Pr-4995/2021-12

Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex. Vojarna sv.Križ-Dračevac
Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jeleni Kvarantan-Karuza, a na prijedlog više
sudske savjetnice-specijaliste N. Đ., u pravnoj stvari tužitelja J.
L., OIB:…, iz M., zastupan po pun. T. B.,
odvj. u S., protiv tuženika Z. Z.H.M. S.-D.Ž.,
OIB:…, S., kojeg zastupaju odvj. u OD L.&P.,
S., radi isplate-kolektivni ugovor, nakon održane glavne i javne
rasprave zaključene dana 30. studenoga 2022. u nazočnosti zam. pun. tužitelja i
izočnosti tuženika, po objavi dana 21. prosinca 2022.,

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku Z. Z. H. M. S. D. Ž.,
OIB: … isplatiti tužitelju J. L., OIB: … iznos od

11.354,83 kn / 1.507,04 eura¹, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:
- na iznos od 662,90 kn / 87,99 EUR od 16.3.2016.,

- na iznos od 1.004,29 kn / 133,29 EUR od 16.4.2016., - na iznos od 970,01 kn / 128,74 EUR od 16.5.2016., - na iznos od 975,11 kn / 129,42 EUR od 16.6.2016., - na iznos od 983,20 kn / 130,50 EUR od 16.7.2016., - na iznos od 997,92 kn / 132,45 EUR od 16.8.2016.,

- na iznos od 1.152,98 kn / 153,03 EUR od 16.9.2016.,

- na iznos od 1.003,95 kn / 133,25 EUR od 16.10.2016., - na iznos od 936,79 kn / 124,33 EUR od 16.11.2016., - na iznos od 916,91 kn / 121,70 EUR od 16.12.2016.,

- na iznos od 1.118,61 kn / 148,46 EUR od 16.1.2017., - na iznos od 632,16 kn / 83,90 EUR od 16.2.2017.,

do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,
izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
parnični trošak u iznosu od 8.906,25 kn/1.182,06 eura sa zakonskom kamatom koja
teče od presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za 3% poena.

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2

Pr-4995/2020-12

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 12. ožujka 2021. tužitelj navodi da je u
utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika. Tuženik kao poslodavac da
predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim
službama (NN br. 27/01, 39/09). U spornom razdoblju tužiteljeva plaća definirana je
čl.4. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09). U spornom razdoblju
osnovica plaće regulirana je čl.2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN
39/09, 124/09; dalje: Zakon o osnovici). Nadalje, u spornom razdoblju na snazi je bio
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN
141/12, 150/13, 153/13) i Sporazumi Vlade RH i sindikata javnih službi koji su
sklopljeni na način propisan za sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo
kolektivnog ugovora, a kojima je određena visina osnovice za obračun plaća u javnim
službama: „Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama“ od 23.11.2006.
godine – kojim je osnovica za obračun plaće od 2009. godine iznosila 5.415,37 kn.
Istim sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaće u javnim
službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009.g. Dodatkom Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 13.05.2009. – kojim je (u čl. II.) određeno privremeno
smanjenje osnovice u 2009. godini sa 5.415,37 kn na 5.108,84 kn i (u čl. III.)
vraćanje osnovice na razinu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a. Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 26.10.2011. – kojim je (u čl. III.) određeno da će
osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u
kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje
stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja). Dana 28.12.2012. doneseno je
Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31.12.2012. ne ostvare
pretpostavke iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama, kojim se utvrđuje da se za slučaj da se do 31.12.2012. ne ostvare
pretpostavke iz čl. III. Izmjena i dodatka Sporazumu Vlada obvezuje korigirati
osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja
odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama
(koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj
razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama i dopunama
Dodatka Sporazumu uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Dana 27.
studenog 2015. godine Državni zavod za statistiku RH objavio je Priopćenje za
javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega je
vidljivo da je u drugom tromjesečju 2015. godine realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u
trećem tromjesečju 2015. godine realan međugodišnji rast BDP-a iznosio 2,8%. Iz tih
podataka slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast
BDP-a iznosio točno 2%. Nakon objave službenih podataka Državnog zavoda za
statistiku, Vlada RH nije donijela posebnu odluku o visini osnovice za 2016. godinu,
jer je na snazi bio TKU i sporazumi o osnovici, kojima je visina osnovice za obračun
plaća za 2016. godinu bila određena na 5.415,37 kn (sukladno čl.2. Zakona o

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3

Pr-4995/2020-12

osnovici). Unatoč tome, tuženik je tužitelju sve plaće u 2016. godini obračunavao sa
osnovicom od 5.108,84 kn. Sukladno gore navedenom, tuženik je obračunom plaće s
nižom osnovicom, tužitelju pogrešno obračunao svaki element tužiteljeve plaće za
rad od veljače 2016. do siječnja 2017.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava tužbeni zahtjev kako u
pogledu osnove tako i visine, s prijedlogom da isti bude odbijen. Ističe kako je tuženik
tužitelju obračunavao plaću sukladno važećim propisima uz napomenu da se
obračun plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru. Ujedno
ističe prigovor zastare.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom: Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama, Dodatka sporazumu po osnovici plaće od 13. svibnja 2009.,
Izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od

26.listopada 2011., Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011., Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 28.prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS od 28.kolovoza 2015. o
objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-
a od 04. rujna 2015., priopćenja za javnost DZS od 27. studenog 2015. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS od

04. prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS od 04. ožujka 2016. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od

20. listopada DZS i pisanog poziva Sindikata od 02. lipnja 2016.

4.Podneskom od 11. studenoga 2022. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na
način da potražuje ukupan iznos od 11.354,83 kn / 1.507,04 eura bruto. Tuženik se
do zaključenja glavne rasprave nije posebno očitovao na tako uređeni tužbeni
zahtjev, uz napomenu da je isti uređen upravo prema matematičkom obračunu
dostavljenom od strane tuženiku u podnesku od 26. listopada 2022.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u razdoblju od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl.III. Izmjena
i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog

26.listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn
primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS)
ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl.IV. st.2. i st.3. Izmjena Dodatka, koje
odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim
službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom
odlukom od 7. prosinca 2011.

6.U postupku nije sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno
odredbi čl.2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl.4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl.2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4

Pr-4995/2020-12

7.U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl.51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

8.U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenoga 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom

2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.

9.Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz

2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl.III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od

5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

10.Vlada RH i Sindikati javnih službi potom su 26.listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl.III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).

11.Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl.III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu

2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, usklađenje odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

12.Dana 28.08.2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnoga BDP za
drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom
tromjesečju 2015. u odnosu na na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DZS od 27.studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za
2,8 % u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazetelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015.

13.S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da
aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5

Pr-4995/2020-12

studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

14.Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl.2. ZOPJS te odredbe čl.51. st.4.
TKU kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st.4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u
tužbi, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28.prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl.IV. st.5., a u vezi s čl.VII.
st.1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.

15.Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., izrijekom
je potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7.prosinca 2011.,
Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od

12.prosinca 2012., kao i Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.prosinca 2012. Prilikom
pregovaranja i potpisivanja tih akata, nije dovedena u pitanje njihova pravna
valjanost. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III
spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom
primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada

2011.

16.Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od

26.listopada 2011. bilo je utvrđeno da će doći do povećanja osnovice koja će iznositi

5.415,37 kn bruto kada bude ispunjen uvjet, odnosno kada službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), kao što je i u ovom
slučaju.

16.1.Prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP je rastao u
razdoblju od 2011. do 2016., odnosno realni međugodišnji rast BDP u navedenom
razdoblju je bio manji od 3%, pa slijedom produžene primjene od šest godina, tužitelj
ima pravo na isplatu razlike plaće primjenom povećane osnovice do siječnja 2017.
17.Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6

Pr-4995/2020-12

plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s
osnova razlike bruto plaće.

18.Sukladno svemu naprijed navedenom, a kako visina obračuna iz uređenog
tužbenog zahtjeva nije izričito osporena, te kako je isti preciziran sukladno izračunu
razlike dostavljenom od strane tuženika, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike
plaće za tužitelja koja mu je trebala biti isplaćena u iznosu od 11.354,83 kn /

1.507,04 eura.

19.U odnosu na prigovor zastare koji je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbi,
isti nije osnovan. Naime, iz odredbe čl.139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19)
proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina ako nije
drugačije određeno. S obzirom da je najstarije potraživanje tužitelja dospjelo 16.
ožujka 2016., a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 12. ožujka 2021., nije
nastupila zastara potraživanja.

20.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl.29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,
78/15, 29/18) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate
prema čl.84. st.3. odnosno čl.92. st.3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 73/13,
93/14, 127/17, 98/19). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju prema čl.15. st.3. Zakona o porezu na dohodak (NN
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14,
143/14) i čl.17. st.3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, znači da se na te
iznose ne obračunavaju zatezne kamate, pa su zatezne kamate na bruto iznose
plaće dosuđene kao u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.

21.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.1. Zakona o parničnom
postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, imajući u vidu vrijednost
predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za
sastav tužbe - 100 bodova, podnesak od 3. siječnja 2022.-100 bodova (Tbr.8. toč.1.),
za sastav podneska od 11. studenoga 2022.-25 bodova (Tbr.8. toč.3.), za zastupanja
na ročištu od 27. listopada 2022. i 30. studenoga 2022.-svako po 100 bodova, te
trošak pristupa na ročište za objavu presude –50 bodova (vrijednost 1 boda=15,00
kn) 7.125,00+ 25% PDV, odnosno ukupno 8.906,25 kn/1.182,06 eura. Na dosuđeni
iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja
pa do isplate na temelju čl.30. st.2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14,
55/16, 73/17, 131/20). Slijedom svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci
presude.

Split, 21. prosinca 2022.

Sutkinja:

Jelena Kvarantan-Karuza v.r.

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7

Pr-4995/2020-12

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15
dana od dana dostave prijepisa odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem
ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

Dostaviti:

1. pun.tužitelja

2. pun.tuženika

3. u spis

____________________ ¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450