REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU Psp-47/2020

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari
tužiteljice I. C., OIB …, iz V., koju zastupa
punomoćnik M. A., odvjetnik u V., protiv tuženika M. I., OIB
…, iz V.,  kojeg zastupa punomoćnik M. I., odvjetnik u
Z., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene

19. listopada 2022. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice I.
A., odvjetnika u V. te tuženika i njegovog punomoćnika, na ročištu radi
objave dana 21. prosinca 2022.

r i j e š i o j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom i
nesmetanom posjedu dijela čest. zem. K.O. V., čestice identificirane na
lokaciji…, u posjedu tužiteljice, time što je na dijelu nekretnine tužiteljice
poduzeo radove popločavanja terena čime je sebi prisvojio dio terena tužiteljice
označenog na skici lica mjesta očevida točkama „A,B,C,A“ i žutom bojom, koji je dio
oblika jednakokračnog trokuta dimenzija 2,79 m (krakovi) i 0,13 m (baza), površine
1,40 m2, a položenog na dijelu čest. zem. 5924/5 K.O. V., sve kako je prikazano i
opisano u nalazu i mišljenju s pripadajućom skicom mjesta očevida, vještaka
mjernika D. B. od 5. svibnja 2022., koji nalaz i skica se proglašavaju
sastavnim dijelom ove odluke, pa se stoga nalaže tuženiku da tužiteljici vrati isključivi
posjed gore označenog dijela njezine nekretnine na način da uspostavi prijašnje
posjedovno i stvarno stanje tako da se u cijelosti povuče i s osobama i alatom i
žardinjerama, sa gore opisanog prostora, označenog na skici lica mjesta očevida
vještaka u privitku ove odluke, točkama „A,B,C,A“ i žutom bojom, koji je dio oblika
jednakokračnog trokuta dimenzija 2,79 m (krakovi) i 0,13 m (baza), površine 1,40 m2
te da isti prostor preda tužiteljici slobodan od osoba i stvari te da se ubuduće
uzdržava bilo kakvog takvog ili sličnog smetanja posjeda tužiteljice, kao i da tužiteljici
naknadi ovom parnicom prouzrokovane parbene troškove, uvećane za zakonsku
zateznu kamatu tekuću od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 8 dana i pod
prijetnjom ovrhe."

2 Psp-47/2020

II Odbija se prijedlog tužiteljice radi određivanja privremene mjere koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da odmah po primitku ove privremene mjere prestane sa
bilo kakvim radovima na području prikazanom u dorađenoj skici vještaka mjernika od

15. ožujka 2016., označenom crvenom bojom i slovima „A-B-C-A“, koja skica se
proglašava sastavnim dijelom ove odluke, pod prijetnjom zakonskih posljedica."

III Nalaže se tužiteljici, u roku od 8 dana, naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn/331,81 eura.

Obrazloženje

1. Dana 11. svibnja 2020. zaprimljena je tužba kojom je tužiteljica ustala
protiv tuženika radi smetanja posjeda dijela nekretnine oznake čest. zem.
K.O. V., koji dio je prikazan i omeđen slovima na skici sudskog vještaka za
geodeziju P. Č. od 15. ožujka 2016. Navodi kako je vlasnica i posjednica
označene nekretnine, dok je tuženik vlasnik čest. zem. i kako su posjedi
stranaka ograničeni lomljenom crtom utvrđenom na licu mjesta u izvanparničnom
postupku ovog suda br. R1-28/19, tako da se posjed tužiteljice proteže od sjevernog
ruba njezine kuće prema istoku do pomoćnog objekta i suhozida, odnosno složenog
kamenja, a što je i tuženik poštovao položajem svog izgrađenog pomoćnog objekta.
Dodaje kako je 30. travnja 2020. tuženik popločao dio svog dvorišta i okućnice s
istočne strane i tom prigodom prisvojio dio nekretnine u posjedu tužiteljice, na način
da je preko sjeverne međe popločavanjem podloge prešao na njezin posjed za oko
30 cm, stoga je ovim radovima neovlašteno prisvojio zemljišnu površinu oblika
trokuta, zbog čega je na licu mjesta intervenirala i policija. Tužiteljica je uz tužbu
postavila i prijedlog radi određivanja privremene mjere čiji je sadržaj istovjetan točki II
izreke ovog rješenja.

2. U svom odgovoru od 31. srpnja 2020. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom
zahtjevu, u bitnom ističući prigovor litispendencije, jer je između stranaka u tijeku
sudski izvanparnični postupak uređenja međe, a pored toga i prigovor nedostatka
aktivne legitimacije tužiteljice, uz obrazloženje kako joj ne pripada posjedovna zaštita
kada se u tijeku ove parnice odlučuje o pravu na posjed. Pored svega navodi kako je
u izvanparničnom postupku prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju P.
Č. od 15. ožujka 2016. utvrđeno kako je sredina zajedničkog međašnog zida
jedina zajednička čvrsta međašna oznaka posjeda koja definira među kuće i posjeda
izvan kuće po principu pravca, što je jedino logično i pravično.

3. Dana 23. lipnja 2021. zaprimljen je podnesak tužiteljice kojim postavlja
tužbeni zahtjev u skladu s nalazom sudskog vještaka za geodeziju D. B.,
dok je na ročištu održanom 19. listopada 2022. izmijenila oznaku nekretnine, tako da
je umjesto čest. zem. označila čest. zem., a datum nalaza vještaka
označila kao 5. svibnja 2022. Kako se tuženik protivio ovim izmjenama, sud je na
označenom ročištu dopustio preinaku tužbe u skladu s odredbom iz čl. 190. st. 2.
Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP), jer je preinaka moguća do
zaključenja glavne rasprave, a uslijedila je nakon dopune geodetskog vještva. Dakle,
ni sud ni tužiteljica ne raspolažu stručnim geodetskim znanjem, stoga tužiteljica nije

3 Psp-47/2020

mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, nego nakon provedenog geodetskog vještačenja.

4. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vještva sudskog vještaka
za geodeziju P. Č. od 15. ožujka 2016. i spisa ovog suda br. R1-28/2019,
potvrde PP V. od 1. svibnja 2020., očevidom održanim na licu mjesta 23. ožujka

2021. u nazočnosti sudskog vještaka za geodeziju D. B. te pregledom
njegovog vještva od 11. svibnja 2021. i dopuna od 22. prosinca 2021. i 5. svibnja

2022. te očitovanja od 11. listopada 2022., pregledom rješenja Ureda za katastar
S., Ispostave V. od 2. svibnja 2017. i 24. svibnja 2021. te obavijesti o naplati
upravne pristojbe od 14. rujna 2021., rješenja Državne geodetske uprave od 11.
siječnja 2022., pregledom obavijesti Odjela za katastar nekretnina S., Ispostave
V. od 5. listopada 2021., saslušanjem svjedoka V. K., M. K. i
D. C. te parničnih stranaka.

5. Stranke su zatražile naknadu troška.

6. Tužbeni zahtjev i prijedlog radi određivanja privremene mjere su neosnovani.

7. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi pitanje posljednjeg mirnog
posjeda nekretnine koja je predmet spora, jer tuženik ne čini spornim kako je izveo
radove popločavanja koji su u tužbi označeni kao čin smetanja.

8. Odredbom iz čl. 7. st. 1. ZPP propisano je kako su stranke dužne iznijeti
činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice
utvrđuju.

9. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi
zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica
posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na
posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za
naknadu štete.

10. Uzimajući u obzir citiranu odredbu iz čl. 440. ZPP, prije svega valja navesti
kako su promašeni prigovori tuženika o litispendenciji i nedostatku aktivne
legitimacije tužiteljice. Naime, bez pravnog je značaja činjenica da je između
parničnih stranaka u tijeku postupak uređenja međe njihovih posjeda, jer je u ovom
slučaju valjalo isključivo raspravljati o pitanju posljednjeg mirnog posjeda nekretnine,
neovisno o međi, stoga je pravno irelevantno gdje je katastarska granica zemljišta
stranaka. Ovome valja dodati kako je u parnicama zbog smetanja posjeda isključeno
raspravljanje o pravu na posjed, tako da je za posjedovnu zaštitu aktivno legitimirana
svaka osoba kojoj je mirni posjed oduzet, ograničen ili smetan, što znači da je
tužiteljica ovlaštena zatražiti i postići sudsku zaštitu ukoliko za to dokaže ostvarenje
zakonskih pretpostavki.

11. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i
153/09, dalje ZV) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi
samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo

4 Psp-47/2020

na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani
saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog
smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1.
propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem
suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave
ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće. Prema
odredbi iz čl. 24. st. 1. ZV propisano je kako je svaki suposjednik ovlašten štititi
suposjed od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino
ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili
dotadašnji način obavljanja faktičke vlasti.

12. Pregledom potvrde PP V. od 1. svibnja 2020. razvidno je kako je
tužiteljičin sin D. C. označenog dana prijavio tuženika M. I. radi
smetanja posjeda nekretnine u V., na način da je betonirao i kamenim
pločama obložio među koja razgraničava posjede, tako da ista ne bude vidljiva.
Uzimajući u obzir izneseno, jasno je kako je predmetna tužba od 11. svibnja 2020.
podnesena u zakonom propisanom roku od dana saznanja za čin smetanja i
počinitelja.

13. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 23. ožujka 2021. punomoćnik
tužiteljice je sudu i sudskom vještaku za geodeziju D. B. pokazao predmet
spora, a u naravi se radi o dijelu kamenom popločane terase tuženika, položene iza
kuća parničnih stranaka u V., izgrađenih u nizu, anagrafskih oznaka L. 96
(tužiteljica), odnosno L. 98 (tuženik). Sporni dio popločane terase nema vidljive
međašne oznake sa sjeverne strane, a sa južne strane granicu predstavlja rub te
ploče. Ovom prilikom je utvrđeno kako je spomenuta terasa-ploča 15-20 cm viša u
odnosu na površinu tužiteljičinog vrta, a širina sporne površine praktički je istovjetna
širini betonskih vaza s cvijećem tuženika koje su položene duž trase prijepora.

14. Sudski vještak za geodeziju D. B. u svom je vještvu od 11. svibnja

2021. identificirao pokazanu nekretninu i utvrdio kako se radi o dijelu kamenom
popločane terase tuženika koji je položen na čest. zem. Na skici lica mjesta
prikazao je spornu površinu od 1,40 m2, oblika jednokračnog trokuta (krakova
dimenzija 2,79 m i baze 0,13 m) i označio je točkama A, B, C, A i žutom bojom. Na
iskazane primjedbe tuženika, vještak je 5. svibnja 2022. dostavio dopunu vještva u
kojoj je izmijenio nalaz i mišljenje, utvrdivši kako je sporna nekretnina, prethodno
utvrđene površine i dimenzija te oblika trokuta, položena na nekretnini oznake čest.
zem., umjesto ranije označene čest. zem.. Ovu izmjenu nalaza i
mišljenja vještak je obrazložio novonastalim okolnostima u katastarskom operatu koje
su bitne za njegovo vještvo, odnosno činjenicu kako je u međuvremenu stavljen izvan
snage geodetski elaborat društva G. S. d.o.o. Klasa: 932-06/16-02/99,
koja je predstavljala podlogu za rad, tako da se promijenila granica između čestica
stranaka. U svom očitovanju od 11. listopada 2022. na primjedbe tužiteljice, vještak
je ostao pri nalazu i mišljenju iz dopune od 5. svibnja 2022. uz napomenu kako je
skica mjesta očevida kompilacija stvarnog stanja na terenu, arhivske građe i
katastarskog plana, iz čega proizlazi ono što je prikazano na skici, s posebnim
osvrtom na spornu granicu u dijelu koji je bitan za ovaj postupak.

15. Na ročištu održanom 19. listopada 2022. sud je odbio prijedlog tužiteljice za dodatnim očitovanjem sudskog vještaka, odnosno za provođenjem novog

5 Psp-47/2020

geodetskog vještačenja, držeći ga nesvrsishodnim te nepotrebnim dodatnim troškom
i odugovlačenjem postupka. Kako je već ranije istaknuto, parnične stranke i sud ne
raspolažu stručnim geodetskim znanjem, a u situaciji kada je vještak na stručan i
jasno obrazloženi način iskazao svoje mišljenje i razloge zbog kojeg ga je izmijenio u
odnosu na vještvo od 11. svibnja 2021., primjedbe tužiteljice nalaze se proizvoljnim i
neargumentiranim, a prijedlog za izvođenjem novog dokaza postavljen isključivo jer
ishod provedenog nije po volji stranke. Ovome valja dodati kako je vještak postupio u
skladu s uputama suda, uzimajući u obzir i rješenje Ureda za katastar, I. V.
od 2. svibnja 2017., kao dodatnu dokaznu građu, čije je korištenje sud dopustio iz
razloga što tuženik u vrijeme zaključenja prethodnog postupka nije raspolagao tom
ispravom, što jasno proizlazi iz obavijesti Odjela za katastar nekretnina S.,
Ispostave V. od 5. listopada 2021. U svakom slučaju, nalaz sudskog vještaka
D. B. prihvaća se u cijelosti kao stručan i objektivan, pri čemu valja dodati
već ranije izneseno kako bi tužiteljica mogla imati pravo na sudsku posjedovnu
zaštitu, neovisno o katastarskoj oznaci nekretnine koja je predmet spora, sve pod
uvjetom da su se ostvarile zakonske pretpostavke za tu zaštitu, utvrđene na temelju
prethodno provedenog dokaznog postupka.

16. Na okolnost korištenja sporne nekretnine, odnosno pitanja njezinog
posljednjeg mirnog posjeda, iskazivali su svjedoci V. K., M. K. i
D. C. te parnične stranke. Svjedok K. posljednji je put bio na licu mjesta
prije 15 godina i sjeća se kako je između zemljišta stranaka postojao nekakav
betonski zid koji je uklonio netko od tuženikove obitelji, a na istovjetnoj trasi izgradio
novi. Pamti kako je tuženikova popločana terasa prije toga predstavljala dio zemljane
vrtne površine, a ne sjeća se jesu li između posjeda stranaka postojali kakve
međašne oznake, niti ima saznanja o korištenju spornog dijela nekretnine. U svakom
slučaju, K., ali i svjedok K., nemaju pouzdana i detaljna saznanja o
odlučnim činjenicama, dok svjedok C. spominje kako je na spornom dijelu terase
postojao betonski zid visine desetak centimetara u kojem je bilo niz rupa za
postavljanje ograde. Dodaje kako su se po ovom zidiću kretali svi koji su za to imali
potrebe i kako se radilo o zajedničkom korištenju, kako tužiteljice i njezine obitelji,
tako i tuženika, pogotovo kada su radili uz njegovu površinu. Tuženik u svom iskazu
potvrđuje postojanje niskog betonskog zida, odnosno staze, a pretpostavlja da su ga
postavili tužiteljica i članovi njezine obitelji, dok tužiteljica u svom iskazu potvrđuje
navode svog sina kada spominje kako su zidić koristili po potrebi članovi obitelji
parničnih stranaka prilikom svakodnevnih i uobičajenih radova u vrtu, tako da su po
njegovoj površini hodali, odnosno stajali. Potvrđuje i kako je tuženik predmetnim
radovima betonsku stazu prekrio terasom i postavio vaze s ukrasnim cvijećem.

17. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno
kako je sporna nekretnina prilikom radova tuženika postala sastavni dio njegove
terase popločane kamenom. Na spornom dijelu današnje terase postojao je niski
betonski zid, odnosno betonska staza koju su koristili parnične stranke i članovi
njihovih obitelji, a radi se o stazi čija je širina baze 13 cm, kako je to utvrdio sudski
vještak D. B., dok svjedok C. spominje visinu od 20-tak cm. Ove
dimenzije jasno ukazuju kako ju je bilo lako prelaziti i po njoj se kretati, a koristili su je
i obitelji C. i I., kako to navode svjedok C. i tužiteljica. Dakle, betonska
staza nije bila u isključivom posjedu tužiteljice, već u suposjedu parničnih stranaka, a
kako je ona predmetnim radovima tuženika postala sastavni dio njegove terase, očito
je kako tuženik izvedenim radovima betoniranja i popločavanja nije tuženu potpuno

6 Psp-47/2020

isključio od dotadašnjeg suposjeda ili joj bitno ograničio dotadašnji način obavljanja
faktičke vlasti. Naime, osim izmijenjene podloge nakon što je betonska staza postala
dio površine popločane terase, na licu mjesta nisu nastupile okolnosti koje bi utjecale
na promjenu dotadašnjeg suposjedovanja sporne površine, jer visina terase tuženika
u odnosu na vrt tužiteljice nema bitnih odstupanja u odnosu na stanje prije radova i
razlika je i dalje 20-tak cm. U svakom slučaju, radi se o visini prosječne stube, tako
da je popločana površina dostupna tužiteljici koja joj može pristupiti na jednostavan
način s prostora svog vrta, kako je to radila i u odnosu na raniju stazu, a pristup joj ne
sprječavaju položene ukrasne vaze tuženika, jer nisu učvršćene za podlogu terase, ,
tako da ih po potrebi u svakom trenutku može lako pomaknuti s predmetnog prostora
čija je širina tek 13 cm.

18. U skladu s iznesenim, tužiteljica nije dokazala da bi bila posljednja mirna
posjednica nekretnine, a kako se nisu ostvarile pretpostavke za zaštitu njezinog
suposjeda prema citiranoj odredbi iz čl. 24. st. 1. ZV, tužba nema valjanog zakonskog
uporišta, stoga je tužbeni zahtjev valjalo odbiti u cijelosti, kako je i odlučeno u točki I
izreke rješenja.

19. S obzirom na ishod ove parnice, tužiteljica nije učinila vjerojatnim
postojanje svoje tražbine, kao osnovnog preduvjeta donošenju odluke o predloženoj
privremenoj mjeri, kako to propisuje odredba iz čl. 346. Ovršnog zakona (NN br.
112/12, 25/13, 93,14, 55/16, 73/17 i 131/20), radi čega je i njezin prijedlog valjalo
odbiti u cijelosti, kako je i odlučeno u točki II izreke rješenja.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP., a tuženiku je
priznat trošak jednokratne nagrade njegovom punomoćniku u iznosu od 2.000,00 kn,
u skladu s Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika (NN br. 142/12), koji je valjalo uvećati za 25% PDV, stoga je tužiteljici
valjalo naložiti naknadu parničnog troška tuženika u iznosu od 2.500,00 kn/331,81
eur. Ukupan iznos novčane obveze valjalo je dvojno iskazati u kunama i eurima, a
sve na temelju odredbi iz čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj (NN br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po
središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna (2.600,00 kn / 7,53450 = 345.08 EUR),
kako je i odlučeno u točki III izreke rješenja.

Split, 21. prosinca 2022.

Sudac

Branko Malenica, v.r.

PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku
od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom
sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužiteljice
- pun. tuženika