Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Stalna služba u Poreču-Parenzo
Turistička 1, 52440 Poreč
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda
mr. sc. Marčeli Štefanuti, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice T. H.,
iz B., U. S. K. 7, R. S., OIB:
zastupane po punomoćniku V. P., odvjetniku u P., protiv tuženika: 1.
L. P., iz V., D. 9, OIB: i 2. mlt. D. P., iz
B., S. K. 7, R. S., OIB:, zastupanog po
posebnoj skrbnici M. K. J. iz C. za posebno skrbništvo DJ R.,
radi utvrđenja izvanbračne stečevine, nakon glavne rasprave zaključene dana 14.
studenog 2022. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i prvotuženice osobno,
dana 28. prosinca 2022. godine
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I Utvrđuje se da je nekretnina na k.č.br.1179/2, upisana u z.k.ul.br.3603
u k.o. P., izvanbračna stečevina tužiteljice i tuženika, te da su tužiteljica i tuženik
suvlasnici svaki u ½ dijela navedene imovine (izvanbračne stečevine).
II Tuženik je dužan izdati tužiteljici tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu
njezinog prava vlasništva u ½ dijela na nekretnini oznake k.č.br.1179/2, upisano u
z.k.ul.br.3603 u k.o. P., jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda
po svojoj pravomoćnosti."
II Nalaže se tuženicima isplatiti tužiteljici novčani iznos i to prvotuženica
u iznosu od 70.947,47 kn/9.416,35 eura1, a drugotuženik u iznosu od 35.473,73
kn/4.708,18 eura, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja na
taj iznos teče od 16. prosinca 2016. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje
za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima,
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna
poena, u roku od 15 dana.
III Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu iznad dosuđenog.
IV Dužna je prvotuženica naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 19.233,96 kn/2.552,79 eura, u roku 15 dana.
1 fiksni tečaj konverzije 7,53450
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
Obrazloženje
1. Tužiteljica je dana 16. prosinca 2016. godine podnijela tužbu protiv
tuženika D. P. radi utvrđenja izvanbračne stečevine, kojom traži da se
utvrdi da k.č. 1179/2 k.o. P. predstavlja izvanbračnu stečevinu, svakog u 1/2
dijela, te da joj je D. P. dužan izdati tabularnu ispravu za uknjižbu prava
vlasništva u 1/2 dijela na predmetnoj nekretnini. A ukoliko sud nađe da nije osnovan
takav tužbeni zahtjev predlaže da se naloži tuženiku da isplati tužiteljici 300.000,00
kn sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate. Tvrdi da su
ona i D. P. bivši izvanbračni drugovi koji su živjeli u izvanbračnoj zajednici od
lipnja 2009. do 17. kolovoza 2015. godine, a u kojoj zajednici je dana 09. kolovoza
2012. godine rođeno zajedničko dijete D. P.. Na nekretnini k.č.br.1179/2 k.o.
P., koja u naravi predstavlja jednokatnu zgradu, kao samovlasnik da dolazi
upisan tuženik D. P.. Međutim, zemljišnoknjižno stanje da ne odgovara
stvarnom stanju jer da je predmetna nekretnina vlasništvo i tužiteljice, barem u ½
dijela. Tvrdi da ne osporava da je prije početka izvanbračne zajednice predmetna
nekretnina bila u vlasništvu tuženika, međutim, parnične stranke da su za vrijeme
trajanja izvanbračne zajednice, zajedničkim radom i novčanim sredstvima, izvršili
adaptaciju zgrade i zbog toga da tužiteljici pripada pravo suvlasništva na predmetnoj
nekretnini. Tvrdi da je između stranaka postojao dogovor da će predmetna
nekretnina, nakon preuređenja, predstavljati suvlasništvo stranaka tj. njihovu
izvanbračnu stečevinu. Prije preuređenja predmetna nekretnina da je bila u derutnom
stanju i nepogodna za stanovanje. Preuređenje da se sastojalo u postavljanju PVC
stolarije tj. prozora i vrata na cijeloj nekretnini, betonske međukatne konstrukcije,
postavljanje keramike, drvenog poda, ravnanje zidova, pregrađivanje, opremanje
cijele kuće modernim kućanskim aparatima i namještajem, ugradnje centralnog
grijanja i klima uređaja i dr. Za vrijeme trajanja adaptacije tužiteljica da nije bila stalno
zaposlena osoba, međutim njezin doprinos da se sastojao u vidu pomoći tuženiku u
radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja zajedničkog maloljetnog
djeteta, kao i u radu i suradnji u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke
imovine. Dio novčanih sredstava za uređenje da se koristio i od novčane pomoći
tijekom korištenja rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, a koju je
tužiteljica dobivala od hrvatskog zdravstvenog osiguranja, a koja je sredstva podizala
tužiteljica s računa djeteta i davala ih tuženiku radi adaptacije predmetne nekretnine.
Nadalje, u slučaju da ne bi bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva
tužiteljica podredno zahtijeva isplatu polovicu razlike vrijednosti koju je nekretnina
imala prije nego li se je započelo s adaptacijom i vrijednosti koju je predmetna
nekretnina imala nakon izvršene adaptacije. Ističe da se predmetna nekretnina,
nakon adaptacije, koristila za iznajmljivanje turistima i prihod koji je ostvaren
iznajmljivanjem da predstavlja zajedničku imovinu stranaka. Tako da je vrijednost
predmetne nekretnine nakon adaptacije znatno povećana i za to da je tuženik
ostvario značajne prihode od iznajmljivanja te tužiteljica zahtijeva isplatu polovicu
povećane vrijednosti nekretnine odnosno polovicu ostvarenog prihoda od
iznajmljivanja.
2. U odgovoru na tužbu tuženik D. P. se protivio tužbi i tužbenom
zahtjevu u cijelosti. Nije osporavao da su on i tužiteljica bivši izvanbračni drugovi u
kojoj zajednici je 09. kolovoza 2012. godine rođeno zajedničko dijete. Nije osporavao
da je izvanbračna zajednica prestala 17. kolovoza 2015., međutim osporavao je da bi
izvanbračna zajednica započela u lipnju 2009., već je tvrdio da je izvanbračna
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
zajednica započela u studenom 2010. godine. Dalje je naveo da isključuje
mogućnost da je tužiteljica stekla pravo suvlasništva u ½ dijela. Tvrdi da je on, prije
početka izvanbračne zajednice s tužiteljicom, u cijelosti dovršio adaptaciju predmetne
zgrade i tužiteljica da je uselila u potpuno adaptiranu zgradu. Za vrijeme trajanja
izvanbračne zajednice jedino da je izvršena ugradnja centralnog grijanja i tu ugradnju
da je izvršio tuženik sredstvima stečenim od prodaje nekretnina na kojima je on bio
suvlasnik sa svojom sestrom V. P.-S.. Osporavao je navod tužiteljice
da bi između stranaka postojao bilo kakav dogovor da će predmetna nekretnina biti
izvanbračna stečevina. Nadalje, istakao je da je zahtjev tužiteljice za isplatu polovice
ostvarenog prihoda od iznajmljivanja potpuno neodređen jer da nije navedeno koji
iznos traži s tog osnova i od kada. Sredstva stečena iznajmljivanjem da nisu
izvanbračna stečevina stranaka već da su posebna imovina tuženika.
3. Tijekom postupka D. P. je umro (03. prosinca 2019. godine). Iza
ostavitelja je proveden ostavinski postupak, te je donijeto pravomoćno Rješenje o
nasljeđivanju posl.br. 32 O-1256/2021-25 dana 13. prosinca 2021. godine kojim je
utvrđeno, između ostalog, da se njegova ostavinska imovina sastoji i od k.č.
1179/2 k.o. P. u cijelosti, te da se njegovim nasljednicima na temelju oporuke
od 24. travnja 2017. godine i zakona proglašavaju (u odnosu na predmetnu
nekretninu) kćerka ostavitelja Ljiljana Pulin u 2/3 dijela i sin ostavitelja mlt. D.
P., u 1/3 dijela.
4. Rješenjem posl.br. 31 P Ob-36/2019-61 od 21. lipnja 2022. godine pozvani
su L. P. i mlt. D. P. da kao nasljednici iza pok. D. P. preuzmu
postupak u ovoj pravnoj stvari.
5. Rješenjem posl.br. 31 P Ob-51/2022-62 od 11. kolovoza 2022. godine
mlt. drugotuženiku imenovana je posebna skrbnica radi zaštite njegovih pojedinih
osobnih i imovinskih prava i interesa, temeljem odredbe čl. 240. st. 1. toč. 5.
Obiteljskog zakona.
6. Prvotuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da
predmetna nekretnina nije etažirana, da tužiteljica od kada je došla živjeti kod
njezinog oca D. P. da nije nikada bila zaposlena, da je njezin otac
uzdržavao tužiteljicu i plaćao kredite njezinih roditelja u S.. Prvotuženica tvrdi da
je njezin otac prodavao svoju djedovinu kako bi uložio u predmetnu nekretninu i
uredio apartmane, a tužiteljica da nije ni financijski, ni radom doprinijela na
predmetnoj nekretnini.
7. Drugotuženik po posebnoj skrbnici se, opreza radi, protivi tužbi i tužbenom
zahtjevu u cijelosti. Posebna skrbnica je istakla da mlt. drugotuženika nije bilo
moguće upoznati sa značenjem predmeta postupka, a sve s obzirom na njegovu dob
i zdravstvene poteškoće koje se navode u dokumentaciji. Drugotuženik da je po
posebnom skrbniku prihvatio nasljedstvo vezano za apartman broj 1 koji se nalazi
na predmetnoj nekretnini. Zato predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u
cijelosti.
8. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Rješenje (4-7), u izvadak iz
zemljišne knjige (8), u Rješenje (9), ugovor o štednom depozitu po viđenju (10), u
izjavu (11), punomoć (12), račune (13 i 14), u ugovor o kupoprodaji nekretnine (20-
21),u interni nalog (23), u potvrdu (27-29), u podatke Porezne uprave (30), u
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
uvjerenje o prebivalištu (32-33), Rješenje (35-36), u službenu bilješku (46-49),
obavijest sa poukom (50-52), izvršen je očevid lica mjesta u prisustvu vještaka
građevinske struke, te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka (129-145) i dopuna
nalaza i mišljenja vještaka (152-158), izvršen je uvid u putovnicu (104-109), u
Rješenje o nasljeđivanju (174-178), u izvadak iz zemljišne knjige (200-203),
saslušani su svjedoci D. K., J. J., O. K., I.
C., L. P., J. K., I. Š., A. G., M.
H., V. P. S., M. S., saslušan je D. P. u svojstvu
tuženika (dana 11. rujna 2017. godine) i tužiteljica kao parnična stranka.
9. Tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje da k.č. 1179/2 k.o. Poreč
predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i D. P. i da su oni suvlasnici svaki
u 1/2 dijela, kao i zahtjev za izdavanje tabularne isprave nije osnovan. Tužbeni
zahtjev za isplatu djelomično je osnovan.
10. Provedenim dokazima utvrđeno je da su tužiteljica i D. P. bili u
izvanbračnoj zajednici od studenog 2010. godine do 17. kolovoza 2015. godine.
Tužiteljica u tužbi navodi da je izvanbračna zajednica započela u lipnju 2009. godine,
međutim tijekom postupka u podnesku kojeg je označila kao "izjava" navela je da je u
travnju 2010. godine došla u B. kod prijatelja koji ju je zaposlio u Z.
L. i nedugo zatim da je tuženik počeo svakodnevno dolaziti i po nekoliko puta na
dan, a intenzivnije da su se počeli viđati u lipnju mjesecu, a krajem kolovoza 2010.
godine da su počeli živjeti zajedno u tuženikovom iznajmljenom stanu. D. P. je
tvrdio da je izvanbračna zajednica stranaka započela u studenom 2010. godine.
Provedenim dokazima je nesporno utvrđeno da je zajednica života između
tužiteljice i D. P. mogla započeti najranije krajem kolovoza 2010. (prema
navodima tužiteljice) odnosno najkasnije u studenom 2010. godine (prema navodima
D. P.) u Č. P. gdje su živjeli do prestanka zajednice života 17.
kolovoza 2015. godine. U izvanbračnoj zajednici stranaka dana 09. kolovoza 2012.
godine rođeno je zajedničko dijete, maloljetni D. P..
11. Nakon prestanka izvanbračne zajednice u predmetu posl. br. R1 Ob-
190/15 dana 21. siječnja 2016. godine donijeta je privremena mjera kojom je
odlučeno da će maloljetno dijete stranaka živjeti sa majkom, a da će se susreti i
druženja maloljetnog djeteta sa ocem održavati 7 dana u mjesecu u kontinuitetu i to
od 1. petka u mjesecu od 13,00 sati do slijedećeg petka u 13,00 sati na način da je
majka dužna u navedeno vrijeme dovesti dijete u prostorije Centra za socijalnu skrb
u Slavonskom Brodu, gdje će otac preuzeti dijete u prisutnosti predstavnika istog
Centra, a po proteku vremena da je otac dužan vratiti dijete majci u prostorijama
istog Centra i pred predstavnicima istog Centra. Centar za socijalnu skrb Poreč je
obvezan provoditi nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi od strane oca nad
maloljetnim djetetom za vrijeme održavanja susreta i druženja maloljetnog djeteta s
ocem, u obliku dnevnih izvida.
12. Između stranaka je nesporno da je D. P. prije početka izvanbračne zajednice bio samovlasnik nekretnine označene kao k.č.br.1179/2 k.o. Poreč.
13. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (8) utvrđeno je da je k.č.1179/2 bila
upisana u z.k.ul.3603 k.o. P., u samovlasništvu D. P. označena kao
jednokatna zgrada. U listu C uknjiženo je pravo zaloga za glavnicu od 50.000,00
eura na temelju Ugovora o kreditu u korist Istarske kreditne banke Umag d.d. (Z-
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
5295/10 od 29. rujna 2010. godine). Također uknjiženo je pravo zaloga za glavnicu
od 48.344,48 eura na temelju Ugovora o kreditu u korist Istarske kreditne banke
Umag d.d. (Z-1463/14 od 4.4.2014.). A uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (200-
203) utvrđeno je da k.č. 1179/2 k.o. P. dolazi upisana u suvlasništvo
prvotuženice u 2/3 dijela i drugotuženika u 1/3 dijela, te je u listu C uknjiženo pravo
zaloga za glavnicu od 50.000,00 eura na temelju Ugovora o kreditu u korist Istarske
kreditne banke Umag d.d. (Z-5295/10 od 29. rujna 2010. godine).
14. Uvidom u Rješenje hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 26.
rujna 2012. godine utvrđeno je da je tužiteljici bilo priznato pravo na rodiljnu brigu o
mldb. djetetu do navršenog 6. mjeseca života djeteta u razdoblju od 9. kolovoza
2012. do 8. veljače 2013. te pravo na roditeljsku brigu o djetetu do navršene 1.
godine života djeteta u razdoblju od 9. veljače 2013. do 8. kolovoza 2013. godine te
da joj je pripalo pravo na novčanu pomoć u iznosu od 1.663,00 kune mjesečno.
15. Uvidom u ugovor o štednom depozitu po viđenju utvrđeno je da je isti
sklopljen između Erste & Steiermarkiche bank i mldb. D. P. dana 4. listopada
2013. godine, a kojim je mldb. D. P. otvoren depozit te su propisane kamate
naknade, način raspolaganja sredstvima, način obavijesti, rok važenja ugovora (na
neodređeno vrijeme) te ostale odredbe. Potpisnik ugovora za mldb. dijete kao
zastupnik bila je tužiteljica koja je potpisala izjavu za raspolaganje sredstvima
maloljetnika kao zakonski zastupnik/roditelj kod Erste & Steiermarkiche bank. Izdana
je i punomoć kojom se opunomoćuje D. P. da u ime maloljetnog djeteta i za
njegov račun raspolaže sredstvima na deviznom depozitu na deviznoj štednji.
16. Iz dva računa (priloženima na listovima 13 i 14) proizlazi da je račun izdan
na ime D. P. u iznosu od 1.181,24 eura dana 29. rujna 2010. godine. Iz
drugog računa nazvan račun za avans br. 012-327/11 proizlazi da je isti izdan na ime
D. P. dana 26. rujna 2011. na iznos od 20.183,00 kuna i navedeno se odnosi
na "primljeni predujam" a izdan od tvrtke F. d.o.o. prodavaonica u Puli. Iz
navedenih računa nije utvrđeno o kojoj robi ili materijalu se eventualno radi i za koje
namjene.
17. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen u prosincu 2013.
godine između P.-S. V. i D. P. na jednoj strani u svojstvu
prodavatelja i R. A. na drugoj strani u svojstvu kupca proizlazi da su
prodavatelji prodali kupcu određene nekretnine za kupoprodajnu cijenu u iznosu od
110.000,00 kuna.
18. Uvidom u interni nalog (23) proizlazi da je D. P. M. H. uplatio
iznos od 368.178,62 kune, na ime dospjelih obveza, ali iz internog naloga se ne vidi
po kojoj osnovi.
19. Iz potvrde o prijavama na mirovinsko osiguranje za tužiteljicu proizlazi da
je ista bila prijavljena na mirovinsko osiguranje kod privatnog poslodavca od 15.
lipnja 2005. do 27. srpnja 2005., zatim kod drugog privatnog poslodavca od 28.
srpnja 2005. do 31. kolovoza 2005 te kod trećeg poslodavca od 21.05.2010. do
31.08.2010., zatim od 5. srpnja 2011. do 11. kolovoza 2011. te u obrtu kod Darija
Pulin od 1. svibnja 2015. do 30. lipnja 2015. A D. P. je prijavljen na mirovinsko
osiguranje kao samostalni privrednik u P. od 6. travnja 1998. godine.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
20. Uvidom u podatke porezne uprave proizlazi da je D. P. imao
slijedeće dohotke: 2009. godine – 22.681,37 kuna, 2010. godine - 29.707,95 kuna,
2011. godine – 18.597,91 kuna, 2012. godine – 31.172,46 kuna, 2013. godine –
109.130,23 kune, 2014. godine – 104.536,63 kune, 2015. godine – 47.691,99 kuna i
2016. godine – 83.471,02 kune. A tužiteljica je imala slijedeće ostvarene dohotke:
2010. godine – 10.190,62 kune (dohodak od nesamostalnog rada – plaća) i 2011.
godine – 4.196,42 kune (dohodak od nesamostalnog rada – plaća).
21. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za tužiteljicu i D. P. utvrđeno je da
je tužiteljica u razdoblju od 25.9.1986. do 7.9.2000. imala prijavljeno prebivalište u
D., na adresi A. S. 33, a od 7.9.2000. do 12.11.2010. u D. na
adresi M., B. 24, a od 15. studenog 2010. do 20. travnja 2016. u P.,
Č. 10. D. P. je imao prebivalište od 27.9.1972. do 28.9.1992. na adresi
P., Č. 11, od 28. 9.1992. do 28.10,.2010. u P., C. 34, a od
28.10.2002. pa nadalje na adresi P., Č. 10.
22. Uvidom u rješenje (35) proizlazi da je tužiteljica prijavljena u Registar
privrednih subjekata od 19. svibnja 2017. godine kao T. H. P. č. B..
23. Iz službene bilješke o obavještenju primljenom od građana (46) proizlazi
da je tužiteljica primila u Policijskoj upravi u S. obavijest po zahtjevu Interpola
od 2. veljače 2017. a u svezi susreta i druženja maloljetnog djeteta s ocem.
24. Iz obavijesti koje je Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola dostavilo
tužiteljici od dana 19. svibnja 2017. godine proizlazi da se tužiteljicu obavještava o
kaznenom postupku koji se vodi protiv nje zbog postojanja osnovane sumnje da je
počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – neprovođenjem odluke za zaštitu
dobrobiti djeteta iz čl.173. st.1. Kaznenog zakona.
25. Iz podneska tužiteljice zaprimljenog na sudu 28. kolovoza 2017. godine,
između ostalog, proizlazi da su tužiteljica i D. P. krajem listopada 2010. godine
preselile u stari Č. 10, a u kući da osim PVC stolarije nije bilo stvari i tada da je
prvi put ušla u kuću. U istom podnesku navodi, kojim tijekom su uređivale apartmane
u sastavu predmetne nekretnine, odnos između njih i dr. Tužiteljica tijekom postupka
većinu navoda iz tog podneska nije dokazala materijalnim dokazima u spisu, a ni
njezinim saslušanjem.
26. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. D. P., utvrđeno je da
je ostavitelj ostavio oporuku kojom je, između ostalog, k.č. 1179/2 i k.č. 1148/3
ostavio nasljednicima i to kćerki L. P. apartman broj 2, kćerki S. P.
apartman broj 3 i D. P. apartman broj 1. Predmetnim nekretninama je
raspolagao i Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 24. travnja 2017. godine
sklopljenim s L. P. kao darovateljicom uzdržavanja, a predmet kojeg je
upravo apartman broj 2 izgrađen na k.č.br. 1179/2 i k.č. 1148/3 k.o. P..
Međutim, uvidom u zemljišnoknjižni izvadak utvrđeno je da k.č.br. 1179/2 i k.č.
1148/3 k.o. P. nisu etažirane i navedeni apartmani ne dolaze upisani kao
samostalni posebni dijelovi, slijedom čega je Rješenjem o nasljeđivanju k.č.
1179/2 i k.č. 1148/3 k.o. P. pripala nasljednicima L. P. u 2/3 dijela i
mlt. D. P. u 1/3 dijela.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
27. Svjedok D. K. iskazao je da je za D. P. izvodio radove u
starom Č. na katu kuće, farbao je dnevni boravak, hodnik, dvije sobe i kupaonu
i to u 9. ili 10. mjesecu 2010. godine. Sve to je za D. P. napravio
prijateljski, samo je D. kupio materijal. Te radove obavljao je dva do tri dana.
Tužiteljicu poznaje, ali se ne sjeća da ju je vidio kada je obavljao navedene radove.
Tužiteljicu je viđao nakon izvedenih radova, na Porto Busoli, kada su bili sa djecom u
šetnji. Više je viđao D. sa djetetom nego tužiteljicu sa djetetom. Na nekretnini
gdje je izvodio radove bila je vlaga, zidovi su bili vlažni, a bivša supruga D.
P. bila je iselila iz tog stana. Namještaja je nešto bilo, ali nije bilo puno. Ne sjeća
se tko je izabrao boje, ali D. P. da je kupio boju. Ne sjeća se kada je prvi puta
vidio tužiteljicu, a D. P. poznaje od ranije. Ne zna gdje je u to vrijeme živio
D. P..
Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da radove na kući koje je on izvodio na
katu (farbanje) da je izvodio prije početka zajednice života između tužiteljice i
D. P..
28. Svjedok J. J. iskazao je da D. P. poznaje od 1995.
godine kada je kod njega izvodio radove u prizemlju objekta i to postavljanje gipsanih
ploča u vidu dva zida, odnosno da je bila prostorija koja se pregrađivala, u trajanju
otprilike desetak dana. Te radove za D. P. obavljao je prijateljski, bez
naknade. Dalje je iskazao da ga je D. P. pitao da li bi mu mogao biti jamac jer
da ima namjeru podići kredit, ali kako je već i sam imao kredit nije mu mogao biti
jamac. Svjedok poznaje tužiteljicu i vidio ju je kada je izvodio navedene radove.
Tužiteljica je kuhala je kavu svaki dan kada su dolazili (sa njim je bio i njegov sin).
Prostor u prizemlju bio je prazan, postojali su vanjski zidovi, nosivi zidovi i nešto kao
mali šank što je postojalo od ranije. Nakon postavljenih gipsanih ploča pofarbali
su zidove. Ne sjeća se da li su prozori bili novi ili stari, kao ni da li je bilo centralnog
grijanja.
Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da radove koje je on izvodio u razdoblju
od 10-tak dana, u prizemlju predmetne nekretnine, kada je postavljao gipsane ploče
u vidu dva zida, te ofarbao zidove, da je u to vrijeme tužiteljica živjela sa D.
P., da mu je (i njegovom sinu) kuhala kavu svaki dan, da je prije toga u prizemlju
prostor bio prazan, da su postojali vanjski i nosivi zidovi. Ne sjeća se da li je bilo
centralno grijanje. Dakle, utvrđeno je da su se radovi u prizemlju izvodili za vrijeme
trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i D. P..
29. Svjedok O. K. iskazao je da je D. P. poznavao od
ranije (deset do petnaest godina). Na zamolbu D. P. obavljao je radove
suhozida u spavaćoj sobi na zidu kod kreveta, na prvom katu i on mu je platio za
izvedene radove. Kada je obavljao te radove tužiteljice nije bilo. U to vrijeme dok je
on izvodio te radove dolazio je i D. K.. Ne sjeća se kada je upoznao
tužiteljicu, misli da ju je upoznao prije izvođenja radova, ali nije siguran. U vrijeme
izvođenja radova tužiteljica nije živjela u toj kući gdje je izvodio radove jer je to tada
još bilo gradilište, a ne zna gdje je živio D. P. u to vrijeme.
Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da kada je on izvodio radove suhozida na
zidu u spavaćoj sobi kod kreveta da tada tužiteljica još nije živjela sa D. i da je
D. platio za sve radove koje je on izvodio.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
30. Svjedokinja I. C. iskazala je da poznaje tužiteljicu, ali ne zna
kada su se tužiteljica i D. P. upoznali. Misli da je to bilo prije 2010. godine.
Tužiteljica i D. P. da su dolazili na druženje njezinoj obitelji. D. P. da je
imao u starom Č. jedan objekat, u prizemlju da je imao namjeru otvoriti
restoran, a to da je bilo puno ranije, u prizemlju da je bilo staro i ruševno, ali kasnije
da su zajedno napravili apartmane u prizemlju, kada im se dijete već rodilo.
Apartmane su počeli raditi 2012. godine u prizemlju. Njoj da su rekli da će se
tužiteljica baviti iznajmljivanjem apartmana, jer da je to bolje nego da ide negdje
drugdje raditi. Tužiteljica i D. P. da su zajedno živjeli na katu za vrijeme kada
su se izvodili radovi u prizemlju i to u vrijeme cijelog kompletnog uređenja. Majstore
koji su dolazili za uređenje apartmana da je dočekivala tužiteljica koja je bila prava
domaćica. Svjedokinja i njezin muž vidjeli su da je stanje u prizemlju prije uređenja
bilo ruševno. Okoliš oko kuće da je veliki, da je bio zapušten i tužiteljica da ga je
uredila, sadila i sijala cvijeće, te rajčicu i drugo. Tužiteljica i D. P. da su se
predstavljali kao ljubavni par, faktički kao muž i žena. Svjedokinja je upoznala
tužiteljicu kada je počela živjeti sa tuženikom u S. Č.. Kada je D. P.
živio sa prvom ženom i tada je svjedokinja odlazila u posjete kod njih. Zgrada u
S. Č. izgledala je staro, unutrašnjost zgrade bila je stara. Kada su
tužiteljica i D. P. počeli živjeti zajedno sve je bio novi namještaj, novi raspored,
sve novo.
Iz iskaza te svjedokinje utvrđeno je da su tužiteljica i D. 2012. godine
počeli sređivati prizemlje za apartmane, da su oboje izvodili radove u prizemlju i
kompletno uredili, da je tužiteljica dočekivala radnike, a prije toga da je zgrada
izgledala staro kao i unutrašnjost u smislu opremljenosti u zgradi, a kada su počeli
živjeti zajedno da su imali novi namještaj i novi raspored i sve novo.
31. Svjedokinja L. P., koja sada ima status prvotužene, iskazala je da
su se njezini roditelji razveli prije puno godina. Nakon razvoda da je sa majkom i
sestrom ostala živjeti u S. Č., u predmetnoj kući, a kasnije s njima je
živio i njezin sin. Sestra se bila udala pa je otišla živjeti iz starog Č., ona sa
sinom i majkom ostala je živjeti u starom Č. do 2009. godine ili 2010. godine,
negdje do kraja kolovoza. U toj kući su inače živjeli kao obitelj. Nakon razvoda
roditelja na kući se je radilo u smislu uređenja, ali nisu šireni gabariti kuće. Natkrila se
terasa. Ona ne zna kada su njezin otac D. P. i tužiteljica počeli živjeti
zajedno, jer u to vrijeme ona nije imala kontakt sa svojim ocem. D. P. je tada
živio u nekom iznajmljenom stanu i ne zna kada je on došao živjeti opet u stari
Č.. Dalje je iskazala da je čula da je njezin otac sa svojom sestrom prodavao
neku zemlju, ali ne zna kada. Tužiteljicu je upoznala kada je tužiteljica bila trudna, a
upoznale su se preko sestre D. P., V. S. rođ. P.. Sa svojim ocem
je ponovno počela kontaktirati kada je njegov sin D. imao otprilike godinu dana.
Kada je sa majkom iselila iz kuće 2010. godine prozori su tada bili drveni, u gornjem
dijelu kuće nije bilo centralno grijanje, a u prizemlju je bila izvedena prva faza
centralnog grijanja, ali se s vremenom i to uništilo tako da u prizemlju kasnije nije bilo
centralnog grijanja. Kada su iselili iz predmetne nekretnine nije bilo klima uređaja, a
unutarnja vrata kuće bila su ista koja i danas, samo obojana. U prizemlju kuće
popločenje je isto kao i danas, na podu su tavelice. U to vrijeme predmetna
nekretnina nije bila predviđena za iznajmljivanje. U prizemlju je bilo predviđeno za
restoran, bila je jedna velika prostorija i bio je separe, kuhinja, šank, WC. Šank
postoji i danas, nekad je bio i kamin, a danas ga nema. Na katu kuće danas su iste
prostorije u smislu izgrađenosti kao i u vrijeme kada su oni kao obitelj živjeli u kući.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
Danas na katu je novo ofarbano, u sobama su ukrasni zidovi u smislu dekoracija,
centralno grijanje je sada na katu, klima uređaj je, nova kada, a pločice i popločenje
ostalo je isto. Gabariti kuće ostali su isti, samo je terasa natkrivena. U dnevnom
boravku je postavljen parket, a kada su živjeli u kući bile su pločice. Pločice su ostale
ispod postavljenog parketa. U sobama je isti parket kao u vrijeme kada su iselili.
Zidani roštilj iza kuće nije postojao.
Iz iskaza L. P. utvrđeno je da ona ne zna kada su tužiteljica i njezin
otac počeli živjeti zajedno, da su 2010. godine kada je ona iselila iz predmetne
kuće sa majkom da su prozori bili drveni, da je u prizemlju bila izvedena prva faza
centralnog grijanja, ali da je to kasnije uništeno, da na katu nije bilo centralnog
grijanja, niti klima uređaja. Popločenje u prizemlju da je bilo isto kao i kada je
tužiteljica živjela sa njezinim ocem, a na katu u sobama da su ukrasni zidovi,
suhozidovi, centralno grijanje, klima uređaj, a u dnevnom boravku da je postavljen
parket iznad ranijih pločica, dok je u sobama i dalje isti parket. A i zidani roštilj iza
kuće da nije ranije postojao.
32. Svjedok J. K. iskazao je da D. P. poznaje više od 15
godina, na predmetnoj kući da je D. K. izvodio farbanje, O. K. da
je radio neki suhozid na zidovima, a I. Š. da je natkrio jednu terasu i neke
grube radove u kuhinji. To je osobno vidio. Tužiteljicu je upoznao kada je dolazila u
kafić i kada je dolazila sa D. P.. Jednom prilikom ga je D. P. zamolio
da mu sa kombijem iz Zagreba dovede jednu crvenu sjedeću garnituru u stan u
Č. P. i tada su radovi na predmetnoj kući bili pri kraju i tada nije vidio
tužiteljicu u kući. U to vrijeme D. P. je bio podstanar kod S. Č., a tamo
da je s njime živjela i tužiteljica.
Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da saznanja koja on ima vezano za
izvođenje radova se odnose na razdoblje prije početka zajednice života tužiteljice i
D. P..
33. Svjedok I. Š. iskazao je da poznaje D. P. 20 godina i da ga
je angažirao za izvođenje radova nadstrešnice iznad terase u starom Č..
Radovi su se izvodili četiri dana 2012. ili 2013. godine i to da mu je platio D.
P.. Tužiteljicu je vidio jednom u B. U. i dva puta u Č. u kući. U to
vrijeme ni D. P., ni tužiteljica da nisu živjeli tamo, a tada da je sve još bilo u
adaptaciji. Zapravo natkrivanje terase da su obavljali njegovi radnici, a on je dolazio
nadgledati i nije bio prisutan cijeli dan. Na predmetnom objektu, na katu su se
uređivale i sobe i kupaona. U prizemlju se nije ništa uređivalo. Na prvom katu su se
izvodili završni radovi. iskazao je da je moguće da su radovi natkrivanja terase
izvođeni 2010. godine. Natkrivanje terase izvođeno je kada se vršila adaptacija na
katu kuće.
Iz iskaza tog svjedoka proizlazi da radove koje je on, odnosno njegovi radnici
izvodili, da su se izvodili 2012. ili 2013. godine, međutim u tom dijelu njegov iskaz
nije istinit, te je na kraju iskaza rekao da je moguće da su se radovi izvodili 2010.
godine, da je tada još sve bilo u adaptaciji i da tuženik tada nije živio u Č..
Dakle, zaključno iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da se izvođenje nadstrešnice
nad terasom izvodilo prije nego što je tužiteljica počela živjeti sa D. P.. A i
sama tužiteljica je iskazala "Terasa je već bila natkrivena kada sam ja došla.".
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
34. Svjedok A. G. iskazao je da živi sa kćerkom D. P. tj.
sa ženom L. P. od 2009. godine, a prije toga joj je odlazio u posjete dok je
živjela u starom Č., u predmetnoj kući. Iskazao je da je u prizemlju bila jedna
prostorija koja je izgledala kao oštarija (gostiona), jer je u njoj bio šank, a na podu su
bile tavelice, a ispod terase bile su neke pregrade. Na katu kuće raspored je bio isti
kao i danas, pločice u kuhinji su iste, u kupaoni je nešto od sanitarija novo, ali ne
sjeća se što točno. Sobe na katu bile su popločene kao i sada, jedino je popločenje u
dnevnom boravku danas drugačije. Svjedok ne zna kada su izvođeni radovi koji
prikazuju stanje koje je danas i ne zna tko je te radove izvodio. Na terasi iza kuće
nije postojala ograda. Ne sjeća se da li je postojao parket.
Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da je, prije nego je tužiteljica počela živjeti
sa D., u prizemlju postojala je jedna prostorija koja je izgledala kao gostiona,
da je bio šank, na podu tavelice. A na katu da je isti raspored kao i danas, u kuhinji
da su iste pločice, u kupaoni da ima novih sanitarija, a u dnevnom boravku da je
popločenje drugačije u odnosu dok tužiteljica nije živjela sa D.. Na terasi da
nije postojala ograda u vrijeme dok je njegova žena, prvotuženica, živjela u
predmetnoj nekretnini.
35. Svjedokinja M. H., majka tužiteljice, iskazala je da je D. P. živio
sa njezinom kćerkom, moguće od 2010. godine, ali nije sigurna točno od kada. Po
pričanju tužiteljice da su tri mjeseca bili podstanari, D. P. da je počeo sređivati
postojeću kuću u starom Č. i to gornji dio. Ona je prvi puta došla u S. Č.
desetak dana prije rođenja djeteta (drugotuženika), dakle 2012. godine i tada da je
na katu već sve bilo namješteno. U prizemlju je bio jedan šank i bilo je započeto kao
da bi se otvorila kavana, jer je D. P. imao namjeru tako nešto otvoriti. Ali
tužiteljica da nije imala tu želju. Nakon toga da su u prizemlju počeli raditi apartmane.
Nakon toga svjedokinja je dolazila u Č. P., te se zadržavala po dva do tri
mjeseca. Struju u predmetnoj kući, u prizemlju gdje su radili apartmane da je radio
jedan gospodin po imenu O.. Zidalo se, krečilo, postavljalo pločice, premještala
se cisterna. Apartmani su opremljeni kompletnim namještajem, na način da je iz
kuhinje sa gornjeg kata namještaj premješten u prizemlje u apartmane, a na katu da
je napravljena nova kuhinja. Na katu u kupaoni da je sve novo opremljeno, a ono što
je bilo u kupaoni na katu da je premješteno u apartmane u prizemlju. U prizemlju da
ima tri apartmana. Tužiteljica i D. P. da su se dogovorili da će apartmane
iznajmljivati i to da će biti posao tužiteljice. Tužiteljica da je radila sve vezano za
iznajmljivanje. Kada je dijete (drugotuženik) imalo godinu i pol dana učinilo joj se da
nešto nije u redu, te je kasnije djetetu dijagnosticirana sumnja na neki poremećaj iz
vida spektra autizma. Zbog toga je djetetu morala biti posvećena veća pažnja.
Nakon zajednice života tužiteljice i D. P., tužiteljica da je prije dolaska u
B. bila u sigurnoj kući. Svjedokinja je iskazala da poznaje L. P. i
njezinog supruga, a tužiteljica je pomirila L. P. sa ocem D. P..
Neki radovi koji su se obavljali na kući, da su se obavljali u vrijeme kada je ona bila u
Č., te da su ona i tužiteljica čistile za radnicima.
Iz iskaza te svjedokinje utvrđeno je da je na katu kada je ona prvi puta došla
2012. godine sve bilo namješteno, a u prizemlju da je bio jedan šank, te da je
izgledalo kao da će se otvoriti kavana, ali da su zajednički napravili apartmane i
opremili ih komplet namještajem na način da su iz gornjeg kata kuhinju premjestili u
apartmane, a na katu da je napravljena nova kuhinja i za vrijeme dok je ona boravila
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
kod kćerke radnici da su radili na kući. Međutim, iz njezinog iskaza nije moguće
utvrditi koji su to sve radovi izvođeni, osim što je rekla da se zidalo, krečilo,
postavljalo pločice, premještala cisterna, ali nije preciznije iskazivala. Apartmani da
su bili namijenjeni za iznajmljivanje.
36. Svjedokinja V. P. S., sestra D. P., iskazala je da ne zna
kada su se njezin brat i tužiteljica upoznali, ali zna da imaju zajedničko dijete i da
su počeli živjeti zajedno prije rođenja djeteta. Zajedno da su živjeli u Č., u
predmetnoj kući. Dalje je iskazala da nema saznanja da li su oni adaptirali ili ulagali u
predmetnu kuću kada su počeli živjeti zajedno, jer da je zadnji puta bila u kući prije
nego li je tužiteljica počela živjeti u predmetnoj kući. Ona ne zna što je sada u
prizemlju predmetne kuće, prije da je bio podrum i skladište. Ne zna što se radilo na
prvom katu, ni kada, ali zna da se nešto radilo. Ne sjeća se gdje je D. P. živio
kada se to nešto radilo na katu. Kada je u prizemlju bilo skladište ono nije imalo PVC
stolariju, a za PVC stolariju na katu ne zna. Dalje je iskazala da su ona i D., još
za života majke, prodali zemlju pod nazivom V. i još neku drugu zemlju su
nedavno prodali (prije 3 ili 4 godine) i oboje su potpisali jer su suvlasnici.
Svjedokinja nije razgovarala sa bratom od vremena kada je tužiteljica otišla iz
Červara, jer da joj je brat rekao da je ona kriva zašto je tužiteljica otišla.
Iz iskaza te svjedokinje proizlazi da ona ne zna kada su njezin brat i tužiteljica
započeli izvanbračnu zajednicu, niti da li su oni adaptirali ili ulagali u predmetnu
nekretninu od kada su počeli živjeti zajedno. Ona samo zna da je u prizemlju kuće
ranije bio podrum odnosno skladište, da u to vrijeme nije imalo PVC stolariju, a ne
zna što je sada u prizemlju kuće, niti kako je izgledala u vrijeme kada su počeli
živjeti zajedno.
37. Svjedok M. S. iskazao je da su tužiteljica i D. živjeli
zajedno u S. Č. u predmetnoj kući. Kada je tužiteljica počela živjeti sa
D. onda se ulagalo u kuću u kojoj su živjeli. Prije nego su počeli živjeti zajedno
D. da je sređivao gornji dio kuće, kada je prva njegova žena otišla iz kuće on da
je tada sredio stan na katu. Dalje je iskazao da mu je on napravio namještaj za
kuhinju, da su se farbali zidovi i još neki sitniji radovi, da su se postavljale neke
pločice i slično. I to sve na katu kuće. U prizemlju da je D. nešto napravio, jer je
imao namjeru otvoriti gostionu. U prizemlju da nije bilo zidova, ni stolarije. Kada je
tužiteljica došla živjeti kod D. da su počeli sređivati u prizemlju za apartmane.
Apartmani su se kasnije iznajmljivali turistima. O apartmanima i iznajmljivanju da je
brinula tužiteljica. Poznato mu je da su njegova žena i D. u dva navrata
prodavali zemlju. U prvom navratu su novac podijelili, a u drugom navratu je novac
u cijelosti ostao kod D.. Ne zna o kojoj kupoprodajnoj cijeni se radilo. Jedna
prodaja je sigurno bila prije nego što je tužiteljica počela živjeti sa D., a za
drugu prodaju nije siguran.
Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da kada je tužiteljica počela živjeti sa
D. da su ulagali u kuću, da su sređivali apartmane u prizemlju, da je on osobno
napravio namještaj za jedan apartman, te da su se apartmani iznajmljivali, te da je u
početku iste čistila tužiteljica. Iz njegovog iskaza dalje proizlazi da su njegova žena
i D. u dva navrata prodavali zemlju, da su pri prvom navratu podijelili novac, a u
drugom navratu da je novac u cijelosti ostao kod tuženika.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
38. Tužiteljica je iskazala da je u travnju 2010. godine došla iz B. u
B. i u B. je živjela otprilike 15 dana ili i manje, a došla je zbog posla.
Zaposlila se u jednom fast foodu koji je bio u vlasništvu F. B.. On joj je
pronašao sobu u P., u ulici I. A. gdje će živjeti. U toj istoj sobi živjela je i
njezina šogorica koja je nešto poslije došla. D. P. je počeo dolaziti u taj fast
food gdje je radila i već u tom petom mjesecu 2010. godine počeo ju je čekati nakon
završetka posla i od tada su se nastavili viđati. Dana 13. 6.2010. godine na dan
njezinog rođendana D. joj je kupio zlatnu narukvicu i tada je započela njihova
ljubavna veza. D. P. je u to vrijeme bio podstanar. Krajem sedmog mjeseca
2010. godine preselila se kod D. u podstanarski stan. U to vrijeme kada je počela
živjeti sa D. u njegovom podstanarskom stanu upoznala je njegovu sestru
V. S. u jednom restoranu i tada ju je predstavio kao svoju djevojku. Muž
D. sestre je trebao urediti kuhinju i pitao ju da projektira kuhinju, da izabere
boju, a ona tom prilikom nije ni vidjela prostor. D. ju je prvi puta u Č. u
predmetnu nekretninu vodio u 10-tom mjesecu 2010. godine kada je već bio kraj
sezone. Kao podstanari živjeli su negdje do 11.-tog mjeseca 2010. godine i tog 11.
mjeseca 2010. preselili su u stari Č., u predmetni objekat. Prije preseljenja D.
je ugradio klima uređaj. Kada je prvi puta u 10.-tom mjesecu 2010. došla u predmetni
objekat tada joj je od strane radnika pokazan spektar boja da izabere boju za sobe,
dnevni boravak i ona je izabrala boje. Dalje je iskazala da od kad su počeli živjeti
zajedno u starom Č. da su kupili novi luster za dnevni boravak, komplet
opremili tri spavaće sobe, tj. sa namještajem i postavljanjem drvenog parketa, bračni
krevet je ručno izrađen od željeza, komplet opremili dnevni boravak sa namještajem i
postavljanjem drvenog parketa, komplet postavili novu kuhinju sa svom aparaturom
(pločice su ostale stare), u dvije sobe izvođeni su radovi suhozida na zidu. Za
kupaonu su kupili novu tuš kabinu i sve ostale sanitarije (pločice su ostale iste).
Klima uređaj na katu postavljen je prije preseljenja, negdje u desetom mjesecu 2010.
godine. Zatim napravljena je ograda oko terase i centralno grijanje. To sve na katu. U
prizemlju su zajedno napravili tri apartmana, najprije su uredili dva, a kasnije još
jedan. Prvi apartman je u cijelosti novi u smislu opremljenosti namještajem i
sanitarijama. Prvi apartman je napravljen 2012. godine, kao i drugi apartman. Drugi
apartman ima poseban ulaz sa desne strane, u njemu su namjestili kuhinju koja je
ranije bila na katu, ugradili su i tuš kabinu koja je također ranije bila na katu, a na kat
su ugradili kadu. U drugom apartmanu su pregrađeni zidovi kako bi se dobile
prostorije. Treći apartman završili su godinu dana kasnije. Namjestili su ga sa
kuhinjskim elementima koji su od ranije bili od D., a ostalo da je bilo novo. U
trećem apartmanu da je sve novo. U svakom apartmanu da je bila klima, TV i druga
kuhinjska aparatura. Kada je došla živjeti u predmetnu kuću na katu je već postojala
nova PVC stolarija, a u prizemlju je nova PVC stolarija postavljena kada su počeli
raditi apartmane. Terasa je već bila natkrivena kada je ona došla. Centralno grijanje
na katu bilo je postavljeno u rujnu 2012. godine. Na mjestu gdje se napravio treći
apartman postojao je rezervoar za lož ulje i zbog uređenja za apartman rezervoar je
postavljen izvan kuće i ozidan je objekat za taj rezervoar. Nije sigurna da li se radila
nova vodovodna instalacija. Elektroinstalacije u prizemlju izvodio je O. D..
Ograda na terasi napravljena je oko 2013. godine. Zarada od apartmana da je bila
takva da su za dva velika apartmana dobivali 90,00 eura na noć, a za jedan mali
70,00 eura na noć. Godine 2013. počeli su iznajmljivati dva apartmana i to jedan
veliki i jedan mali, a 2014. godine treći veliki apartman. Mali apartman je bio uvijek
popunjen u razdoblju od krajem 6. mjeseca pa do kraja 9. mjeseca, a veliki apartmani
bili su popunjeni u 7. i 8. mjesecu. Ona je održavala apartmane, čistila, prala,
peglala, dočekivala goste, a naplatu da je vršio D.. Kada je došla u P. u 4.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
mjesecu 2010. godine nije imala nikakve ušteđevine. Iskazala je da je u petom
mjesecu 2010. počela raditi i da je dobivala 1.200,00 eura mjesečno. Čini joj se da
je plaćala stanarinu 1.000,00 kuna mjesečno, kada je sa D. živjela u
podstanarskom stanu tada nije plaćala stanarinu, ali je nastavila plaćati stanarinu za
svoju sobu sve do kraja sezone. Dalje je iskazala da je luster kupila svojim vlastitim
sredstvima, a radovi koji su na kući rađeni 2010. godine da su rađeni sa sredstvima
D., sa kreditom kojeg je D. podigao i kojeg da su otplaćivali idućih pet godina.
Kredit da se možda i dalje otplaćuje, ali ona za to ne zna, jer ga ona ne otplaćuje.
Kada je došla u Č. vlasnik kuće bio je D.. Godine 2012. godine nisu
iznajmljivali. Kada je njezina majka dolazila kod nje, bila je sa njima na katu, a
njezin stric i strina također kada su došli bili su kod njih u stanu na katu. A kada je
njezin brat sa ženom i dvoje djece došao, bili su u velikom apartmanu 10 dana i to
2013. godine. Poznato joj je da je D. prodao neko zemljište, a također da je svojoj
sestri V. darovao neko zemljište. Za dijete su primali 1.000,00 kuna mjesečno od
države i sve što su dobivali za dijete bilo je na računu djeteta vrijednosno oko
3.000,00 eura. Tim novcem su plaćali račune za struju, grijanje i kredit.
Iz iskaza tužiteljice utvrđeno je da je sa D. P. u Č. P. počela
živjeti u studenom 2010. godine, da su na katu kuće opremili tri spavaće sobe sa
namještajem, da su izradili bračni krevet ručno od željeza, da su opremili dnevni
boravak kompletno sa namještajem i postavljanjem drvenog parketa, da su postavili
novu kuhinju sa cijelom aparaturom, a da su pločice ostale stare, da su u kupaoni
postavili novu tuš kabinu i druge sanitarije, a pločice da su ostale iste, da je
napravljeno centralno grijanje i ograda oko terase. U prizemlju da su napravili tri
apartmana i opremili ih namještajem i elektroinstalacijama. U jedan apartman su
namjestili kuhinju koja je ranije bila na katu i tuš kabinu koja je ranije bila na katu,
pregradili su zidove kako bi se dobile prostorije i u treći apartman su postavili
kuhinjske elemente koji su ranije bili od D. i u sve apartmane su postavili klima
uređaj, TV i drugu kuhinjsku aparaturu. U prizemlju je postavljena nova PVC
stolarija, a na katu je postajala nova PVC stolarija prije nego je ona došla živjeti u
Č. P., kao što je već postojala i natkrivena terasa. Iz iskaza tužiteljice dalje
proizlazi da su radovi na kući rađeni 2010. godine izvođeni sredstvima D. P. i
to od kredita kojeg su zajedno otplaćivali, a nije joj poznato tko kredit dalje otplaćuje,
jer ga ona ne otplaćuje.
39. Tuženik je iskazao da je sa tužiteljicom počeo živjeti 15. studenog 2010.
godine. Od tada pa do prestanka zajednice života na predmetnoj nekretnini da su
napravili centralno grijanje na katu, stanu veličine 82 m2, gdje su živjeli, postavili
drveni pod iznad postojećih keramičkih pločica, 2012. godine da su u prizemlju
napravili jedan apartman cca 50 m2 i to kreditom kojeg je on podigao preko svog
obrta kod IKB Umag i taj apartman da su počeli iznajmljivati 2013. godine. Godine
2013. i 2014. da su napravili još dva apartmana svaki po cca 60 m2, također
kreditom kojeg je on podigao preko svog obrta pod nazivom S. također
vanjsku terasu cca 30 m2. I namještaj da je kupljen sredstvima dobivenih od kredita.
Šest mjeseci u godini da je radio u svom obrtu koji ima za djelatnost turizam, i za to
razdoblje da je na nivou godine ostvario između 20.000,00 do 50.000,00 kuna
godišnje. Tužiteljica da je primala goste i čistila apartmane, te spremala posteljinu
tijekom 2013. i 2014. godine dok je za 2015. godinu te poslove obavljala treća osoba.
Dalje je iskazao da je predmetnu nekretninu i to konkretno prizemni dio naslijedio od
svog djeda, a kat da je kupio 1994. ili 1995. godine. Materijal za postavljanje drvenog
poda na stanu da je on osobno kupio prije početka izvanbračne zajednice, u rujnu
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
2010. godine. Tužiteljica da u izvanbračnu zajednicu nije unijela ništa od svoje
vlastite, posebne imovine. Također je iskazao da je za vrijeme izvanbračne zajednice
on plaćao kredit umjesto tužiteljice odnosno njezinih roditelja i to za kredit kojeg su
podigli u Srbiji i mjesečno da je plaćao cca 230,00 eura i to od studenog 2010. do
lipnja 2015. godine. Kasnije iz komercijalne banke da ima saznanja da oni nisu
nastavili plaćati kredit pa da im se nekretnina prodala. U iskazu tvrdi da mu ni
tužiteljica, ni njezini roditelji nisu ništa vratili po toj osnovi. Nadalje je iskazao da je
2013. godine zajedno sa sestrom prodao određeno zemljište za kojeg je dobio
110.000,00 kuna. Tužiteljičino prebivalište da je prijavio par dana nakon početka
zajedničkog življenja u MUP-u. Zaradu od iznajmljivanja da su trošili za življenje
tijekom čitave godine, za cijelu obitelj, budući da je obrt radio samo šest mjeseci u
godini. U svezi izgradnje apartmana iskazao je da sve što je rađeno je rađeno unutar
postojećih nosivih zidova i ništa da nije građeno izvan već postojećih gabarita kuće.
Novcem dobivenim od rodiljne naknade da je raspolagala samo tužiteljica i taj novac
da nije utrošen za uređenje apartmana.
Iz iskaza D. P. utvrđeno je da je zajednica života između stranaka
trajala od 15. studenog 2010. do kolovoza 2015. godine, da je za vrijeme
zajednice života napravljeno centralno grijanje na katu u stanu veličine 82 m2, da je
u dnevnom boravku postavljen drveni pod iznad postavljenih keramičkih pločica, da
su u prizemlju napravili ukupno tri apartmana, jedan veličine cca 50 m2, a dvojica
60 m2 i to kreditom kojeg je on podigao preko svog obrta, da su dvije godine
iznajmljivali apartmane, da je tužiteljica primala goste, te čistila apartmane i spremala
posteljinu. Iz iskaza dalje proizlazi da je on za cijelo vrijeme zajednice života sa
tužiteljicom otplaćivao kredit tužiteljičinih roditelja mjesečno cca 230,00 eura.
40. Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka i to svjedoka koji su iskazivali
glede vrste izvođenja radova, kao i vremena izvođenja radova (osim kako je već
naprijed navedeno iskaza svjedoka I. Š. da bi se nadstrešnica nad
terasom radila 2012. ili 2013., budući da je nesporno utvrđeno što je i sama
tužiteljica iskazala da je nadstrešnica izvršena prije početka izvanbračne zajednice).
41. Između tužiteljice i D. P. (još za života D. P.) nesporno je
utvrđeno da je za vrijeme njihove izvanbračne zajednice učinjeno slijedeće:
U prizemlju u apartmanu 1: knauf pregrade, ulazna i unutarnja vrata,
opremljena kupaonica sa i sanitarijama, druga faza struje, druga faza vode,
postavljen laminat, spušteni strop u hodniku, opremljena soba, postavljen klima
uređaj, obavljeni soboslikarski radovi, napravljena kotlovnica (siporexom ograđena i
pokrivena plastikom), te ogradni zid koji se nalazi izvan apartmana 1 ograđen
betonskim blokovima, odvoz šute, uz prethodno rušenje u količini od jednog
kontejnera.
U apartmanu 2: knauf pregrade, ulazna vrata za apartman, unutarnja vrata,
opremljena kuhinja, soba i kupaonica, postavljen klima uređaj, PVC prozor u kuhinji,
prva i druga faza struje, druga faza vode, spušteni strop u kuhinji i soboslikarski
radovi.
U apartmanu 3: postavljen je laminat, klima uređaj, prva i druga faza struje,
druga faza vode, knauf pregrade, unutarnja vrata i ulazna vrata, opremljena
kupaonica sa keramikom i sanitarijama, te soboslikarski radovi.
Također je nesporno da je na katu postavljeno 6 komada radijatora za
centralno grijanje i jedan zidni radijator u kupaonici, te kovana ograda na terasi na
katu.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
D. P. je osporio da su u apartmanu 1 zajednički postavljeni PVC prozori
(u sobi – fiksni), PVC vrata za izlaz u stražnji dio dvorišta, kuhinjski namještaj i roštilj.
Također je osporio da je u apartmanu 3 zajednički opremljena kuhinja sa novim
namještajem i dva prozora (od kuhinje i wc-a), te jedna vrata za izlaz na stražnji dio
dvorišta.
Tužiteljica po punomoćniku i D. P., prilikom očevida lica mjesta u
prisutnosti suda s vještakom graditeljske struke učinili su spornim da bi na katu bila
zajednički napravljena natkrivena terasa, koja se nalazi prije ulaza u stan na katu,
zatim ugradnja centralnog grijanja prve i druge faze, opremljena nova kupaonica sa
sanitarijama i kreramikom, kuhinja sa namještajem, parket po podovima i keramika
na podovima, te soboslikarski radovi uključujući impregnaciju, kao i ukrasni suhozid u
sobi.
42. U odnosu na natkrivenu terasu, iz iskaza svjedoka, a i iz iskaza
tužiteljice, nesporno je utvrđeno da je terasa natkrivena prije nego što je tužiteljica
počela živjeti sa D. P.. U odnosu na centralno grijanje na katu, iz iskaza
L. P. proizlazi da centralno grijanje na katu nije postojalo u vrijeme kada je
ona otišla živjeti iz predmetne nekretnine, a to je bilo krajem ljeta 2010. godine (ili
2009. godine jer je njezin muž iskazao da su zajedno počeli živjeti 2009. godine), a
u ukupnosti sa ostalim provedenim dokazima (iskaz tužiteljice da je D. P.
ugradio klima uređaj radi grijanja kako bi se moglo u stanu živjeti) nesporno je
utvrđeno da je postavljen klima uređaj prije nego su počeli živjeti u predmetnoj
nekretnini, a da su tek kasnije (za vrijeme postojanja izvanbračne zajednice)
postavljeni radijatori za centralno grijanje na katu. Međutim, prva faza za centralno
grijanje bila je postavljena i ranije. Nadalje, je utvrđeno (iz iskaza L. P. i
tužiteljice) da su na katu pločice u kuhinji i u kupaoni ostale iste, te da je samo u
dnevnom boravku iznad pločica postavljen drveni parket. Također, je utvrđeno da je
u sobi ukrasni suhozid napravljen prije početka zajednice života između tužiteljice i
D. P..
43. U postupku je provedeno vještačenje po vještaku graditeljske struke, te je
vještak, nakon očitovanja punomoćnika tužiteljice i D. P. što čine spornim, a
što nespornim, izradio pisani nalaz i mišljenje u kojem je izradio troškovnik radova
i opreme koje stranke čine spornim, a koje stranke čine nespornim.
Tako je vještak rekapitulirao da su tužiteljica i D. P. glede radova i
opreme učinili nespornim: u apartmanu 1 vrijednost od 55.729,00 kn, u apartmanu
2 vrijednost od 46.510,00 kn, u apartmanu 3 vrijednost od 36.480,00 kn, a stanu na
katu vrijednost od 14.910,00 kn odnosno ukupno 153.629,00 kn (a sa PDV-om
ukupno 192.036,25 kn).
A glede radova i opreme koje su tužiteljica i D. P. učinili spornim u
apartmanu 1 vrijednost od 13.300,00 kn, u apartmanu 3 vrijednost od 8.600,00 kn i
u stanu na katu vrijednost od 51.649,40 kn odnosno ukupno 73.549,40 kn (sa
PDV-om ukupno 91.936,75 kn).
U odnosu na procjenu vrijednosti prizemlja prije i nakon adaptacije vještak se
očitovao da se u prizemlju predmetne zgrade sada nalaze tri apartmana neto
korisnih površina 32,90 m2; 34,60 m2 i 53,90 m2, odnosno sveukupno 121,40
m2, te da prema lokaciji, veličini i trenutačnom stanju trenutna tržišna vrijednost
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
dvaju manjih stanova je 60.000,00 eura, a većeg 90.000,00 eura, a što ukupno daje 210.000,00 eura.
44. Tužiteljica se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka, te je dala
primjedbu da vještak prilikom procjene nije uzeo u obzir i kuhinjske aparate koji su
ugrađeni u kuhinji u apartmanu 2. Također, da je vještak procijenio klima uređaj u
iznosu od 3.200,00 kn, a da je opće poznato da se ni najslabiji model klime ne
može kupiti ispod 3.500,00 kn, a cijena montaže da prelazi iznos od barem 700,00
kn. To sve da se odnosi i na druge apartmane, kao i za stan na katu. Zato je
predložio da vještak uzme u obzir sve navedeno, te da izvrši ispravak procjene u
tom dijelu. Također, tužiteljica je imala primjedbe na nalaz vještaka u dijelu kada je
vještak naveo da mu nije poznato stanje prizemlja prije adaptacije i zato da vještak
treba uzeti u obzir iskaze D. P., te svjedoka J. J. i I.
C., koja je iskazala da je prizemlje prije adaptacije bilo staro i ruševno.
Također, predlaže da vještak uzme u obzir i trošak prenamjene prizemlja iz
pomoćne u stambenu namjenu, izrada projekta, plaćanje komunalnih doprinosa i dr.
45. Vještak se očitovao na primjedbe tužiteljice, te je naveo da jedinične
cijene dobave i montaže klima jedinica u vrijeme ulaganja 2012. godine kako je iznio
u svom nalazu i mišljenju smatra realnim, te je naveo primjer za klima uređaj Korel
koji je u apartmanu 2 i 3 cijena iznosi 3.200,00 kn plus PDV, a za klima uređaj
Midea koji je u apartmanu 1 iznosi 3.500,00 kn plus PDV. Za vrijednost kuhinjskih
aparata naveo je da nije moguće sa sigurnošću, samo temeljem fotografija utvrditi
dimenziju i marku kuhinjskih aparata, a što je nužno za očitovanje na prigovore
tužiteljice. U odnosu na procjenu vrijednosti prizemlja prije i nakon adaptacije triju
apartmana daje zaključak da temeljem opisanog u podnesku tužiteljice i proračuna
da je vrijednost etaže prizemlja nakon adaptacije triju apartmana povećana za
518.220,90 kn. Neto korisna površina stana na katu zgrade da iznosi 65,40 m2 uz
pripatke natkrivenu terasu na istočnoj strani površine 49 m2, te natkriveni ulaz i
stepenišni krak na zapadnoj strani površine 25 m2.
46. Tužiteljica je prihvatila dopunu nalaza i mišljenja vještaka, te je navela
kako je vrijednost etaže prizemlja nakon adaptacije triju apartmana povećana za
iznos od 624.082,50 kn, te da niti jedna stranka nije tvrdila, niti dokazala da bi bili
učinjeni troškovi u iznosu od 105.861,60 kn. Adaptacijom triju apartmana vrijednost
da je povećana čak za 40%.
47. Vještak graditeljske struke se i usmeno na raspravi očitovao te je u
cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Objasnio je povećanje vrijednosti
prizemlja nakon adaptacije tri apartmana, kao i površinu stana na katu te
natkrivenu terasu ulaz i stepenišni trak. Sveukupna sadašnja vrijednost cijele zgrade
da iznosi između 270.000,00 eura i 290.000,00 eura. Neto ukupna korisna površina
zatvorenih dijelova zgrade da iznosi 186 m2 i 74 m2 pripadaka (terasa, natkriveni
ulaz i stepenišni trak). Matematički u odnosu na cijelu zgradu, ako bi tužiteljici pripalo
1/2 dijela u prizemlju tada da bi joj u odnosu na cijelu zgradu pripadala 1/3 dijela
cijele zgrade.
48. Tuženik smatra pogrešnim način obračuna vještaka vezano za suvlasnički dio.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
49. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka graditeljske struke od 16.
svibnja 2019. godine u kojem je vještak procijenio radove i opremu koje su
stranke učinile nespornim, kao i u odnosu na radove i opremu koje su stranke učinile
spornim, jer su isti razumljivi, obrazloženi i izrađeni u skladu s pravilima struke. U
odnosu na procjenu natkrivene terase (3.160,00 kn + 1.141,00 kn + 2.771,00 kn
=7.072,00 kn), sud je umanjio taj iznos od 7.072,00 kn iz razloga jer je nesporno
utvrđeno da je terasa natkrivena prije nego je tužiteljica počela živjeti sa D.
P., a i sama tužiteljica je to u svom iskazu potvrdila. Također, sud je umanjio
iznos keramike u kupaoni na katu iz razloga jer je nesporno utvrđeno da se u
kupaoni na katu nisu mijenjale pločice, a taj iznos ukupno iznosi 4.914,00 kn.
Također, umanjeni su radovi izrade ukrasnog suhozida u iznosu od 2.350,00 kn, jer
je navedeno izvršeno prije nego su tužiteljica i D. P. počeli živjeti zajedno, a
što je također utvrđeno saslušanjem određenih svjedoka, izvođača radova (koji su
iskazivali da u to vrijeme tužiteljica nije živjela u Č.), a prije studenog 2010.
godine izvanbračna zajednica nije postojala.
50. Slijedom navedenog, a prema procjeni vještaka, a na temelju utvrđenog
iz iskaza svjedoka i saslušanih stranaka sud je utvrdio da je na stanu na katu
za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i D. P. uloženo
vrijednosno 14.910,00 kn (što je nesporno) i na stanu na katu 37.313,40 kn (što je
sporno), a iznos od 37.313,40 kn dobiven je kada je od iznosa 51.649,40 kn
odbijen iznos natkrivene terase 7.072,00 kn, zatim iznos od keramičkih pločica u
kupaoni 4.914,00 kn i iznos ukrasnog suhozida 2.350,00 kn.
51. U ukupnosti takvog utvrđenja iz nalaza, mišljenja i procjene vještaka, te
iskaza, proizlazi da je za vrijeme izvanbračne zajednice tužiteljice i D. P. u
predmetnu nekretninu ukupno uloženo (nesporno) 153.629,00 kn + PDV i (sporno)
59.213,40 kn + PDV, a što ukupno iznosi 212.842,40 kn + PDV. Iz provedenih
dokaza nije utvrđeno da bi na ulaganja koja su izvršena tijekom trajanja
izvanbračne zajednice bio plaćen PDV zato sud nije prihvatio uvećanje uloženog
sa PDV-om. Slijedom navedenog, kada se navedeni iznos od 212.842,40 kn podijeli
na jednake dijelove, proizlazi da su ulaganja od strane tužiteljice iznosila 106.421,20
kn.
52. Izvanbračna zajednica tužiteljice i D. P. odnosno ulaganja u
predmetnu nekretninu vršena su u vrijeme kada je na snazi bio Obiteljski zakon
(NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11). Prema odredbi čl. 248. ObZ-a bračna
stečevina (izvanbračna stečevina izjednačena je sa bračnom) je imovina koju su
(izvan) bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja (izvan) bračne zajednice ili
potječe iz te imovine, time da su prema čl. 249. st. 1. ObZ-a (izvan) bračni drugovi
u jednakim dijelovima suvlasnici u (izvan) bračnoj stečevini ako nisu drukčije
ugovorili. Imovinu koju (izvan) bračni drug stekne tijekom trajanja (izvan) bračne
zajednice na pravnom temelju različitom od onog koji je naveden u čl. 248. ObZ-a
(nasljeđivanje, darovanje i sl.) predstavlja vlastitu imovinu po čl. 253. st. 2. ObZ-a.
53. Nije sporno da je predmetna nekretnina na kojoj su se u prizemlju
napravila tri apartmana, pregrađivanjem knauf pločama, da je predstavljala vlastitu
imovinu D. P., te da su tijekom trajanja izvanbračne zajednice u prizemlju
zgrade napravljena tri mala apartmana (površine 32,90 m2, 34,60 m2 i 53,90 m2)
da je od ranije postojalo popločenje tavelicama, te da je na katu također ulagano
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
kako je naprijed opisano, te da po toj osnovi tužiteljica ima pravo na obvezno
pravni zahtjev po osnovi izvanbračne stečevine.
54. Naime, s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, te
procjenu vrijednosti nekretnine i ulaganje u predmetnu nekretninu, kao i nesporne
činjenice da adaptacijom nisu mijenjani gabariti kuće, a u odnosu na vrijednost
radova i ugrađenog materijala u sve izvedeno na predmetnoj nekretnini, proizlazi
veliki nesrazmjer od vrijednosti cijele nekretnine u odnosu na ukupnu vrijednost
radova, a sve glede zahtjeva tužiteljice da je predmetnu nekretninu stekla vlasništvo
u ½ dijela za vrijeme zajednice života sa D. P..
55. S obzirom na nesrazmjer uloženog u predmetnu nekretninu za vrijeme
trajanja izvanbračne zajednice i ukupne vrijednosti predmetne nekretnine (a iz
Rješenja o nasljeđivanju – obrazloženja točka 7.) iza pok. D. P. proizlazi
da se apartman br. 2 nalazi izgrađen ne samo na k.č.br. 1179/2 već i na k.č.
1148/3 k.o. P., a što proizlazi i po površini tri apartmana i površini tlocrta
predmetne nekretnine, (prema z.k. izvatku 82 m2) sud zaključuje da tužiteljica ima
pravo tek na obveznopravni zahtjev tj. na vrijednost ulaganja po osnovi izvanbračne
i bračne stečevine (u odnosu na predmetnu nekretninu), ali ne i stvarnopravni zahtjev
na predmetnoj nekretnini. Zato je tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na utvrđenje da
joj po osnovi izvanbračne stečevine pripada pravo vlasništva na ½ dijela
predmetne nekretnine nije osnovan.
56. Odredba čl. 156. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006,
141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV)
propisuje da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada,
odnsono prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao i njihovom
prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije
što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.
A prema st. 2. istog članka propisano je pripada li pravo na naknadu onomu tko je
dogradio, nadogradio, ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz st. 1. ovoga
članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila Obveznoga prava.
57. Adaptacijom odnosno uređenjem tri apartmana u prizemlju predmetne
nekretnine sigurno je povećana vrijednost te nekretnine, na što je i vještak u svom
nalazu i mišljenju i naveo, međutim doprinos i vrijednost ulaganja za vrijeme
zajednice života uređenog, sud smatra da, nije toliki da bi tužiteljica stekla i
stvarnopravni zahtjev za uknjižbom 1/2 dijela predmetne nekretnine. Tužiteljica u
izvanbračnu zajednicu nije unijela ništa od svoje vlastite imovine. A tuženik je
podizao kredite (i za uređenje predmetne nekretnine dana 22. rujna 2010. godine
50.000,00 eura na rok od 15 godina koji kredit sada otplaćuje prvotuženica i 01.
travnja 2014. godine u iznosu od 48.344,48 eura na rok od 5 godina) koje kredite
nakon prestanka izvanbračne zajednice tužiteljica ne otplaćuje, već kredit koji je
podignut 22. rujna 2010. godine otplaćuje kćerka D. P. tj. prvotuženica.
Navodi odnosno tvrdnje D. P. i prvotuženice da je D. P. od početka
izvanbračne zajednice sa tužiteljicom, pa do kraja izvanbračne zajednice otplaćivao
kredite roditelja tužiteljice, mjesečno 230,00 eura, ne mogu predstavljati prijeboj u
ovoj pravnoj stvari, niti se navedeno može uzeti u obzir, kao ni činjenica da sada
samo prvotuženica otplaćuje kredit jer se u odnosu na otplaćivanje obveze po
kreditu ne može rješavati u ovoj pravnoj stvari.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
58. Kako su radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice izvršena
ulaganja u predmetnu nekretninu, te da je D. P. bio dužan naknaditi tužiteljici
polovicu vrijednosti tih ulaganja, a kako je D. P. umro, prema čl. 139. st. 1.
Zakona o nasljeđivanju nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. Kako je D.
P. umro tijekom ovog postupka, a naslijedili su ga prvotužena i drugotuženik, to
su na iste prešle obveze za naknadu tužiteljici polovice vrijednosti ulaganja u
predmetnu nekretninu.
59. Prema čl. 111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine
35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje: ZOO-a) kojeg treba primijeniti
s obzirom na vrijeme nastanka spornog odnosa, kada dio imovine neke osobe na
bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom
pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je
dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.
60. Prema čl. 115. ZOO-a kada se vraća ono što je stečeno bez osnove,
moraju se platiti zatezne kamate, a tužiteljici pripadaju zatezne kamate od dana
podnošenja tužbe 16. prosinca 2016. godine, kako je tužiteljica i potraživala u tužbi.
61. Temeljem odredbe čl. 221.a ZPP-a primjenom pravila o teretu
dokazivanja u svijetlu tog instituta sud je mišljenja da tužiteljica u odnosu na
stvarnopravni zahtjev nije dokazala da je stekla vlasništvo na predmetnoj nekretnini,
a u odnosu na obveznopravni zahtjev nije dokazala da je u većem omjeru uložila u
zajedničku stečevinu - uređenjem tri apartmana u prizemlju predmetne nekretnine i
adaptacijom na predmetnoj nekretnini.
62. Građevinskim vještačenjem, te iz iskaza stranaka i svjedoka, utvrđeno je
koja su sve sva ulaganja izvršena tijekom izvanbračne zajednice, a koja je sud po
provedenim dokazima utvrdio da ukupna ulaganja tužiteljice i D. P. iznose
212.842,40 kn, pa vrijednost koju su tuženici dužni naknaditi tužiteljici (1/2) iznosi
106.421,20 kn.
63. Dakle, temeljem provedenih dokaza sud je utvrdio da bi tužiteljici po
osnovi izvanbračne stečevine pripadao obveznopravni zahtjev na ime vrijednosti
ulaganja u predmetnu nekretninu, ali i ne stvarnopravni zahtjev.
64. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I, II i III izreke Presude.
65. Tužiteljica je zatražila naknadu parničnog troška od prvotuženice.
Prema čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977,
36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990,
27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992,112/199, 129/2000,
88/2001, 117/2003, 85/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011,
25/2013, 89/2014, 70/2019, dalje: ZPP) ako su stranke djelomično uspjele u parnici,
sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od
postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja
je u manjoj mjeri uspjela, nakon čega će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih
troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za
svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
troškova koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke
uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom
tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove
zahtjeva. Tužiteljica je u odnosu na osnovu – isplatu tužbenog zahtjeva uspjela u
cijelosti (100%), a u odnosu na visinu uspjela je sa 35%. Tuženici su u odnosu na
osnovu tužbenog zahtjeva uspjeli sa 0,00 %, a u odnosu na visinu sa 65%. Stoga
je ukupan uspjeh tužiteljice u parnici 67,50%, a tuženika 32,50%. Razlika njihovih
uspjeha iznosi 35%.
Tužiteljici su priznati troškovi za sastav tužbe 5.000,00 kn, za zastupanje na
ročištu 10. travnja 2017. godine 5.000,00 kn, 12. lipnja 2017. godine 5.000,00
kn, 11. rujna 2017. godine 5.000,00 kn, 26. listopada 2017. godine 5.000,00 kn,
za sastav žalbe 12. prosinca 2017. godine 6.125,00 kn, za zastupanje na
ročištima 13. lipnja 2018. godine 5.000,00 kn, 20. studenog 2018. godine
5.000,00 kn, za sastav podneska od 11. rujna 2019. godine 5.000,00 kn, za
zastupanje na ročištima 25. rujna 2019. godine 5.000,00 kn, 18. studenog 2019.
godine 5.000,00 kn i za zastupanje na ročištu 14. studenog 2022. godine
7.500,00 kn, plus PDV u iznosu od 15.906,25 kn, te trošak vještačenja u iznosu od
2.900,00 kn, a što ukupno iznosi 82.431,25 kn. Tužiteljici nisu priznati troškovi za
sastav podneska od 15. studenog 2019. godine jer je navedeni podnesak podnijet
izvan roka na koji je tužiteljica bila pozvana, a i zato jer je isti predan tek tri dana
prije ročišta, a tužiteljici je priznat trošak ročišta od 18. studenog 2019. godine na
kojem je iznijet sadržaj podneska. Tužiteljici nije priznat trošak sudskih pristojbi, jer
niti jednu od sudskih pristojbi nije ni platila. Visina priznatog i obračunatog troška
temelji se na Tbr. 7., 8., 9. i 42. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika
(Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014,107/2015, 37/22, 126/22,
dalje:Tarifa), s time da je tužiteljici samo za radnju i to ročište 14. studenog 2022.
godine priznat iznos od 7.500,00 kn po novoj Tarifi koja je stupila na snagu 05.
studenog 2022. godine, dok joj je za prijašnje radnje priznat iznos po radnji po
5.000,00 kn.
Slijedom navedenog, postotak koji je preostao nakon navedenog obračuna
postotka u kojima su stranke uspjele u parnici iznosi 35%. 35% ukupnih troškova
priznati tužiteljici iznosi 28.850,94 kn. Tužiteljica potražuje trošak samo prema
prvotuženici (koja je nasljednica iza svog oca D. P. u 2/3 dijela predmetne
nekretnine), a 2/3 dijela od ukupno priznatog troška tužiteljici iznosi 19.233,96 kn.
66. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki IV izreke Presude.
U Poreču-Parenzo, dana 28. prosinca 2022. godine
S u t k i nj a:
mr. sc. Marčela Štefanuti, v.r.
Posl. broj 31 P Ob-51/2022-
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u
Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od
dana objave Presude.
DNA:
1. Pun. tužitelja, 2. Prvotuženica,
3. Posebna skrbnica drugotuženika.