15. Pr-927/2021-10

Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Davoru Liščiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj
stvari tužiteljice V. P. iz O., OIB: , zastupane
po punomoćniku Ž. P., odvjetniku iz Z., protiv tuženika C. z.
s. s. O., O., , OIB: , zastupan po
punomoćniku V. K., dipl. iur., radi isplate razlike plaće, nakon održane i
zaključene glavne i javne rasprave dana 5. prosinca 2022. godine, u prisutnosti
zamjenika punomoćnika tužitelja, odvjetnice B. M. iz O. i punomoćnika
tuženika, uz javnu objavu od dana 27. prosinca 2022. godine,

p r e s u d i o j e

I.Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od bruto 2.936,87 kn / 389,79 eura1
s zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se do 31. srpnja 2015. godine
određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila
zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih
poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za
svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope HNB-a na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena i to na iznose

208,73 kn od 16.1.2016
208,73 kn od 16.2.2016
208,73 kn od 16.3.2016
209,10 kn od 16.4.2016
209,74 kn od 16.5.2016
209,74 kn od 16.6.2016
209,74 kn od 16.7.2016
209,74 kn od 16.8.2016
209,74 kn od 16.9.2016
209,74 kn od 16.10.2016
209,74 kn od 16.11.2016

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 15. Pr-927/2021-10

209,74 kn od 16.12.2016
209,74 kn od 16.1.2017
213,94 kn od 16.2.2017

pa do konačne isplate, kao i nadoknaditi parnične troškove u iznosu od 2.187,50
kn / 290,33 eura 2 s pripadajućim zateznim kamatama po istoj stopi, od dana
presuđenja, odnosno od 27. prosinca 2022. godine, pa do isplate, sve to u roku od 8
dana po prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem
odredbe iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od prosinca 2011.
godine za razdoblje od travnja 2016. do siječnja 2017. Tužitelj je u utuženom razdoblju
bio zaposlen kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj 27/01,
39/09). Obrazlaže da je dana 23. studenog 2006. između Vlade R. H.
(dalje u tekstu: Vlada RH) i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama (dalje u nastavku: Sporazum) kojim je ugovoreno povećanje
osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007.g., 2008.g. i 2009.
godini. Zbog nastupa recesije 13. svibnja 2009. Vlada RH i Sindikati javnih službi
sklopili su dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama (dalje u nastavku:
Dodatak sporazumu). Dodatkom sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na
razinu 2008. godine na iznos 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6%
iz 2009. godine na iznos od 5.415,37 kn sporazumno odgođeno sukladno uvjetima iz
članka 3. Dodatka sporazuma. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i sindikata
javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama (dalje u nastavku: Izmjene dodatka sporazumu) koje su usvojene i u
obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Sukladno članku XI. stavku 4. Izmjena
Dodatka sporazumu ugovoreno trajanje istoga je 5 godina. Zbog pravila o produženoj
primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine"
broj 93/14) primjena Izmjena Dodatka sporazumu istekla je 26. siječnja 2017.. Uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. Izmjena Dodatka sporazumu
ispunjeni su krajem 2015. godine, s početkom primjene od siječnja 2016. godine.
Nadalje, dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (dalje u nastavku: DZS)
objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u
kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u
odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i
procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi
kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečnu 2015. godine u odnosu na isto
tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS od 4.
prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog
rasta BDP iznosi upravo 2%, krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz članka
III. Izmjena Dodatka sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci
DZS-a. Sukladno odredbi članka VII. c. stavka 3. Izmjena Dodatka sporazumu primjena

2 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 15. Pr-927/2021-10

povećanja osnovice ima se izvršiti za rad u prosincu 2015. od kada se osnovica za rad
povećala na iznos od 5.415,37 kn. Budući je tuženik od siječnja 2016. godine i nadalje
tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto 5.415,37 kn,
ukupan dug tuženika prema tužitelju u utuženom razdoblju s osnova razlike u plaći od
siječnja 2016. do veljače 2017. iznosi 2.936,87 kn. Slijedom svega navedenog, tužitelj
predlaže sudu donijeti presudu kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava kako visinu tužbenog zahtjeva, tako i
pravnu osnovu tužbenog zahtjeva. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike
plaće temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje u nastavku: Izmjene). Tuženik
smatra da su Izmjene pravno nevaljane, odnosno ništetne i neobvezujuće, budući iste
nisu potpisane od strane svih koji su sklopili početni Sporazum o osnovici za plaće u
javnim službama od 23. studenoga 2006. O navedenome je V. s. zauzeo stav u
svojoj Presudi broj od 27. travnja 2005.: „Stoga je Dodatak Kolektivnom
ugovoru … pravno nevaljan zato što u njegovom sklapanju nisu sudjelovali svi oni
sindikati koji su sklopili Kolektivni ugovor…“. Nadalje, negativni rast BDP-a prema
službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao je 12 tromjesečja uzastopno,
odnosno neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja

2014. Stoga, čak i prihvaćajući tvrdnju tužitelja da je u drugom i trećem tromjesečju

2015. rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a iznosio dva posto, tužitelj
pogrešno tumači i zaključuje da bi osnovica za obračun njegove plaće trebao iznositi

5.415,37 kn odmah idući mjesec nakon mjeseca u kojem bi službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku pokazali rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto. Naime, ovakvim tumačenjem tužitelj očigledno zanemaruje
odredbu članka VII. točke 1. Izmjena, koja, za slučaj situacije iz članka III. Izmjena
previđa odgodu primjene za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog
BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, a to je u konkretnoj
situaciji 12 tromjesečja odnosno tri godine. Stoga, u razdoblju važenja Izmjena, koje su
zaključene na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina (odnosno do 26. listopada

2016.), nisu nastupile okolnosti za povećanje osnovice. Osim toga, sve i da su Izmjene
valjane, tuženik ističe da bi vrijedile do 26. listopada 2016., znači da ne obuhvaćaju
cijelo razdoblje za koje se traži razlika isplate plaće. Tuženik navodi da tužitelj
pogrešno potražuje kamate (pod pretpostavkom da bi tužiteljev zahtjev s osnove
glavničnog iznosa bio osnovan). Naime, u skladu s odredbama Zakona o porezu na
dohodak, predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac,
isplatitelj primitka i to prilikom svake isplate, sukladno propisima koji važe na dan
isplate. Slijedom toga, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, koji čine sastavne
dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom plaće, što
znači da do trenutka isplate plaće nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i
pripadajućeg prireza porezu na dohodak, pa na te iznose zatezne kamate nisu mogle
početi teći. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu
parničnog troška tuženiku, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana
donošenja presude pa do isplate, u roku od 8 dana.

3. Na pripremnom ročištu 5. prosinca 2022. tuženik ne spori visinu tužbenog zahtjeva.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid
u materijalnu dokumentaciju sadržanu u e-spisu koju je tužitelj dostavio uz tužbu i

4 15. Pr-927/2021-10

podnesak od 4. lipnja 2021. kao i priloge i to: Ugovor o radu, obračunske liste, izračun,
Sporazum, Dodatak Sporazumu, IDDS, Arbitražnu odluku od 7. prosinca 2011.,
Vjerodostojno tumačenje IDDS, priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku,
Procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda, te ostalu spisu priležeću
dokumentaciju.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od
siječnja 2016. godine do veljače 2017. godine temeljem odredbe iz članka III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, zaključenog 26.
listopada 2011.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj bila zaposlenik tuženika, niti je
sporno da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2.
Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj 27/01 i 39/09). Isto tako,
nije sporno da je u razdoblju od 1. siječnja 2016. do zaključno prosinca 2016. godine
tuženik tužitelju isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kn, dok joj je za siječanj 2017.
godine isplaćena plaća po osnovici od 5.211,02 kn, a što je vidljivo i iz obračunskih
isprava za isplatu plaće za razdoblje od travnja 2016. godine do siječnja 2017. godine.

7. Spornim se ukazuje pravna valjanost i obveznost Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.. Isto tako
spornim se ukazuje jesu li se ispunili uvjeti za primjenu odredbe članka III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada

2011.

8. Sukladno Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama proizlazi da su
ga 23. studenoga 2006. zaključili sindikati javnih službi (Sindikat hrvatskih učitelja,
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti
i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi) i Vlada Republike Hrvatske i ugovorili da se osnovica za
izračun plaća u javnim službama povećava za 6% u 2007. godini, zatim u 2008. godini,
te u 2009. godini i da će se navedene obračunske osnovice primjenjivat od 1. siječnja
svake godine.

9. Prema Dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama proizlazi
da su ga 13. svibnja 2009. sklopili sindikati javnih službi koji su sklopili i Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama i Vlada Republike Hrvatske, kojim je, između
ostalog, ugovoreno da se s danom potpisa Dodatka Sporazuma primjenjuje osnovica
za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od

5.108,84 kune bruto (točka II.) te je točkom III. reguliran način povrata osnovice: "U
trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku R. H.
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno
dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto", a točkom IV. reguliran je
način usklađivanja pariteta dok su u točki VII. utvrđeni uvjeti za ostvarivanje odredbi
Dodatka Sporazuma.

5 15. Pr-927/2021-10

10. Temeljem Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama proizlazi da su ga 26. listopada 2011. sklopili sindikati javnih službi,
osim Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, i Vlada R.
H., te se u uvodu izrijekom poziva na članak 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj
115/10). Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama je, između ostalog, promijenjen članak III. Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama tako da glasi: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama
iznosit će 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog
zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i
primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i
dopunama.", a promijenjene su i odredbe članka IV. Dodatka Sporazuma. U članku IV.
Izmjena i dopuna uređen je način usklađivanja pariteta, te je navedeno da će se
usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka
III. Izmjena i dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između:
pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama
prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu
nominalnu bruto plaću u privredi u R. H. u prethodnoj godini i istog
pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima iz Državnog zavoda
za statistiku R. H. Člankom V. Izmjena i dopuna određeno je da se
nakon jedanaest mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema člancima III. i IV. Izmjena
i dopuna Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu plaća radi dostizanja ciljane
cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika
u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru
95:100, na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto
plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje objavljeni podaci Državnog
zavoda za statistiku R. H., uvećana za 1,5%. Izmijenjene su i odredbe
članka VII. tako da se, među ostalim u točci 1. određuje: "Ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III.
do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad
realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao".
Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna propisao je da se Dodatak Sporazumu i
navedene Izmjene i dopune smatraju Ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5
godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka
trajanja ovih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja
ovih Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni
međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

11. Prema Arbitražnoj odluci proizlazi da su je 7. prosinca 2011. donijeli članovi
arbitraže, te su istom prihvaćene odredbe Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. uključujući i preambulu toga
dokumenta.

12. Sukladno Vjerodostojnom tumačenju Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama, proizlazi da su ga 28. prosinca 2012. donijeli
Vlada R. H. i sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenih arbitražom 7.
prosinca 2011., te su dali jedinstveno i nesporno zajedničko tumačenje odredbe članka

6 15. Pr-927/2021-10

IV. u vezi s člankom VII. Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama,
kako slijedi…", a u članku 2. se navodi: "Sporazumne strane utvrđuju da je realni
međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan
međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja te sukladno prethodno navedenom
utvrđuju da se primjena članka IV. stavka 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31.12.2013.", dok o primjeni odredbe
članka III. nema riječi.

13. Prema priopćenju za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28. kolovoza

2015., i priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 27. studenoga 2015.
utvrđeno je da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a realno veći za
1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014., a u trećem tromjesečju 2015. realno veći za
2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

14. Slijedom navedenoga sud ocjenjuje neosnovanim tvrdnje tuženika o pravnoj
nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. kao i ostalih akata na koje tuženik, kao na pravno
nevaljane, ukazuje u odgovoru na tužbu.

15. Vlada R. H. kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., izrijekom je
potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.,
Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od

12. prosinca 2012. te Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. Prilikom pregovaranja i potpisivanja
tih akata, Vlada RH nije dovela u pitanje njihovu pravnu valjanost, niti je netko od
potpisnika, a osobito Vlada RH u odgovarajućem sudskom postupka zatražila utvrđenje
njihove ništetnosti. Potpuno je irelevantno po ocjeni ovoga suda što Izmjene i dopune
nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Tuženik pak nije
tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
bio protuzakonito isključen iz pregovaranja, pa se takav njegov prigovor ukazuje
neosnovanim.

16. Naime, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno
odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine",
broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje
Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51.
stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama ("Narodne novine" broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim
službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12), kojom je
utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje
visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10) je i
bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum
o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.

7 15. Pr-927/2021-10

Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj
141/12). Stoga, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u tužbi, predstavljaju
pravno valjani kolektivni ugovor. To proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i sindikati
javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5., a u svezi sa
člankom VII. stavkom 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu ispunjeni su u studenom 2015., s početkom primjene od prosinca

2015., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

17. U odnosu na odgodu primjene čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće od 26. listopada 2011., ovaj sud ocjenjuje da se odredbe čl. VII.
Izmjena i dopuna na njega ne odnose, s obzirom iz teksta i smisla odredbe čl. VII.,
kako u osnovnom obliku od 26. listopada 2011. tako i iz Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011. te Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. proizlazi da se
odgoda odnosi samo na "uskladbu", odnosno "Način usklađivanja pariteta" određen čl.
IV., dok se čl. III. spominje samo u smislu određivanja razdoblja u odnosu na koje se
utvrđuje je li došlo do realnog međugodišnjeg tromjesečnog negativnog rasta BDP-a.

18. Sukladno navedenom, nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen
način povrata osnovice, o čemu je stav zauzet i u odluci VSRH broj od

22. travnja 2020., a u kojoj je VSRH odgovarajući na postavljena pitanja povodom
revizije umješača RH odgovorio:

"1. Dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III. u javnim službama nije
odgođen primjenom odredbe čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici
plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni
međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, od listopada 2011. do rujna

2014. (za 12. tromjesečja).

2. Ispunjenje uvjeta iz čl. III. nije preduvjet primjene čl. IV., a ispunjenje uvjeta iz
čl. III. i IV. nije preduvjet primjene čl. V., a čl. VII., na čl. III. do V., na sve faze koje se
odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za
siječnju 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i
prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008. i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i
dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji). Prema tome, odredbom čl. VII. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, zaključenog 26.
listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe čl. III. o „povratu“ osnovice, jer se
odredba čl. VII. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (čl. IV. i čl. V. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu)."

19. Stoga neosnovano tuženik prigovara da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni
niti uvjeti za primjenu odredbe čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba
odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u člancima III.–IV. Izmjena i

8 15. Pr-927/2021-10

dopuna. Naime, čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu propisuje da
odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u čl. III. – V. bio zabilježen
negativan rast BDP-a. Iz odredbe čl. III. proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od
trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz
podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za
statistiku RH vidljivo je da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta
BDP-a. Dapače, vidljivo je da je BDP stalno rastao. Odredba čl. VII. st. 1. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada

2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz čl. III., već isključivo na usklađenje osnovice
iz čl. IV. i V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat
osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.415,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest
neprekidnih kvartala je konzumirana kroz čl. IV. st. 5. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je
odredbom čl. IV. st. 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će
Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013.
pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz čl. III.. Iz
navedenog proizlazi da je tuženik tužitelju počevši od prosinca 2015. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn. Zbog pravila o produženoj
primjeni Kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj
93/14) primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. istekla je 26. siječnja 2017. Dakle, tuženik je tužitelju
bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn zaključno sa
siječnjem 2017. godine.

20. Slijedom navedenoga, sud smatra da su Izmjene i dopune Dodatka
Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. zakonite i
pravno valjane stoga i proizvode određene pravne učinke, a takvo stajalište zauzima i
V. s. R. H. ( od 3.4.2013., od

7.12.2011. i od 7.2.2012. te ) te U. s. R.
H. ( od 5.3.2015.). Stoga se navedene Izmjene i dopune
primjenjuju na sve javne službe, dakle i na tuženika, koji je stoga pasivno legitimiran u
ovoj pravnoj stvari.

21. Na pripremnom ročištu 5. prosinca 2022. tuženik izjavljuje da ne spori visinu
tužbenog zahtjeva, pa je nakon ocjene svih dokaza koji predstavljaju pravni temelj
potraživanja ovaj sud tužbeni zahtjev prihvatio u cijelosti.

22. Na dosuđeni iznos tužitelju pripada zakonska zatezna kamata temeljem
odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,
41/08, 121/11, 78/15 i 29/18), osim zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće od 2.936,87 kn,
kako je to tužitelj potraživao. Naime, odredbom čl. 91. st. 3. ZR-a, je propisano da se
pod plaćom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje
vrste koja poslodavac izravno ili neizravno u novcu ili naravi, na temelju ugovora o
radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili
radniku za obavljeni rad, dok je čl. 92. st. 1. istoga Zakona propisano da se plaća
isplaćuje nakon obavljenog rada. Člankom 92. st. 3. ZR propisano je pak da se plaća i
naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do petnaestog dana u idućem
mjesecu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno te da su
plaća i naknada plaće, u smislu ovoga Zakona, plaća i naknada plaće u bruto iznosu.
Nadalje odredbom čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj

9 15. Pr-927/2021-10

177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i
136/15) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na
dan isplate. Dakle, plaća koju poslodavac isplaćuje radniku obuhvaća osim neto plaće
koja se isplaćuje neposredno radniku i sva dodatna davanja na nju, a u to spadaju i
porez i prirez na dohodak, koji uz ostalo čine bruto plaću radnika, a koji se međutim
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju prilikom svake isplate, a prema propisima koji
važe na dan isplate. Dakle, obveza uplate poreza na dohodak i prireza na porez na
dohodak dospijevaju tek prilikom isplate pojedinog mjesečnog iznosa naknade plaće
radniku, te prije toga takva obveza poslodavca nije dospjela.

23. Odluka o naknadi tužitelju prouzročenih parničnih troškova temelji se na
odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po
punomoćniku – odvjetniku, sastav tužbe u iznosu od 500,00 kn, sastav podneska od 3.
siječnja 2022. godine u iznosu od 500,00 kn, troška zastupanja na ročištu od 5.
prosinca 2022. godine u iznosu od 750,00 kn, što uz PDV od 25% na odvjetničke
usluge, daje konačni iznos troška od 2.187,50 kn.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Osijeku 27. prosinca 2022. godine

SUDAC DAVOR LIŠČIĆ

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15
dana od dana objave iste. Žalba se podnosi, putem ovog suda, nadležnom
Županijskom sudu. Stranci koja nije uredno obaviještena o datumu objave presude rok
za izjavljivanje žalbe teče od dana primitka presude.

Dostaviti

1. punomoćniku tužiteljice

2. tuženiku