Poslovni broj: Gž Ovr-769/22-2

 

Poslovni broj: Gž Ovr-769/22-2

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ana Buklijaš, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o., Z., OIB ..., koje zastupaju punomoćnici iz OD B. & P., odvjetnici u Z., protiv ovršenika R. V., R., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik V. A., odvjetnik u R., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola pod poslovnim brojem Ovr-8015/16-68 od 2. rujna 2022., 4. siječnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola pod poslovnim brojem Ovr-8015/16-68 od 2. rujna 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskim rješenjem odbijeni su prijedlozi ovršenika za odgodu ovrhe.

 

2.              Protiv citiranog rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP-a), u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ), uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači.

 

3.              Ovrhovoditelj je odgovorio na žalbu ovršenika osporavajući žalbene navode s prijedlogom da se ista odbije i potvrdi pobijano rješenje.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Rješenjem o ovrsi pod poslovnim brojem Ovr-8015/16-6 od 7. prosinca 2016. određena je ovrha na nekretnini ovršenika kč. br. 7770/5, kuća, garaža i dvorište, 403 m2, zk. ul. 7911 k.o. R., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja Z. B. d.d., Z. u iznosu od 1.552.469,28 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.508.668,57 kuna te na iznos od 659,38 kuna teku od dana 6. rujna 2016. pa do isplate, a na iznos od 43.141,33 kuna od dana 3. studenog 2016. pa do isplate, na temelju ovršne isprave-Ugovora o namjenskom kreditu od 26. srpnja 2007., solemniziranom po javnom bilježniku D. D. u Rovinju pod poslovnim brojem OV-6383/07 dana 2. kolovoza 2007., a navedeno rješenje postalo je pravomoćno donošenjem rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-68/18 od 6. lipnja 2018. kojim su odbijene žalbe stranaka osim u dijelu u kojem su žalbe bile izjavljene iz razloga propisanih u članku 50. stavkom 1. točka 7. i 10. OZ-a.

5.1.              Ovrhovoditelj B. K. d.o.o. sa sjedištem u Z. nastavio je ovršni postupak umjesto prvobitnog ovrhovoditelja Z. B. d.d., Z. na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-8015/2016-40 od 6. veljače 2020.

 

5.2.              Konačno, rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-8015/2016-45 od 6. studenog 2020. ovršenik R. V. iz R. upućen je pokrenuti parnicu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom.

 

6.              Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik u žalbi protiv rješenja o ovrsi od 27. prosinca 2016., te podnescima od 20. lipnja 2018., 22. prosinca 2021. i 12. travnja 2022. podnio prijedloge prvostupanjskom sudu radi odgode predmetne ovrhe ističući, među ostalim,

- da nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja jedini dom njemu i njegovoj obitelji te ukazujući, s tim u svezi, na pravo na dom zaštićenu odredbama članka 8. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06, 2/10 i 13/17, u daljnjem tekstu: Konvencija) što se u pobijanom rješenju izrijekom i navodi,

-ukazujući da je pred prvostupanjskim sudom u tijeku postupak radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom u kojem se osporava visina potraživanja ovrhovoditelja,

- te ukazujući na postupak poslovni broj P-586/21 u kojima je ovršenik, kao tužitelj, u tužbi istakao tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnim Ugovora o ustupu tražbine zaključenog između ranijeg ovrhovoditelja Z. B. d.d. i sadašnjeg ovrhovoditelja B. K. d.o.o., kao i postupak radi utvrđenja ništetnim odredaba Ugovora o namjenskom kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi, koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom postupku.

 

7.              Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje kojim je odbio prijedloge ovršenika za odgodu ovrhe ocjenjujući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a time da za odgodu ovrhe nisu ostvarene propisane zakonske pretpostavke iz odredbe članka 65. OZ-a, neovisno o parničnim postupcima koje je pokrenuo ovršenik kao tužitelj i na kojima temelji svoje prijedloge.

 

8.              Prema odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ostvaren koji od zakonskih razloga za odgodu ovrhe propisanih odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 10. OZ-a: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

 

9.              Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

 

9.1.              Dakle, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

 

10.              U tom kontekstu, imajući u vidu činjenicu da je u konkretnom slučaju kao osnova ovrhe poslužio Ugovor o namjenskom kreditu solemniziran po javnom bilježniku kao ovršna isprava, osnovano ovršenik u žalbi osporava zakonitost pobijanog rješenja te pravilnost činjeničnih i pravnih ocjena prvostupanjskog suda na kojima je rješenje utemeljeno.

 

11.              Iz razloga pobijanog rješenja može se razumjeti kako je prvostupanjski sud smatrao odlučnim da ovršenik nije dokazao da bi provedbom predmetne ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pri čemu je zaključio kako sam gubitak nekretnine ne podrazumijeva takvu štetu, te da bi popravljanje takve štete bilo moguće isplatom vrijednosti prodajom nekretnine ili naknadom štete u vidu povrede prava osobnosti zbog gubitka doma.

 

12.              Istodobno, u razlozima koji su izneseni kao relevantni za donošenje rješenja kojima se prijedlozi za odgodu ocjenjuju neosnovanima, izostalo je bilo kakvo obrazloženje o prigovoru povrijeđenog prava na dom i, s tim u svezi, šteti koju bi provedbom ovrhe pretrpio ovršenik.

 

13.              Dakle, prvostupanjski sud prigovore ovršenika o ispunjenju pretpostavki za odgodu ovrhe, među kojima i nastanak štete zbog povrede prava na dom, je propustio na valjan  pravilan i svestran način razmotriti i ocijeniti u kontekstu vođenja i rezultata parničnih postupaka koje je pokrenuo ovršenik, i na koje se u prijedlogu poziva.

 

14.              Napominje se da je pravilno prvostupanjski sud smatrao kako Ugovor o ustupu tražbine ranijeg ovrhovoditelja Z. B. d.d. doista ne predstavlja ovršnu ispravu kao osnovu ovrhe, međutim, isti predstavlja ispravu na temelju koje se ovrhovoditelj B. K. d.o.o. legitimira kao ovrhovoditelj, odnosno, na kojem temelji svoju aktivnu legitimaciju za vođenje ovog postupka.

 

15.              Valja ukazati prvostupanjskom sudu kako je kod ocjene osnovanosti prigovora prava na dom sud dužan ispitati razmjernost i nužnost miješanja u eventualno pravo na dom ovršenika, polazeći od okolnosti konkretnog slučaja, cijeneći može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa odnosno postoji li za njega prijeka društvena potreba. (Odluka Ustavnog suda odlukama broj: U-III-1479/2018 od 29. siječnja 2020.).

 

16.              Slijedom navedenog, kako su relevantne činjenice za ocjenu osnovanosti podnesenog prijedloga ovršenika ostale nepotpuno utvrđene, žalbu ovršenika valjalo je uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

 

17.              U nastavku postupka prvostupanjski sud će postupiti po uputama i primjedbama iz ovog rješenja nakon čega će o podnesenom prijedlogu donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

 

U Splitu 4. siječnja 2023.