- 1 -              Rev 1322/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1322/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. N. iz K., OIB: ... , zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima Đ. D.-G. i B. G. iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u K., protiv tuženika T. V. iz M., OIB: ... , zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima J. D., P. M., N. P., B. D. i A. M. iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u G., radi smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1709/2020-2 od 1. rujna 2020., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Kutini broj Psp-13/2019 od 22. travnja 2020., u sjednici održanoj 3. siječnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prihvaća se revizija tužitelja te se ukida rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1709/2020-2 od 1. rujna 2020. i predmet se vraća drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

O troškovima postupka nastalim povodom revizije odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem u toč. 1. izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja te je utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu dijela zemljišta označenog kao k.č.br. 911/55 iz k.o. J. oduzevši tužitelju dio posjeda navedene čestice od međe s česticom k.č.br. 911/55 iz k.o. J. u širini cca 7-8 m u dijelu uz put J. – J. L., pa u cijeloj dužini nekretnine do krajnjeg zapadnog dijela čestice gdje je ušao u posjed tužitelja za cca 6-7 m, s time da je točno neutvrđenog dana, a što je tužitelj saznao 25. siječnja 2018., u dijelu do puta srušio više stabala, u središnjem dijelu na posjedu tužitelja označio određen broj stabala za sječu, a u cijeloj dužini na posjedu tužitelja postavio kolčiće, čime je jasno manifestirao čin smetanja posjeda, oduzimanja posjeda tužitelja, slijedom čega je tuženiku naložena uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije opisanog čina smetanja na način da je dužan zauzeti i opisani dio zemljišta vratiti u posjed tužitelju, a ujedno je zabranjeno tuženiku svako daljnje i slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće. U toč. 2. prvostupanjskog rješenja naloženo je tuženiku platiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 6.000,00 kn.

 

2. Drugostupanjskom presudom u toč. I. izreke prihvaćena je žalba tuženika te je preinačeno prvostupanjsko rješenje na način da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a u toč. II. drugostupanjskog rješenja naloženo je tužitelju platiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.600,00 kn.

 

3. Protiv drugostupanjskog rješenja tužitelj je podnio reviziju temeljem odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i  70/19 – dalje: ZPP), predlažući da ovaj sud prihvati reviziju te preinači pobijano rješenje na način da odbije žalbu tuženika i potvrdi prvostupanjsku odluku, a podredno da ukine drugostupanjsku odluku i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

4. Tuženik nije dostavio odgovor na reviziju.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Temeljem odredbe čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

7. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 3261/2021-2 od 10. svibnja 2022. dopustio tužitelju izjavljivanje revizije zbog slijedećeg pravnog pitanja:

 

"Ima li mjesta odlukom suda pružiti posjedovnu zaštitu koja se sastoji samo u utvrđenju čina smetanja posjeda i zabrani svakog takvog ili budućeg smetanja ili pružanju posjedovne zaštite nema mjesta ako se osim ova dva elementa ne može naložiti uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja jer to nije moguće?"

 

8. Prvostupanjski sud je u ovoj pravnoj stvari prihvatio tužbeni zahtjev obzirom da je tužitelj dokazao da je bio u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu označenog dijela nekretnine te da je tuženik izvršio opisani čin smetanja posjeda.

 

9. Drugostupanjski sud na temelju istog činjeničnog stanja preinačuje prvostupanjsku odluku te odbija tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga što je tužitelj u tužbenom zahtjevu tražio da se utvrdi čin smetanja na način da mu je tuženik oduzeo posjed dijela označene nekretnine i da je zatražio uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na način da mu tuženik zauzeti dio zemljišta vrati u posjed te da se tuženiku zabrani svako daljnje slično smetanje posjeda, a obzirom da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je tuženik oduzeo tužitelju posjed dijela označene nekretnine. Drugostupanjski sud takvu svoju odluku temelji na tome da nije moguća uspostava ranijeg posjedovnog stanja jer se u konkretnom slučaju radi o rušenju stabla hrasta, bukve i bagrema pa tužitelj nema pravo na zaštitu posjeda tog dijela nekretnine.

 

10. Navedeno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda ne može se prihvatiti kao pravilno.

 

11. Naime, prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) tko drugoga samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. U smislu odredbe čl. 22. st. 1. ZVDSP tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda sastoji se od tri elementa ili zahtjeva, odnosno od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevog posjeda, da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja i da se tuženiku zabrani takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

 

12. Međutim, u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, moguće je prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće te nema zapreke udovoljiti tužbenom zahtjevu u deklaratornom dijelu i dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

 

13. Takvo pravno shvaćanje ovaj sud je zauzeo u više svojih odluka pa tako primjerice i u odlukama ovoga suda broj Rev 1769/14 od 5. lipnja 2018. i broj Rev 1797/16 od 14. ožujka 2017.

 

14. Tako je u ovoj pravnoj stvari za pravilnu primjenu materijalnog prava od odlučnog značaja utvrditi je li tuženik smetao tužitelja u njegovom mirnom posjedu predmetnog dijela zemljišta (a proizlazilo bi da to nije sporno) te nakon toga utvrditi jesu li prema okolnostima konkretnog slučaja ispunjene pretpostavke za prihvaćanje kondemnatornog dijela tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, a koje je činjenice drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio ocijeniti.

 

15. Stoga odgovor na postavljeno pravno pitanje glasi da ima mjesta odlukom suda pružiti posjedovnu zaštitu koja se sastoji samo u utvrđenju čina smetanja posjeda i zabrani svakog takvog ili budućeg smetanja i ako su ispunjena ta dva elementa može se pružiti posjedovna zaštita.

 

 

16. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci, a u ponovnom postupku drugostupanjski sud će utvrditi sve naprijed iznijete odlučne činjenice, odnosno odlučiti o žalbenim navodima koji se odnose na te odlučne činjenice i nakon čega će biti moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom predmetu o cijelom tužbenom zahtjevu tužitelja.

 

 

17. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

 

Zagreb, 3. siječnja 2023.

 

Predsjednik vijeća:

Branko Medančić, v.r.