposoban raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li N. V. (ovdje tuženik) koji je podnio prijedlog na to ovlašten, pa kako utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesene  isprave Ugovora o prodaji broj OU-79/96 od 1. kolovoza 1996., to je Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Vrbovskom osnovano donio rješenje poslovni broj Z-269/97 dana 2. srpnja 1997., kojim je na temelju Ugovora o prodaji od 1. kolovoza 1996. sastavljenog po javnom bilježniku dozvolio otpis k.č.br. 196 i 197 upisanih u z.k.ul.br. 73 k.o. G. V., te k.č.br. 191 i 192/2 upisanih u z.k.ul.br. 74 k.o. G. V., sve sa imena M. N. iz V., Tuk 3, te prijenos u postojeći z.k.ul.br. 364 k.o. G. V., u korist tuženika N. V., a sve to pravilnom primjenom čl. 108. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - dalje: ZZK).

 

13. Pitanje koje ovaj sud smatra važnim pitanjem svodi se na dilemu je li valjan Ugovor o prodaji sklopljen u formi javnobilježničkog akta i posljedično je li bilo mjesta provedbi tog ugovora u zemljišnim knjigama i jesu li tužitelji kao pravni slijednici i nasljednici prodavatelja povrijeđeni u svom knjižnom pravu.

 

14. Iz spornog Ugovora o prodaji slijedi, a to nije niti sporno, da je taj ugovor sastavljen u formi javnobilježničkog akta kod javnog bilježnika i da na početku tog akta slijedi da je sastavljen 1. kolovoza 1996., a na kraju ove isprave stoji datum 2. kolovoz 1996.

 

15. Prema odredbi čl. 69. st. 1. toč. 6. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94 - dalje: ZJB) propisano je da javnobilježnički akt mora imati dan, mjesec, godinu i mjesto kada je isprava sastavljena.

 

Prema odredbi čl. 70. st. 1. javnobilježnički akt u kojem između ostalog nije poštovan uvjet iz čl. 69. st. 1. toč. 6. (dan, mjesec, godina i mjesto sastavljanja) nema snagu javne isprave.

 

16. Odredbama čl. 43. st. 1. i čl. 44. ZZK  određeno je da će se  upisi u zemljišnu knjigu dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost, a upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se temeljem isprava koje nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost, te isprave koje ne sadrže podatke o mjestu i vremenu sastavljanja ali je na njima izvršena ovjera kod javnog bilježnika, smatraju se podobnim za provođenje upisa.

 

17. Odredbom čl. 52. st1. ZZK propisano je:

 

„Zemljišnoknjižni sud dopustit će uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom.“.

 

Također valja upozoriti i na odredbu čl. 54. ZZK prema kojoj  privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba, trebaju, osim onoga što se i inače zahtijeva za isprave, sadržavati i:

 

a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva;

 

b) izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu. Ta se izjava može dati i u posebnoj ispravi ili u prijedlogu za upis. Ali, u takvim slučajevima, isprava ili prijedlog koji sadrže izjavu, moraju sadržavati sve ono što se zahtijeva za uknjižbu.

 

18. S druge strane iz odredbe čl. 55. st. 1. ZZK slijedi da su javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba isprave koje su o pravnim poslovima sastavili za to nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti i u propisanom obliku, ako sadrže sve što se zahtijeva i za uknjižbu na temelju privatnih isprava.

 

19. Upisi u zemljišne knjige provode se u zemljišnoknjižnom postupku na temelju isprava, pa se radi o strogo formalnom postupku.Upisi promjene prava vlasništva koji se temelje na ispravama koje ne udovoljavaju formalnim uvjetima valjanosti ili potpunosti bili bi nevaljani upisi i takvim upisom ako bi do njega došlo vrijeđalo bi se knjižno prava prednika. Prednik nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je stoga radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i tražiti uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno u smislu odredbe čl. 129. ZZK.

 

20. Imajući u vidu odredbe citirane odredbe ZJB-a i ZZK o uvjetima formalne valjanosti i potpunosti isprava na temelju kojih se može provesti upis zemljišnoknjižnih prava u zemljišnim knjigama za sada se ne može prihvatiti zaključak sudova nižeg stupnja da upisom nije vrijeđano knjižno pravo tužitelja.

 

21. Stoga je valjalo ukinuti presude sudova nižeg stupnja primjenom odredbe čl. 395. ZPP-a, a u nastavku postupka sudovi nižeg stupnja trebaju ocijeniti koje posljedice na knjižni upis ima činjenica da datum sastavljanja javnobilježničke isprave nije na ispravi određen jer se na njoj nalaze dva datuma, ima li to posljedicu da je isprava ne može smatrati javnom ispravom te ima li ta isprava značaj i valjanost privatne isprave ovjerene kod javnog bilježnika te nakon toga donijeti na zakonu osnovanu odluku.

 

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. ZPP-a.

 

Zagreb, 4. siječnja 2023.

 

                                          Predsjednik vijeća:

                                                                                        mr.sc. Dražen Jakovina,v.r.