3              Poslovni broj: Gž Ovr-320/2022-2

 

Poslovni broj: Gž Ovr-320/2022-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Marijana Ostojić Kavain u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, OIB ..., protiv protivnika osiguranja M. S., OIB ..., P., radi osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Ovr-335/2021-5 od 28. veljače 2022., dana 28. prosinca 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Ovr-335/2021-5 od 28. veljače 2022.

 

Obrazloženje

 

1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je na temelju ovršne isprave-presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-387/2012-48 od 5. svibnja 2016., a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 36.032,43 kuna s pripadajućim zateznim kamatama određeno osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja upisanoj u k.o. P., oznake k.č.br. 3511, zk tijelo II stambena jednokatna zgrada u P., ..., sagrađena na  k.č.br. 3511, 2. suvlasnički dio: 1/2 dijela; pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo izvršiti uknjižbu založnog prava u zemljišnoj knjizi, po prijemu rješenja, a uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

 

2.Protiv tog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), koji je primijeniti na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

 

3.Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.Žalba nije osnovana.

 

5. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na suvlasničkom dijelu nekretnine protivnika osiguranja, temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-387/2012-48 od 5. svibnja 2016.

 

6.Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. – 298. OZ pa tako:

- na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja (čl. 296. OZ),

-  dok je odredbama članka 297. OZ propisan način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom (stavak 1.), te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojeg je uknjižba određena (stavak 2).

 

7.Spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu iz kojeg proizlazi da je knjiženo prethodno pravo vlasništva u korist treće osobe – H. B. C. d.d., Z. radi osiguranja njezine novčane tražbine, dok je protivnik osiguranja uknjižen kao potonji vlasnik.

 

8.Iz prednjeg slijedi da u postupku osiguranja ove vrste ovršni sud donosi rješenje o osiguranju kojim, pod uvodno navedenim pretpostavkama, određuje zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja uknjižbom tog prava u zemljišne knjige.

 

9.Prvostupanjski sud je utvrdio da su za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini navedenoj u prijedlogu ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnoj ispravi, a nekretnina predstavlja suvlasništvo protivnika osiguranja.

 

10.Dakle, temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja koja se osigurava. Ovršne isprave, između ostalih, predstavljaju i ovršne sudske odluke (članak 23. točka 1. OZ), a iste stječu svojstvo ovršnosti pod pretpostavkama iz članka 25. stavak 1. OZ.

 

11.U ovom predmetu sud prvog stupnja je donošenjem pobijanog rješenja prihvatio prijedlog za osiguranje na temelju navedene pravomoćne i ovršne presude koja:

- imaju pravno značenje ovršne isprave u smislu odredbe članka 23. točka 1. OZ,

- te sadrže klauzule ovršnosti (članak 36. stavak 2. OZ).

 

12.U izloženim okolnostima, prisilno osnivanje založnog prava na nekretnini određeno je sukladno odredbama OZ, a predlagatelj osiguranja jest ovlašten temeljem citirane ovršne isprave pokrenuti predmetni postupak osiguranja pa  žalbene navode protivnika osiguranja sud ne može uvažiti te ničim ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o osiguranju.

 

13.Naimne, u odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja kako predlagatelj osiguranja ne može osnovano predlagati osiguranje prisilnim zasnivanje založnog prava na nekretnini za tražbine koje ne prelaze iznos od 40.000,00 kuna, a predmetno potraživanje se ne odnosi niti na jednu zakonsku iznimku iz članka 80.b. stavak 1, u vezi članka 290. OZ, navodeći praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske te stajalište zauzeto na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održano 29. ožujka 2018., broj: Su IV-148/2018, istaknuti je kako isti ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer se u konkretnom postupku ne mogu primijeniti odredba članka 80.b OZ s obzirom da je prijedlog za osiguranje u ovom postupku podnijet 22. prosinca 2021., a izmjenama i dopunama OZ, koje su stupile na snagu 27. studenog 2020. i koje se primjenjuju u ovom postupku, izmijenjen je članak 290. (članak 19. Izmjena i dopuna OZ ("Narodne novine", broj 131/20) na način da je izričito navedeno u stavku 2. navedene zakonske odredbe da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b OZ.

 

14.Nadalje, u odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja kako predmetna nekretnina nije u njegovom vlasništvu već u vlasništvu H. B. C. d.d., Z., dok je on potonji vlasnik, navesti je slijedeće.

 

15.Iz sadržaja prvostupanjskog spisa, osobito iz zemljišno-knjižnog izvatka za nekretninu koja je predmet ovog postupka, proizlazi da je na temelju prijedloga od 26. kolovoza 2004. uknjiženo prethodno pravo vlasništva na nekretnine M. i V. S., upisane u A, radi osiguranja tražbine H. B. C. d.d., Z. u kunskoj protuvrijednosti od 200.000 DEM, s ugovorenom kamatom, rokom otplate i spp u korist H. B. C. d.d., Z. (prethodni vlasnik) uz istovremenu zabilježbu da M. S. (kao i V. S. u odnosu na njezin suvlasnički dio) postaje potonji vlasnik. Upis je izvršen 27. kolovoza 2004., pod poslovnim brojem: Z-3723/2004.

 

16.Upis fiducijarnog osiguranja, kako je već i naprijed navedeno, izvršen je 27 kolovoza 2004. pod poslovnim brojem: Z-3723/2004, kada je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koji je objavljen u Narodnim novinama 173/03. Do stupanja na snagu ZIDOZ/03 ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, dalje u tekstu: OZ) prijenos vlasništva u svrhu osiguranja bio je bezuvjetan.

 

17.Međutim, odredbama članka 319. stavci 1. i 2. i članka 322. stavak 12. OZ propisano je da je protivnik osiguranja – fiducijant ovlašten i bez pristanka predlagatelja osiguranja – fiducijara prenesenu nekretninu opteretiti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika, osim u slučaju postojanja zabrane opterećenja upisane u zemljišnoj knjizi na temelju članka 310. OZ ili naknadnog sporazuma stranaka, te da je u slučaju da predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik nekretnine on ovlašten tražiti brisanje hipoteke upisane po osnovi članka 319. OZ. To znači da je na nekretnini na kojoj je sporazumom stranaka izvršen prijenos prava vlasništva kao sredstva osiguranja tražbine, a na kojoj u zemljišnoj knjizi nije zabilježena zabrana opterećenja, dopušteno i prisilno zasnivanje založnog prava u korist nekog drugog vjerovnika potonjeg vlasnika, jer je u slučaju punopravnog stjecanja vlasništva prethodni vlasnik u smislu članka 322. stavak 12. OZ ovlašten tražiti brisanje hipoteke upisane nakon stjecanja fiducijarna vlasništva po članku 312. OZ.

 

18.Slijedom navedenog i jer nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP, u vezi članka 381. ZPP, sve u vezi članka 21. OZ), na temelju odredbe iz članka 380. točka 2. ZPP, u vezi članka 21. stavak 1. OZ, je odlučeno kao u izreci.

 

Split, 28. prosinca 2022.