1 Poslovni broj 20 Kž-292//2022-4.
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Poslovni broj 20 Kž-292/2022-4.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Slavena Vidmara, kao predsjednika vijeća, Mile Solde kao suca izvjestitelja i Mirka Svirčevića kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika E. A., zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21. dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju odvjetniku A. V. protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj 3 K-2298/2021-17. od 19. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. siječnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenika E. A. kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim okrivljenika E. A. za počinjenje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.
2. Za počinjeno kazneno djelo okrivljenik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda uz rok provjeravanja od dvije godine.
3. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08,76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje ZKP/08) okrivljenik je dužan platiti paušalni iznos od 300,00 kn.
4. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio okrivljenik po branitelju odvjetniku A. V. zbog svih žalbenih razloga s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili da preinači pobijanu presudu i oslobodi ga optužbe, a podredno da mu izrekne blažu kaznu.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Žalba okrivljenika nije osnovana.
7. Okrivljenik je najavio žalbu iz svih žalbenih razloga no iz sadržaja žalbe proizlazi da se ona uglavnom odnosi na pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Okrivljenik u žalbi napada utvrđenje prvostupanjskog suda da je zaprijetio oštećenoj supruzi L. A. te tvrdi da za takvo utvrđenje nije bilo dokaza i da je stoga prvostupanjski sud primjenom načela in dubio pro reo trebao okrivljenika osloboditi optužbe.
8. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi po branitelju tvrdi da je prvostupanjski sud u prvostupanjskoj presudi pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično. Suprotno svim žalbenim navodima okrivljenika kojima osporava pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, ovaj drugostupanjski sud smatra da je pravilno zaključio prvostupanjski sud u pobijanoj presudi da je okrivljenik kritične zgode navedene u izreci pobijane presude rekao oštećenoj, supruzi L. A. da će je ubiti odnosno zapaliti stan i auto. Za ovo svoje utvrđenje prvostupanjski sud je u obrazloženju prvostupanjske presude u točkama 9 do 14 iznio svoje razloge koje u cijelosti valjanima i pravilnima ocjenjuje i ovaj drugostupanjski sud. Netočan je žalbeni navod okrivljenika da je spornu a odlučnu činjenicu prvostupanjski sud utvrdio samo na iskazu oštećene L. A. Ovakve prijetnje, pogotovo one upućene članovima uže obitelji odnosno bliskim osobama u pravilu se izriču u „četiri oka"„ dakle bez svjedoka a na što ukazuje žalitelj smatrajući da je to dovoljna osnova za primjenu načela in dubio pro reo. No prvostupanjski sud tu odlučnu činjenicu nije utvrdio samo na iskazu oštećene. Naime, iskaz oštećene u bitnome je potvrdila i svjedokinja I. J. a njihovi iskazi su u svim bitnim dijelovima suglasni te nisu u suprotnosti s materijalnim dokazima koje je prvostupanjski sud proveo na raspravi. Kada se kritički analiziraju i međusobno usporede iskazi oštećene i svjedokinje J. te obrana okrivljenika kao i materijalni dokaz o pozivu oštećene policiji i prijavi okrivljenikove prijetnje dolazi se do zaključka da je okrivljenik oštećenoj uputio prijeteće riječi da će je ubiti odnosno zapaliti stan i auto od čega se ona uplašila i to prijavila policiji a potom nazvala sestru i rekla joj za tu prijetnju a potom zajedno s djetetom L. napustila stan. Sve ovo pravilno je utvrdio i prvostupanjski sud a žalbenim navodima okrivljenika kojima uporno i višekratno ponavlja tvrdnje da nije prijetio oštećenoj nije dovedena u pitanje pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda. U svezi dijela žalbenih navoda okrivljenika koji se odnose na dio činjeničnog opisa djela iz izreke prvostupanjske presude za kojega žalitelj smatra da nije dokazan valja istaći da je bitno obilježje ovoga kaznenog djela prijetnja usmrćenjem i nanošenjem zla podmetanjem požara pa je bilo bitno da prvostupanjski sud utvrdi da li je okrivljenik navedene prijetnje izrekao a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio. Za opstojnost kaznenog djela prijetnje za koje je okrivljenik proglašen krivim nije bitna činjenica sadržana u izreci pobijane presude „ a kada je L. A. u strahu pozvala policiju, unio joj se u lice i rekao da će svaki puta kada pozove policiju reći da je luda i nenormalna“ no po ocjeni drugostupanjskog suda netočan je navod okrivljenika da se radi o činjeničnom navodu koji nije dokazan jer je o tome svjedočila oštećena čiji iskaz je prvostupanjski sud ocijenio vjerodostojnim. Stoga nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
9. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj drugostupanjski sud nije našao drugih povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.
10. Kako je drugostupanjski sud utvrdio da nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika i da nema niti povreda odredaba kaznenog postupka i povreda kaznenog zakona na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 482. ZKP/08. odbio je žalbu okrivljenika kao neosnovanu.
Slavonski Brod, 4. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća
Slaven Vidmar
