1

Poslovni broj: UsI-2081/22-7

 

                     

 

   REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

   Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Božici Bilen, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja K. K. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik G. O., odvjetnik u Z., protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: …, Središnjeg ureda, Z., radi izdavanja potvrde, 2. siječnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

             

              I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, KLASA: UP-II-932-07-21-07/735, URBROJ: 541-11/4-22-2 od 28. srpnja 2022.

II. Poništava se rješenje G. Z., G. ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 930-01/21-01/1150, URBROJ: 251-15-05-1-21-3 od 15. listopada 2021.

III. Nalaže se Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba u roku od 30 dana tužitelju izdati potvrdu o povijesti promjena u katastarskom operatu za k.č.br. 2625 k.o. M..

IV. Nalaže se tuženiku – Državna geodetska uprava, OIB: …, Središnji ured, nadoknaditi tužitelju: K. K. iz Z., OIB: …, troškove upravnog spora u iznosu od 6.250,00 kn (slovima: šest tisuća dvjesto pedeset kuna), odnosno 829,52 eura (slovima: osamsto dvadeset devet eura i pedeset dva centa) po fiksnom tečaju konverzije od 1 euro = 7,53450 kuna, u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio tužbu radi šutnje uprave zbog propuštanja donošenja odluke o žalbi izjavljenoj protiv rješenja G. Z., G. ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 930-01/21-01/1150, URBROJ: 251-15-05-1-21-3 od 15. listopada 2021. Tužbenim zahtjevom traži poništavanje prvostupanjskog rješenja.

2. Tužitelj u podnesku od 22. rujna 2022. u bitnom navodi da je tuženik donio rješenje UP-II-932-07-21-07/735, URBROJ: 541-11/4-22-2 od 28. srpnja 2022. Tužbenim zahtjevom traži poništavanje drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je u međuvremenu po izjavljenoj žalbi doneseno rješenje te je dostava izvršena na adresu opunomoćenika.

4. Sud je rješenjem od 14. prosinca 2022. dopustio proširenje tužbenog zahtjeva.

5. Osporavanim rješenjem tuženika, UP-II-932-07-21-07/735, URBROJ: 541-11/4-22-2 od 28. srpnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja G. Z., G. ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 930-01/21-01/1150, URBROJ: 251-15-05-1-21-3 od 15. listopada 2021., kojim je odbačen tužiteljev podnesak.

6. Tužitelj u bitnom navodi da zatraženo uvjerenje potpada pod odredbu sadržanu u čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku, a što je jasno vidljivo već iz primjerice sadržaja uvjerenja G. Z.. Ističe da ako se pođe od pretpostavke da je za ishođenje uvjerenja opisane vrste potrebno postojanje pravnog interesa, postojanje istog je argumentirano dostavljanjem rješenja o nasljeđivanju a iz sadržaja kojeg je vidljivo postojanje imovinskih prava tužitelja u odnosu na istu nekretninu. Smatra da sama činjenica postojanja imovinskih prava sama po sebi nedvojbeno ukazuje na postojanje pravnog interesa te je u tom kontekstu navođenje bilo kakve daljnje svrhe u potpunosti izlišno te je irelevantno hoće li će tužitelj predmetno uvjerenje iskoristiti za potrebe zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka ili bilo koju drugu svrhu. Ukazuje da ne namjerava raditi promjene u odnosu na A list zemljišne knjige (katastarski podaci su mjerodavni za A list zemljišne knjige), već isključivo u odnosu na B list, jer je riječ o promjeni stvarnih prava. Smatra da uslijed činjenice da je riječ o promjeni stvarnih prava, Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne može biti mjerodavni propis za promjenu istog prava, jednako kao što upravna tijela nisu ovlaštena/nadležna odlučivati o promjeni opisane vrste, već je za to (promjenu zemljišnoknjižnih prava) nadležan isključivo zemljišnoknjižni sud u za to zakonom propisanom postupku.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku. Sud je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučio bez provođenja rasprave u upravnom sporu (članak 36. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje ZUS).

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za izdavanje povijesti promjena na k.č.br. 2625 k.o. M. u svrhu priloga prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

10. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je tužiteljev podnesak na temelju članka 73. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., dalje ZUP), nakon što je prvostupanjsko tijelo u smislu članka 73. stavak 1. ZUP-a zaključkom pozvalo tužitelja na dopunu podneska, odnosno dostavu podatka o katastarskoj čestici koja se osniva u zemljišnoj knjizi za koju se predlaže upis prava vlasništva. Podnesak je odbačen uz obrazloženje da tužitelj nije postupio po zaključku.

11. Tuženik smatra da je zahtjev trebalo odbiti pozivom na članak 47. stavak 4. ZUP-a, a ne ga odbaciti, ali da to nije od utjecaja na pravilnost donesenog rješenja. Pozivajući se na odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18. i 39/22.), Pravilnika o katastru zemljišta Narodne novine, broj 84/07. i 148/09.) i Pravilnika o geodetskim elaboratima Narodne novine, broj 59/18.) tuženik navodi:

- da se u konkretnom slučaju ne radi o postupku za izdavanje potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija prema članku 159. ZUP-a s obzirom da je u zahtjevu navedena svrha za koju se traži izdavanje podataka (uknjižba prava vlasništva kroz pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak);

- da prema članku 159. ZUP-a navođenje svrhe izdavanja potvrde ne čini pretpostavku da bi se takva potvrda mogla izdati, ali je svrhu u zahtjevu potrebno iskazati temeljem posebnog propisa i to baš članka 6. stavka 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina;

- da je s obzirom da je podatak - izdavanje povijesti promjena u katastarskom operatu za k.č.br. 2625 k.o. M. zatražen u svrhu uknjižbe prava (su)vlasništva na zk.č.br. 7793 k.o. G. Z. kroz pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, a podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige (članak 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina), nužno u postupku po zahtjevu prije izdavanja podatka o povijesti promjena provesti postupak identifikacije — tj. utvrditi je li stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi odgovarajuće, a sve kako bi podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj uporabi za predmetnu katastarsku česticu mogao biti upotrijebljen u postupku po prijedlogu za pojedinačni ispravni postupak pokrenut pri nadležnom sudu u skladu sa člankom 209. stavkom 5. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19.);

- da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo utvrdilo da predmetna katastarska čestica nije usklađena sa zemljišnoknjižnom česticom pa stoga stanje podataka nije odgovarajuće za daljnje provođenje pojedinačnog ispravnog postupka;

- da je prvostupanjsko tijelo ispravno postupilo pozvavši zaključkom stranku da dostavi podatak o čestici koja će se osnovati u zemljišnoj knjizi, a koja će odgovarati katastarskoj čestici evidentiranoj u katastarskom operatu, jer čestica na kojoj se predlaže upis, u katastarskom operatu ne postoji;

- da povijest promjena za naznačenu katastarsku česticu navedenu u zahtjevu ne može biti temelj za zemljišne knjige u smislu članka 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina;

- da je u tu svrhu potrebno je prethodno izraditi odgovarajući geodetski elaborat propisan člankom 30. Pravilnika o geodetskim elaboratima.

12. Za izdavanje potvrde prije svega mjerodavne su odredbe članka 6. i 167.-172. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao posebnog propisa, ali i odredbe članka 159. ZUP-a kao općeg propisa. Naime, tuženik osnovano navodi da navođenje svrhe u zahtjevu za izdavanja potvrde nije pretpostavka za izdavanje potvrde u smislu odredbi članka 159. ZUP-a. Sud prihvaća i tumačenje tuženika da je stranka u zahtjevu za izdavanje potvrde dužna navesti svrhu u koju traži izdavanje potvrde u smislu članka 6. stavka 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Međutim, u odnosu na ono što nije propisano Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao posebnim propisom primjenjuju se odredbe članka 159. ZUP-a kao općeg propisa.

13. Odredbom članka 167. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika D. geodetske uprave odnosno ureda G. Z. obaviti uvid u podatke iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona te dobiti izvatke, ispise i preslike.

14. Iz navedene odredbe proizlazi dužnost D. geodetske uprave odnosno ureda G. Z. izvatke, ispise i preslike podatka iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

15. Iz odredbi članka 159. ZUP-a proizlazi dužnost javnopravnog tijela izdati potvrdu o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju. Za izdavanje potvrde o činjenicama o kojima javnopravno tijelo vodi službenu evidenciju u smislu odredbi članka 159. ZUP-a nema pravnih ograničenja. Ograničenja se mogu propisati posebnim propisom. Takvo ograničenje, primjerice, propisano odredbom članka 67. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Međutim, ako ograničenja izdavanja potvrde nisu propisana posebnim propisom, javnopravno tijelo je dužno izdati potvrdu stranci na njezin zahtjev.

16. U konkretnom slučaju javnopravna tijela su izdavanje potvrde uvjetovala i vezala uz pitanje je li katastarska čestica usklađena sa zemljišnoknjižnom česticom i s tim u vezi pitanje može li se podatak o povijesti promjena upotrijebiti u pojedinačnom ispravnom postupku. Međutim, Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije propisano da se izdavanje potvrde može uvjetovati odgovorom na navedena pitanja. Osim toga, pitanje može li se podatak o povijesti promjena upotrijebiti u pojedinačnom ispravnom postupku u nadležnosti je suda koji vodi pojedinačni ispravni postupak, a ne javnopravnog tijela.

17. Slijedom navedenog, Sud je rješenja javnopravnih tijela ocijenio nezakonitim.

18. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u točki I. i II. izreke primjenom odredbe članka 58. stavak 1. ZUS-a.

19. Potvrda nema pravnu prirodu upravnog akta jer se njome ne rješava u upravnopravnom odnosu o nekom pojedinačnom pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. Potvrdom se potvrđuju određene činjenice tako da ona u upravnom ili nekom drugom postupku služi kao dokaz. Međutim, ako javnopravno tijelo odbije zahtjev za izdavanje potvrde, dužno je o tome donijeti rješenje, jer je time stranci osporeno pravo da dobije traženu potvrdu zbog čega je ona onemogućena da u određenom postupku ostvari neko svoje pravo ili izvrši obvezu. Ako u upravnom sporu upravni sud ocijeni nezakonitom rješenja, kojim je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde i smatra da javnopravno tijelo sukladno propisima treba izdati traženu potvrdu, sud će naložiti postupanje sukladno propisu u primjerenom roku. Stoga je odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude primjenom odredbe članka 58. stavak 4. ZUS-a.

20. Tuženik je izgubio spor pa je stoga dužan tužitelju nadoknaditi opravdane izdatke učinjene u tijeku spora, a koji obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika. Tužitelju je kao opravdani izdatak u smislu članka 79. stavka 1. ZUS-a priznat trošak sastav tužbe i podneska od 22. rujna 2022. u iznosu od po 2.500,00 kn (Tbr. 23 t. 1. u vezi s Tbr. 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine, broj: 142/12., 103/14., 118/14. , 107/15. i 37/22.), uvećano za pripadajući PDV (Tbr. 42 Tarife), ukupno 6.250,00 kn, odnosno 829,52 eura po fiksnom tečaju konverzije od 1 euro = 7,53450 kuna. Stoga je, na temelju članka 79. stavka 6. ZUS-a, odlučeno je kao u točki IV. izreke presude.

 

U Zagrebu, 2. siječnja 2023.

 

Sudac

Ante Drezga,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).