Poslovni broj 3 Gž Ovr-225/2022-5

 

 

 

 

 

                             Poslovni broj 3 Gž Ovr-225/2022-5                                                                                                    

 

 

                                                                                       

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u pravnoj stvari ovrhovoditelja P. S., OIB: …, K., kojeg zastupa punomoćnik S. J., odvjetnik u Odvjetničkom društvu J. i p. j.t.d., D., protiv ovršenika B. G., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnik N. R., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-549/2018-115 od 4. siječnja 2022., dana 29. prosinca 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

I.              Odbija se žalba ovršenika B. G. kao djelomično neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-549/2018-115 od 4. siječnja 2022. u dijelu u kojem je određena ovrha na nekretnini oznake k.č.br. 6393 upisane u zk.ul.br. 7155 k.o. C., 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) stan na IV (četvrtom) katu – lijevo, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja i dva balkona u površini 62,41 m2, …, s kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 298.416,00 kuna.

 

II.              Uvažava se žalba ovršenika B. G. kao djelomično osnovana, preinačava se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-549/2018-115 od 4. siječnja 2022. u dijelu u kojem je određena ovrha na nekretnini oznake k.č.br. 6393 upisane u zk.ul.br. 7155 k.o. C., 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) stan na IV (četvrtom) katu – lijevo, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja i dva balkona u površini 62,41 m2, …, s kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, radi namirenja tražbine ovrhovoditelja na ime zateznih kamata tekućih na iznos od 298.416,00 kuna te se za navedeno odlučuje:

 

              Odbija se prijedlog ovrhovoditelja P. S. za ovrhu na nekretnini oznake k.č.br. 6393 upisane u zk.ul.br. 7155 k.o. C., 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) stan na IV (četvrtom) katu – lijevo, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja i dva balkona u površini 62,41 m2, …, s kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, radi namirenja zateznih kamata koje na iznos od 298.416,00 kuna teku od 24. listopada 1998. do isplate, kao neosnovan.

 

III.              Odbija se zahtjev ovršenika B. G. za naknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 6.150,00 kuna, kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja određena je ovrha na nekretnini oznake k.č.br. 6393 upisane u zk.ul.br. 7155 k.o. C., 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) stan na IV (četvrtom) katu – lijevo, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja i dva balkona u površini 62,41 m2, …, s kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 298.416,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24. listopada 1998. do isplate.

 

2.              Protiv tog rješenja žali se ovršenik navodeći da se žali iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U bitnom navodi da ovršnom ispravom nisu obuhvaćene zatezne kamate pa za zatezne kamate nije zasnovano ni upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja. Ističe da ovrhovoditelj nije ovlašten u odnosu na ovršenika kao fiducijarnog vlasnika zahtijevati ovrhu na nekretnini nego samo na pravu koje je ovršenik stekao na predmetu osiguranja. Navodi da mu sud nije dostavio cjeloviti prijedlog ovrhovoditelja od 12. listopada 2021. Predlaže ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i odbaciti prijedlog za ovrhu, podredno ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti prvostupanjskom sudu da ponovni postupak. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 6.150,00 kuna.

 

3.              Žalba je djelomično osnovana.

 

4.              Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je ovrha određena radi namirenja glavnice u iznosu od 298.416,00 kuna, u smislu žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 46. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05 – dalje u tekstu: OZ), ovaj sud nije našao postojanje niti jednog žalbenog razloga koji bi utjecao na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

 

5.              Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini i rješenje o ovrsi je doneseno na temelju ugovora o zajmu sklopljenog između E. S. kao vjerovnika i Š. K. kao dužnika 16. svibnja 1998., solemniziranog kod javne bilježnice u Z. Lj. H. M. pod poslovnim brojem ..., kao ovršne isprave iz odredbe čl. 21. toč. 4. OZ-a.

 

6.              Vjerovnik E. S. je ugovorom o ustupu (cesiji) tražbine od 16. travnja 1999. svoje potraživanje prema dužnici Š. K. prenio na P. S. (ovdje ovrhovoditelja). Na temelju ugovora o zajmu od 16. svibnja 1998., u zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet ovog ovršnog postupka, upisano je založno pravo u korist ovrhovoditelja. Nadalje, dužnica Š. K. je 11. veljače 1999. radi osiguranja tražbine prenijela svoje pravo vlasništva na navedenoj nekretnini na B. G. (ovdje ovršenika).

 

7.              S obzirom na to da je nakon upisa hipoteke, upisani vlasnik predmetne nekretnine postao ovršenik, to je ovrhovoditelj u skladu s odredbom čl. 77.a OZ-a podnio prijedlog za ovrhu protiv ovršenika. Naime, navedenom odredbom je propisano da, ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s ranijeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine.

 

8.              Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu od 29. siječnja 2003. podnio zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg proizlazi da je kao teret na nekretnini na kojoj je predložena ovrha, na temelju ugovora o zajmu od 16. svibnja 1998. potvrđenog po javnom bilježniku broj … kao ovršnog javnobilježničkog akta, upisana hipoteka u iznosu od 80.000,00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. Navedena hipoteka je upisana 20. svibnja 1998., dok je ovršenik B. G. stekao pravo vlasništva na toj nekretnini 11. veljače 1999., dakle, nakon što je već bilo upisano založno pravo na nekretnini. Iz istog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je na temelju ugovora o ustupu (cesiji) tražbine od 16. travnja 1999. uknjižen prijenos prava zaloga za korist P. S. (ovdje ovrhovoditelj).

 

9.              Odredbom čl. 299. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje u tekstu: ZVDSP) je propisano da se založno pravo ne može odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je opterećenoga založnim pravom, ako zakonom nije drukčije određeno. Nadalje, odredbom čl. 302. st. 2. i 3. ZVDSP-a propisano je da ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu, s tim da se mjesto u prvenstvenom redu određuje prema trenutku nastanka založnog prava, ako zakonom nije drugačije određeno. Konačno, odredbom čl. 45. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96 i 68/98 – dalje u tekstu: ZZK), koji je bio na snazi u vrijeme upisa zaloga u zemljišne knjige, propisano je da se prvenstveni red upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje prema času u kojem je zemljišno-knjižnom sudu stigao prijedlog za upis, odnosno odluka drugog suda ili tijela kojom se određuje upis.

 

10.              Kod takvog stanja stvari, u slučaju uknjiženog založnog prava i potom upisa fiducijarnog vlasništva valja primijeniti odredbe o založnom pravu kao ograničenom stvarnom pravu na tuđoj stvari i pravila o prvenstvenom redu namirenja. Kako je uknjižba založnog prava ovrhovoditelja zatražena i provedena prije uknjižbe fiducijarnog vlasništva na ime ovršenika, to je ovršenik dužan trpjeti predmetnu ovrhu jer je nekretnina koju je stekao u fiducijarno vlasništvo u trenutku stjecanja bila opterećena založnim pravom u korist ovrhovoditelja. To znači da naknadno upisano pravo fiducijarnog vlasništva ne može biti u prednosti pred hipotekom koja je ranije zasnovana i upisana u zemljišne knjige jer bi se postupalo suprotno zemljišno-knjižnom načelu prava prvenstva.

 

11.              Stoga su svi upisi u zemljišnoj knjizi, nakon upisa založnog prava, pa do upisa ovršenika kao fiducijarnog vlasnika bez utjecaja na pravo ovrhovoditelja da namiri svoju tražbinu. Ovršenik, kao fiducijar je stekao pravo vlasništva kao prethodni vlasnik, dok je fiducijant iz pravnog posla potonji vlasnik tj. mogući budući ovlaštenik prava vlasništva za slučaj prestanka osigurane tražbine. Sve dok se ne ostvari uvjet prestanka osigurane tražbine, vlasnik nekretnine je fiducijar kao sadašnji vlasnik, dok je fiducijant, tek mogući budući vlasnik.

 

12.              Iz svega navedenog proizlazi da je neosnovan žalbeni navod ovršenika da ovrhovoditelj nije ovlašten u odnosu na ovršenika kao fiducijarnog vlasnika zahtijevati ovrhu na nekretnini nego samo na pravu koje je ovršenik stekao na predmetu osiguranja.

 

13.              Neosnovano navodi ovršenik da mu sud nije dostavio cjeloviti prijedlog ovrhovoditelja od 12. listopada 2021. Naime, iz dostavnice uz list 241 spisa proizlazi da su ovršeniku dostavljeni podnesak ovrhovoditelja (Ovr-549/2018-38), zk izvadak (Ovr-549/2018-38-1) i rješenje o ovrsi (Ovr-549/2018-40).

 

14.              Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 19. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenika kao djelomično neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi suda prvog stupnja kao što je odlučeno u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

 

15.              Međutim, donoseći pobijano rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha radi naplate zateznih kamata na iznos od 298.416,00 kuna tekućih od 24. listopada 1998., prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer prijedlog za ovrhu u tom dijelu nije u skladu s obvezom ovršenika kako je ona utvrđena u zemljišnim knjigama za navedenu nekretninu. Naime, iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu koja je predmet ovrhe, proizlazi da je kao teret, na temelju ugovora o zajmu od 16. svibnja 1998. potvrđenog po javnom bilježniku broj … kao ovršnog javnobilježničkog akta, upisana hipoteka u iznosu od 80.000,00 DEM u kunskoj protuvrijednosti.

 

16.              Odredbom čl. čl. 36. st. 2. ZZK-a je propisano da se uz tražbinu za koju je ugovoreno da se plaćaju kamate upisuje i kamatna stopa. Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope, upisat će se: zakonska kamata. Međutim, uz navedenu tražbinu ovrhovoditelja, u zemljišnoj knjizi za navedenu nekretninu nije upisano da se na istu plaćaju i zatezne kamate.

 

17.              Gore citirana odredba čl. 77.a OZ-a propisuje dakle, da ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s ranijeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine.

 

18.              Iz navedenog proizlazi da ovršenik, kao založni dužnik odgovara opterećenom nekretninom samo za iznos osigurane tražbine. Stoga, čak i da ovršna isprava sadrži odredbu o plaćanju zateznih kamata, budući da zatezne kamate nisu upisane u zemljišnu knjigu za opterećenu nekretninu, ovrhovoditelj nije ovlašten zahtijevati naplatu zateznih kamata iz vrijednosti založene nekretnine. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog ovrhovoditelja u tom dijelu valjalo odbiti kao neosnovan.

 

19.              Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s čl. 19. st. 1. OZ-a uvažiti žalbu ovršenika kao djelomično osnovanu i pobijano rješenje o ovrsi djelomično preinačiti kao što je odlučeno u točki II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

 

20.              Ovršeniku nije priznat trošak sastava žalbe (točka III. izreke ovog drugostupanjskog rješenja) jer je ovaj sud pobijano rješenje o ovrsi preinačio u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate, koje je potraživanje akcesorne prirode, dok je odluka suda prvog stupnja u pogledu glavne stvari ostala nepromijenjena. Naime, na temelju odredbe čl. 35. st. 2. ZPP-a, kamate, parnični troškovi, ugovorna kazna i ostala sporedna potraživanja ne uzimaju se u obzir za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora, ako ne čine glavni zahtjev.

 

 

 

U Velikoj Gorici 29. prosinca 2022.

 

 

                                                                                                                                        Sudac

 

                                                                                                                                Goran Škugor, v.r.