Baza je ažurirana 09.12.2025. zaključno sa NN 118/25 EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 12 Gž-1696/2022-2
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Varaždinu Varaždin, Braće Radić 2 |
Poslovni broj: 12 Gž-1696/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
r i j e š i o j e
Žalba L. K. odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: O-1270/2020-5 od 17. kolovoza 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke utvrđeno je od čega se sastoji ostavina iza ostavitelja M. G. s posljednjim prebivalištem u L., rođenog …, a preminulog 25. listopada 2020, toč. II. izreke nasljednicima ostavitelja proglašeni su V. G. - sin ostavitelja u ½ dijela i M. G. - kći ostavitelja u 1/2 dijela, toč. III. izreke naloženo je zk. odjelu Buzet da po pravomoćnosti rješenja izvrši uknjižbu prava vlasništva nekretnina iz toč. I. izreke u korist nasljednika, toč. IV. izreke navedeno je da će E. &S. B. d.d. H. i H. Z. Z.O. izvršiti prijenos novčanih sredstava na način iz toč. I.. izreke, toč. V. izreke da će MUP PU I. P. P. I. B. izvršiti prijenos prava vlasništva motornih vozila i oružja iz toč. I. izreke u korist nasljednika iz toč. II. izreke, sve po pravomoćnosti rješenja.
2. Navedeno rješenje žalbom pobija L. K. iz zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – odluka US RH, 123/08 – ispr.57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14 – odluka US RH, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, a ovo iz razloga što se u ostavinskom postupku iza pok. M. G. ona prijavila kao izvanbračna supruga ostavitelja koje svojstvo su joj osporili ostali nasljednici zbog čega smatra da je trebalo prekinuti ostavinski postupak i nju uputiti da u parnici dokazuje postojanje izvanbračne zajednice između nje i pok. ostavitelja.
3. Žalba L. K. nije osnovana.
4. Iz stanja spisa razvidno je da je na ročištu kod javnog bilježnika od 26. travnja 2021. utvrđeno što sačinjava ostavinu ostavitelja, da je isti bio u braku sa G. D. koja je preminula 2006. i da su njihova djeca G. V. i M. zakonski nasljednici iza pok. ostavitelja, da ostavitelj nema druge djece kao ni posvojene djece, da nije ostavio oporuku, da se na ročištu prisutna K. L. izjasnila kao izvanbračna supruga ostavitelja jer je sa ostaviteljem živjela trinaest godina i to od 2007. do njegove smrti, iako iz priloženog vjenčanog lista je razvidno da je ista u braku sa D. L. od 6. prosinca 1986. koji brak nije razveden. Obzirom su zakonski nasljednici, djeca ostavitelja V. i M. G. osporili postojanje izvanbračne zajednice ostavitelja i K. L., javni bilježnik je spis dostavio sudu. Na održanom ročištu kod prvostupanjskog suda L. K. je potvrdila da je 6. prosinca 1986. sklopila brak sa D. K., pa kako nije sporno da taj brak nije razveden u vrijeme kada je započela živjeti sa ostaviteljem 2007., a niti do danas nije prestao to sud utvrđuje da životna zajednica ostavitelja i L. K. nije mogla proizvesti učinke izvanbračne zajednice obzirom da čl. 3. Obiteljskog zakona (NN 116/2003, 17/2004, 136/2004, 107/2007, 57/2011, 61/2011, 25/2013) koji je bio na snazi 2007. kada su ostavitelj i žaliteljica započeli živjeti zajedno, isto kao i čl. 11. Obiteljskog zakona (NN 75/2014, 5/2015, 103/2015) definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
5. Žaliteljica se u žalbi u bitnome poziva na stav Vrhovnog suda RH, koji je suprotan stavu u pobijanom rješenju, a izražen je u odluci Revx-770/12-2 od 9. siječnja 2014. prema kojem se priznaje izvanbračna zajednica iako je tamo tužitelj u istom razdoblju kada je živio u izvanbračnoj zajednici bio formalno u braku, ali nije živio u bračnoj zajednici sa suprugom.
6. U odluci VSRH na koju žalbom upire žaliteljica taj sud je svoje stav iznio imajući u vidu Zakon o braku i porodičnim odnosima koji je bio nas snazi do 1999. i koji je u čl. 7. propisivao da izvanbračna zajednica žene i muškarca stvara obavezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obveze pod uvjetima određenim tim zakonom. Taj Zakon nije definirao što se smatra izvanbračnom zajednicom. Suprotno navedenom VSRH se u odluci Rev-2419/12-2 od 27. travnja 2016. odgovarajući na pitanje ima li zajednica neudane žene i oženjenog muškarca (ili obrnuto) koja traje duže vrijeme značaj izvanbračne zajednice pozvao na svoje shvaćanje iz odluke Rev-643/06 od 23. rujna 2008. u kojoj se navodi da karakter zajednice života se ima cijeniti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme stjecanja imovine. Kako nije sporno da su ostavitelj i žaliteljica živjeli u zajednici od 2007. (time da žaliteljica u prvostupanjskom postupku niti ne navodi da su pokretnine i nekretnine koje predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja stečene u razdoblju od 2007. do smrti ostavitelja), dakle u vrijeme važenja Obiteljskog zaklona koji za razliku od Zakona o braku i porodičnim odnosima kojeg je VSRH primjenjivao u odluci na koju se žaliteljica poziva, definira izvanbračnu zajednicu kao, životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, to je i ovaj sud suglasan sa stavom suda prvog stupnja.
7. Uz prethodno navedeno za navesti je da pitanje prava suvlasništva na ostavinskoj imovini ostavitelja po općim pravilima imovinskog prava ne isključuje eventualno pravo žaliteljice, no o navedenom obzirom da žaliteljica u tom smislu nije iznijela nikakve činjenice nije se moglo raspravljati u ostavinskom postupku, a niti žaliteljicu iz ostavinskog postupka upućivati na parnicu.
Varaždin, 22. prosinca 2022.
|
|
|
Sutkinja Dubravka Bosilj v.r. |
|
|
|
|
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.