- 1 -              Gž 14/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Gž 14/2022-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Sindikat ..., Z. (OIB: ...), kojeg zastupa punomoćnica J. Č. Ž., odvjetnica iz Z., protiv I. tuženika Radničko vijeće V. D. d.o.o. iz D., i II. tuženika Izbornog odbora V. D. d.o.o. iz D., koje zastupa punomoćnik H. M., odvjetnik iz D., radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. P-1/2022-10 od 5. rujna 2022., u sjednici održanoj 20. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

              Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. P-1/2022-10 od 5. rujna 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I. Poništavaju se kao nezakoniti izbori za članove radničkog vijeća V. D. d.o.o., održani dana 24. ožujka 2022.

II. Poništava se kao nezakonita odluka Radničkog vijeća V. D. d.o.o. kojom je opozvan dosadašnji predstavnik radnika u Nadzornom odboru V. D. d.o.o. B. K. i imenovan novi predstavnik radnika u Nadzornom odboru V. D. d.o.o. M. B., a koja je donesena na 2. sjednici Radničkog vijeća dana 13. svibnja 2022.

III. Nalaže se tuženima da tužitelju naknade troškove ovog postupka u iznosu od 5.000,00 kn /663,61 Eura/, zajedno sa zateznim kamatama koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 5. rujna 2022. godine do isplate u roku od 8 dana1.“

 

2. Protiv te presude tuženici su izjavili žalbu „zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava“. Predlažu da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači prvostupanjsku presudu na način da u cijelosti odbije tužbene zahtjeve tužitelja, podredno ukinuti je i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovljeni postupak.

 

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Predmetom spora zahtjev je tužitelja da se ponište „kao nezakoniti izbori za članove radničkog vijeća V. D. d.o.o. održani dana 24. ožujka 2022.“, kumuliran sa zahtjevom da se poništi kao nezakonita i „odluka Radničkog vijeća V. D. d.o.o. kojom je opozvan dosadašnji predstavnik radnika u Nadzornom odboru V. D. d.o.o. B. K. i imenovan novi predstavnik radnika u Nadzornom odboru V. D. d.o.o. M. B., a koja je donesena na 2. sjednici Radničkog vijeća dana 13. svibnja 2022.“

 

6. Odredbama Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR-a) propisano je:

              - člankom 141. st. 1., da „Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.“,

              - člankom 162. st. 1., da „Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.“,

dok je Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine“, broj: 3/16., 52/17 i 138/20) propisano:

              - člankom 5.,

              (1) Za provođenje izbora imenuje se izborni odbor.

              (2) Izborni odbor ima neparni broj članova s najmanje tri člana.

              (3) Ako bi izborni odbor imao parni broj članova, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovat će skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika, a ako u postupku izbora za radničko vijeće ne sudjeluje skupina radnika, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovat će sindikat s najvećim brojem članova. 

              (5) Članovi izbornog odbora između sebe biraju predsjednika običnom većinom glasova od ukupnog broja članova izbornog odbora.

              - člankom 9.,

              (1) Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje te utvrđuje rezultate izbora. 

              (2) Izborni se odbor brine o pravilnom provođenju izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti, dio ili cijeli izborni postupak ponovi.

              (3) O radu izbornog odbora vodi se zapisnik, kojeg potpisuje i nakon provedenih izbora javno objavljuje predsjednik izbornog odbora. 

              (4) Dužnosti izbornog odbora su:

              1) donijeti odluku o provođenju izbora za radničko vijeće, 

              2) utvrditi listu radnika koji imaju biračko pravo (u nastavku: popis birača), a ako se glasuje na dva ili više biračkih mjesta, i izvode iz toga popisa za svako od biračkih mjesta,

              3) imenovati biračke odbore ako se glasuje na dva ili više biračkih mjesta,

              4) pripremiti glasačke listiće,

              5) pripremiti i provesti glasovanje te nadzirati pravilnost izbornog postupka, 

              6) davati upute i naloge biračkim odborima te im dostaviti ovjereni izvod iz popisa birača za biračko mjesto i potreban broj glasačkih listića,

              7) nadzirati pravilnu provedbu izbornog postupka i odlučiti o prijavama nepravilnosti toga postupka te o prigovorima na rezultat izbora,

              8) sastaviti zapisnik o prethodnim i o konačnim rezultatima izbora,  9) čuvati sve izborne materijale do konačnog utvrđivanja rezultata izbora, a zatim te materijale predati radničkom vijeću.

              (5) Izborni odbor odlučuje običnom većinom glasova ukupnog broja članova izbornog odbora.

              (6) Na sjednicama izbornog odbora vodi se zapisnik u koji se unose podaci o danu održavanja sjednice, o prisutnim osobama te o donesenim odlukama.

              - člankom 19.,

              (1) Izborni odbor je dužan u roku od tri radna dana od dostavljene prijave ili prigovora iz odredbe članka 18. stavak 1. podstavak 7. i 8. ovoga Pravilnika, odlučiti o prijavljenoj nepravilnosti izbornog postupka i o prigovoru kandidata za radničko vijeće na rezultat izbora te svoju odluku dostaviti podnositelju prijave, odnosno prigovora.

              (2) Izborni odbor, u roku od tri radna dana po proteku roka za podnošenje prijava i prigovora, odnosno nakon donijetih odluka o prijavama i prigovorima iz stavka 1. ovoga članka, ocjenjuje postoje li nepravilnosti izbornog postupka zbog kojih je potrebno ponoviti čitav izborni postupak ili neki njegov dio.

              (3) Odluka o ponavljanju čitavog izbornog postupka ili njegovog dijela objavljuje se na svim oglasnim mjestima poslodavca.

 

7. U žalbenom postupku je sporno: je li tijekom postupka izbora za članove radničkog vijeća V. D. d.o.o. održanih 24. ožujka 2022., prije svega - počinjena (kako je to uređeno navedenom odredbom čl. 162. st. 1. ZR-a) teška povreda obveze iz ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće i to (u ničemu manje bitno za poništaj provedenih izbora: kumulativno potrebno za taj poništaj - a što ovdje nije niti sporno: to obzirom da na tome i žalitelji ustraju u svojoj žalbi) takva povreda - da je utjecala na rezultate izbora.

 

8. Prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 88/22 - dalje: ZPP-a), koja odredba se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. toga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

 

9. Suprotno tvrdnji žalitelja, osporena presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje (prema odredbi čl. 338. st. 4 ZPP-a) i razloge koji je pravno relevantno opravdavaju i iz kojih se može ispitati, one koji nisu ni nejasni niti proturječni, pa ta presuda nema nedostataka na koje se tuženici pozivaju (ona je jasna, određena u svome sadržaju - i iz nje se može utvrditi o čemu je njome odlučeno i zbog čega) - tako da nije ostvarena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ili relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a, na koju i opisno žalitelji ukazuju tvrdnjom: „da se osporena presuda ne može ispitati, odnosno ista uopće nema razloga o odlučnim činjenicama“.

 

10. Valja kod toga imati na umu da sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze (prema odredbi čl. 8. ZPP-a) - i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP-a), pa (da) postupanjem prema toj ovlasti, odnosno time što žalitelji ocjenom dokaza nisu zadovoljni i smatraju da je već i iz provedenih dokaza istinitim valjalo prihvatiti samo ono što oni tvrde i njihovo tumačenje istinitog, prvostupanjski sud nije povrijedio niti jedno njegovo pravo.

 

11. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje (već navedeno) žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti.

 

12. Prvostupanjski sud je zahtjeve tužitelja ocijenio osnovanim i prihvatio. To sve uz utvrđenje i pravno shvaćanje:

              „....1. U tužbi se ističe da su 24. ožujka 2022. održani izbori za Radničko vijeće V. D. d.o.o., nakon kojih je sindikalni povjerenik (...) pravovremeno Izbornom odboru prijavio više nepravilnosti izbornog postupka. Prva nepravilnost sastoji se u povredi odredbe članka 5. stavka 2. Pravilnika o izboru za radničko vijeće ("Narodne novine", broj 3/16, 52/17 i 138/20 - u daljnjem tekstu: Pravilnik), jer da je Izborni odbor na dan provođenja izbora umjesto propisanog neparnog broja članova (najmanje tri člana), na pobijanim izborima imao samo dva člana, jer nije pozvao zamjenika člana s liste (zajednička lista U. i S.) niti je naknadno odredio dodatnog člana i njegovog zamjenika. Naime, (...) predsjednik Izbornog odbora da je na dan izbora 24. ožujka 2022. otvorio izborno mjesto, ali da na istom nije bio treći član izbornog odbora (...) niti njegova zamjenica (...), jer nisu bili pozvani, pa su izbori provedeni uz prisutnost samo dva člana Izbornog odbora, što je protivno navedenoj odredbi Pravilnika. Druga nepravilnost koja se ističe je vršenje pritiska na glasače na mjestu održavanja izbora na sam dan izbora na izbornom mjestu na način da su na ulazu u prostorije gdje je bilo glasovanje nositelj liste Sindikata (...) (P.) i sindikalni povjerenik (...) radnicima koji su došli glasovati davali upute koji broj na listiću treba zaokružiti i time im ukazivali za koga trebaju glasati. Treća nepravilnost koja se ističe je povreda tajnosti glasovanja, odnosno povreda odredbi članka 15. Pravilnika, jer da su članovi Izbornog odbora suprotno pravilima o tajnom glasovanju svakom pojedinom radniku koji je došao glasati uručili glasačke listiće s okrenutom gornjom stranom i vidljivim serijskim brojem, zbog čega je bilo vidljivo koji je radnik dobio listić određenog broja, pa se time kasnije moglo vidjeti za kojeg kandidata je taj radnik glasovao. Navodi se da je takvim postupanjem povrijeđena odredba članka 141. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17 i 98/19 - u daljnjem tekstu: ZR), kojom je propisano da radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog ili više svojih predstavnika koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.

              1.a U tužbi se nadalje navodi da je Izborni odbor dana 31. ožujka 2022. po izvršenoj prijavi (...) i (...) o nepravilnostima u postupku izbora za članove Radničkog vijeća donio odluku o prijavljenim nepravilnostima broj 3786-22-G-DP kojom su usvojeni prigovori, poništeni izbori, te je zaključeno da treba ponoviti cijeli izborni postupak, uz izdvojeno mišljenje predsjednika Izbornog odbora (...) da nisu postojale nikakve nepravilnosti u izboru članova Radničkog vijeća i da ničim nije povrijeđen Pravilnik. Nakon toga Izborni odbor nije postupio sukladno svojoj odluci i ponovio cijeli izborni postupak, što je predsjednik Izbornog odbora D. P. u mailu upućenom (...) pravdao tvrdnjom da je nadležnost članova Izbornog odbora prestala donošenjem odluke kojom je ustanovljeno da je zbog nepravilnosti potrebno ponoviti cijeli izborni postupak, pa da Izborni odbor nije nadležan za bilo kakvo daljnje postupanje uključujući i zaprimanje bilo kakvih upita i pismena u vezi navedenog, da bi suprotno tome 7. travnja 2022. na oglasnom mjestu objavljen Zapisnik o konačnim rezultatima izbora za Radničko vijeće, iz kojeg je vidljivo da je na sjednici Izbornog odbora koja je održana istog dana 7. travnja 2022. bio nazočan samo jedan predstavnik i to baš predsjednik Izbornog odbora (...) koji je očito sam održao sjednicu, proveo cijelu proceduru i sačinio Zapisnik o konačnim rezultatima izbora. Također se ističe da se nastavilo s daljnjim aktivnostima kao da su izbori prošli regularno, pa da je nezakonito sazvana i održana konstituirajuća sjednica Radničkog vijeća, a na drugoj sjednici Radničkog vijeća održanoj 13. svibnja 2022. da je Odlukom broj 5664-22-RV opozvan dotadašnji predstavnik radnika u Nadzornom odboru (...) i imenovan novi predstavnik M. B., što je očito bio krajnji cilj, unatoč svim nepravilnostima i nezakonitostima u postupanju na predmetnim izborima.

              1.b Slijedom gore navedenog predlaže se donijeti presudu navedenu u izreci.

              2. Tuženici u pisanom odgovoru na tužbu osporavaju tužbeni zahtjev i predlažu ga odbiti kao neosnovan u cijelosti, te naložiti tužitelju naknaditi im parnične troškove, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Ističu prigovor nedostatka pasivne legitimacije za oba tuženika, jer da tuženik pod 1. je radničko vijeće, a da radničko vijeće ne može biti tuženik u postupku poništenja izbora za radničko vijeće s obzirom da prilikom provođenja izbora nije ni mogao kršiti propisana pravila postupka, a da tuženik pod 2. nema stranačku sposobnost niti mu ZR i podzakonski akti tu sposobnost priznaju. Navodi se da je tuženik pod 2. dana 4. ožujka 2022. donio odluku o provođenju izbora za radničko vijeće za 24. ožujka 2022., koja odluka je u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (3/2016, 52/2017, 138/2020 - u daljnjem tekstu: Pravilnik) objavljena na svim oglasnim mjestima i na intranet stranicama društva (...), a da je predsjednik tuženika pod 2. istog dana kad je odluka donesena putem poslodavčevog službenog e-maila istu dostavio sindikalnim povjerenicima svih triju sindikalnih podružnica koje djeluju kod poslodavca. Jednako tako, da je navedena odluka bila poslana na službenu e- mail adresu povjerenici sindikata U. (...) i povjereniku sindikata S. (...). Ističe se da su unatoč prethodno opisanim poduzetim radnjama tuženika pod 2. na sam dan održavanja izbora uredno imenovani član izbornog odbora (...) i njegova zamjenica (...) odbili sudjelovati u provođenju izbora uz opravdanje da o istom nisu obaviješteni te tvrdeći da su bez njihovog sudjelovanja izbori neregularni, ali da su se unatoč tome uredno pojavili na biračkom mjestu u ulozi birača te uredno iskoristili svoje biračko pravo, čime su po ocjeni tuženika oni sabotirali izborni postupak. Obzirom na prednje da su preostali članovi izbornog odbora ocijenili da je u konkretnom slučaju najsvrsishodnije provesti uredno sazvane i oglašene izbore, unatoč nepotpunom sastavu izbornog odbora, posebno zato što su unatoč namjernom izostanku trećeg člana u sastavu izbornog odbora na dan provođenja izbora bile zastupljene obje predložene liste kandidata (...). Također se ističe da su prema Zapisniku o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće izbori provedeni valjano, da je glasovalo 127 od ukupno 186 radnika upisanih u popis birača, od čega je važećih bilo 126 glasačkih listića, nevažeći je bio 1, a neupotrijebljeno je 59 pripremljenih glasačkih listića. Sindikat P. dobio je ukupno 64 glasa, dok je zajednička lista U. i S. dobila 62 glasa. U radničko vijeće izabrani su (...,sindikat P.), (...I. B. sindikat P.) i (...U. i S.).

              2.a U odgovoru na tužbu se osporava da bi bile ostvarene i ostale nepravilnosti u izbornom postupku, pa se tako ističe da nije vršen pritisak na glasače na mjestu održavanja izbora i da tuženik pod 2. nije zaprimio nijednu prijavu nepravilnosti takve vrste od glasača, a članovi izbornog odbora da su bili osobno prisutni na licu mjesta za cijelo vrijeme provođenja glasovanja i nisu svjedočili nikakvim pritiscima. Također se ističe da nije povrijeđena ni tajnost glasovanja, te da su glasački listići bili označeni serijskim brojem sukladno odredbi članka 13. stavka 2. Pravilnika čime se ne povređuje tajnost glasovanja kako je predviđeno odredbom članka 15. stavka 1. Pravilnika, već služi sprečavanju manipulacije glasačkim listićima. Ističe se da činjenicu da nije bilo govora ni o kakvim neregularnostima i nezakonitostima potvrđuje i korespondencija od 24. ožujka 2022., nakon održanih izbora, između izabrane članice Radničkog vijeća (...) sa zajedničke liste U. i S. i (...), iz koje je razvidno da članica (...) čestita na pobijedi, prenosi čestitke i izabranom kolegi (...), te izražava poziv na kvalitetnu i uspješnu suradnju.

              2.b U odnosu na Odluku tuženika pod 2. kojom se poništavaju izbori za radničko vijeće (...) provedeni dana 24. ožujka 2022. godine, tuženik pod 1. navodi kako isti nije bio upoznat s predmetnom Odlukom, slijedom čega se dana 13. svibnja

2022. godine održala sjednica Radničkog vijeća na kojoj je donesena odluka kojom je opozvan dosadašnji predstavnik radnika u Nadzornom odboru društva (...) te je imenovan novi, sve sukladno odredbama članka 164. ZR-a.

              3. Sud je proveo dokaze uvidom u dokumentaciju priloženu spisu.

              4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

              5. Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na oba tuženika. Odredbom članka 162. stavka 1. ZR-a propisana je samo aktivna legitimacija tuženika pod 1. za podnošenje zahtjeva za poništenje izbora. Međutim, odredba članka 155. stavka 1. ZR-a propisuje da radničko vijeće može tužiti ili biti tuženo samo na temelju ovlaštenja, odnosno obveza utvrđenih tim ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. Povezujući citiranu odredbu s odredbom čl. 148. stavka 2. ZR-a prema kojoj je radničko vijeće dužno paziti na poštivanje tog zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te propisa koji su doneseni u korist radnika, a što znači da propuštanje ispunjavanja te obveze može rezultirati sporom protiv radničkog vijeća u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZR- a, te imajući pritom na umu i odredbu članka 144. stavka 1. ZR-a koja ustanovljuje pravo radnika da na slobodnim i neposrednim izborima izaberu radničko vijeće koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa, ovaj sud smatra da je, u kontekstu navedenih odredaba ZR-a radničko vijeće dužno paziti da izbori budu provedeni u skladu s odredbama ZR-a i naprijed spomenutim Pravilnikom, pa tuženik pod 1. jest pasivno legitimiran u sporu radi poništenja izbora za radničko vijeće, neovisno o konkretnoj osobi odnosno tijelu koje je samu povredu izvršilo. To pogotovo kad se ima u vidu da prijašnje ("staro“) Radničko vijeće više ne postoji, a da se sporni izbori čije se poništenje traži odnose upravo na novoizabrano Radničko vijeće, ovdje tuženika pod 1. Budući se tužbenim zahtjevom prihvaćenim u točki II izreke ove presude traži poništenje odluke tuženika pod 1., time je taj tuženik pasivno legitimiran i u odnosu na taj zahtjev.

              5.a U odnosu na pasivnu legitimaciju tuženika pod 2. istaknuti je da je odredbom članka 77. stavka. 3. ZPP-a propisano da je parnični sud ovlašten iznimno s pravnim učinkom u određenoj parnici priznati pravo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost. Iako tuženik pod 2. (Izborni odbor) nije niti fizička ni pravna osoba koja bi imala stranačku sposobnost, ovaj sud mu priznaje stranačku sposobnost u predmetnom postupku za poništenje izbora za radničko vijeće koji se vodi u smislu odredbe članka 162. ZR-a, jer se pasivna legitimacija priznaje svakome tko teškim kršenjem odredaba Zakona o radu u provođenju izbora za članove radničkog vijeća utječe na rezultate izbora, što je u ovom slučaju tuženik pod 2.

              6. Iz sadržaja odluke o prijavljenim nepravilnostima Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće (...) broj 3786-22-G-DP (list spisa 30) proizlazi da je to tijelo na sjednici održanoj 31. ožujka 2022. nakon provedenih izbora za prvo radničko vijeće (...), odlučujući o pisanoj prijavi o nepravilnostima izbornog postupka temeljenu na članku 18. stavku 1. točki 7. Pravilnika datiranoj s 25. ožujka 2022. i zavedenoj na protokolu pod urbrojem 3359, većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje predsjednika izbornog odbora (...), usvojio prigovor povrede članka 5. stavka 2. Pravilnika (broj članova izbornog odbora), pa je slijedom toga Izborni odbor ocijenio da je zbog nepravilnosti izbornog postupka potrebno ponoviti čitav izborni postupak. Navedenu odluku su potpisali svi članovi izbornog odbora, a punomoćnik tuženika je na ročištu glavne rasprave od 29. kolovoza 2022. izjavio da ne osporava vjerodostojnost ove odluke. Kod takvog stanja stvari nije relevantno što odluka Izbornog odbora od 31. ožujka 2022. o poništavanju izbora za Radničko vijeće (...) provedenih dana 24. ožujka 2022. (list spisa 31) nije potpisana od strane članova Izbornog odbora i što predstavlja samo prijedlog odluke, kako to tvrdi punomoćnik tuženika također na ročištu glavne rasprave od 29. kolovoza 2022. Ovo stoga jer su spomenuti izbori za radničko vijeće (...) poništeni već odlukom o prijavljenim nepravilnostima Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće (...) broj 3786-22-G-DP (list spisa 30), a odluka Izbornog odbora od 31. ožujka 2022. o poništavanju izbora za radničko vijeće (...) provedenih dana 24. ožujka 2022. (list spisa 31) predstavlja samo pisani otpravak odluke Izbornog odbora o prijavljenim nepravilnostima.

              7. Budući je pravovaljana odluka o prijavljenim nepravilnostima Izbornog odbora za radničko vijeće (...) provedenih dana 24. ožujka 2022. kojom su poništeni izbori za radničko vijeće i da ta odluka nije stavljena izvan snage, predsjednik Izbornog odbora (...) nije imao uporišta suprotno navedenoj odluci utvrditi valjanost navedenih izbora na zapisnik o konačnim rezultatima izbora za Radničko vijeće broj 3972-22-G-DP od 7. travnja 2022. (list spisa 33) niti izabrati članove Radničkog vijeća, što je učinio, kako to proizlazi iz tog zapisnika, pa je slijedom navedenog valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev i poništiti kao nezakonite predmetne izbore za članove Radničkog vijeća (...) održane 24. ožujka 2022.

              8. Kako su sami izbori poništeni, nezakonita je i odluka kojom su izabrani članovi Radničkog vijeća, pa shodno tome takvo nepravilno formirano Radničko vijeće nije moglo ni zasjedati, pa ni na 2. sjednici broj 566-22-RV od 15. svibnja

2022. (list spisa 34) opozvati dosadašnjeg predstavnika radnika u Nadzornom odboru (...) i imenovati novog predstavnika radnika u Nadzornom odboru (...). Stoga je valjalo i ovaj tužbeni zahtjev prihvatiti....“

 

13. Ovdje jedino relevantno utvrđenje, činjenično:

              - da su „na sam dan održavanja izbora uredno imenovani član izbornog odbora i njegova zamjenica odbili sudjelovati u provođenju izbora...“ i da su „preostali članovi izbornog odbora ocijenili da je u konkretnom slučaju najsvrsishodnije provesti uredno sazvane i oglašene izbore, unatoč nepotpunom sastavu izbornog odbora...“, dakle samo sa dva preostala i prisutna člana - i te izbore, u tome sastavu, i proveli,

              - da je potom, nakon provedenih izbora za prvo radničko vijeće, a temeljem prethodno navedenog utvrđenja, Izborni odbor za provođenje izbora za radničko vijeće, odlučujući o pisanoj prijavi o nepravilnostima izbornog postupka, na sjednici održanoj 31. ožujka 2022. donio svoju odluku broj 3786-22-G-DP „o prijavljenim nepravilnostima“ (potpisanu po svim članovima Izbornog odbora, sa neosporenom vjerodostojnošću), kojom je usvojio prigovor povrede članka 5. stavka 2. Pravilnika (u svezi broja članova izbornog odbora), ocijenio da su počinjene nepravilnosti izbornog postupka - te poništio izbore za Radničko vijeće i odlučio da je „potrebno ponoviti čitav izborni postupak“, je pravilno utvrđeno, a u svojoj suštini je i neosporno.

 

14. U odnosu na osporenu presudu nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava: pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).

 

15. Naime, utvrđenoj činjenici da je svoju obvezu iz Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (provoditi i nadzirati izbore i glasovanje - i voditi brigu „o pravilnom provođenju izbora“) Izborni odbor izvršavao u nepotpunom, krnjem sastavu - samo sa dva člana, k tome (makar manje odlučno: dakle) u parnom broju, opravdano je dati značaj teške povrede obveze iz ZR-a (navedene odredbe čl. 162. st. 1.) - ali i takve povrede, već i po njezinoj težini i samoj prirodi, koja je utjecala na rezultate izbora (one koji bi trebali iznjedriti iz pravilnog postupanja, vođenja i nadziranja) - i koja time već i sama po sebi daje osnovu zahtjevima tužitelja.

 

16. Izborni proces za izbor člana radničkog vijeća ne valja relativizirati, umanjivati mu značaj u demokratskom, slobodnom i neposrednom odlučivanju u odabiru onog koji će zastupati radnike u tijelima poslodavca „u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa“ (iz navedenog članka 141. st. 1. ZR-a), činiti ga toliko neozbiljnim - da se dopusti da ga vodi (i pored nedvosmislene odredbe čl. 5. st. 2. Pravilnika) kome god se to prohtje i u kojem god to sastavu odbora, uz to još i bez sankcije njegova poništaja.

 

17. Upravo sa prethodnim u svezi, navedeni izbori, ostvareni uz prijeporni propust - time što izbore nije vodio pravilno sastavljen izborni odbor, pa takav nije niti nadzirao glasovanje te utvrđivao rezultate izbora, ne mogu se tretirati, kako bi to žalitelji htjeli, kao rezultat jedino prihvatljivih: demokratskih, slobodnih, pravilno nadziranih izbora, ostvarenih u neposrednom, zakonitom odlučivanju.

 

18. Valja kod toga primijetiti da svaki postupak vođen radi poništenja izbora za radničko vijeće treba individualizirati - to sve obzirom da odluka u svakome zavisi od okolnosti svakog konkretnog slučaja, pa (da) se ovaj postupak ne može poistovjetiti ili uspoređivati sa postupkom u kojemu je odlučeno:

 

18.1. odlukom posl. br. Gž 17/15-2 od 18. kolovoza 2015., prema kojoj:

              „...Predmet spora je zahtjev tužitelja za poništenjem izbora za članove Radničkog vijeća S. c. u Z. koji su provedeni 17. travnja 2012.

              ......Tužitelj u žalbi ... navodi da je sud prvog stupnja ocijenio da izborni odbor nije imenovan prema odredbi čl. 143. st. 3. ZR-a... Prema čl. 143. st. 3. ZR-a izborni odbor treba imati neparni broj članova pri čemu to može utjecati na zakonitost provedenih izbora ako je time izborni odbor bio onemogućen u donošenju odluka. Međutim, u ovom slučaju se ne tvrdi da bi nastupile takve okolnosti niti se ističe na koji je način to utjecalo na rezultate izbora. Za poništenje izbora nije dovoljno utvrditi samo postojanje kršenja odredbi ZR-a, već je potrebno utvrditi i postojanje takvih okolnosti iz kojih bi proizlazilo na koji su način navedene povrede utjecale na rezultate izbora. U tom je smislu ovaj sud već izrazio pravno shvaćanje (VSRH Gž- 32/2005 od 5.12.2005.).

              Tužitelj u žalbi ističe da sud prvog stupnja nije naveo na temelju kojih dokaza i činjenica je zaključio „kako posljedice kršenja zakonskih odredbi same po sebi ne povlače poništenje izbora za radničko vijeće već je potrebno da su rezultati izbora drukčiji od onih kakvi bi bili da tih povreda nije bilo“. Sud prvog stupnja je naznačio koje je dokaze proveo i koje je činjenice utvrdio. Tužitelj međutim, niti tijekom postupka, a niti u žalbi ne konkretizira koje povrede izbornog odbora su utjecale na rezultat izbora i na koji način (osim kod prigovora da nezavisnim listama nije omogućeno sudjelovanje na izborima, koji prigovor će se u nastavku iznijeti). Stoga ovakvim prigovorom paušalne prirode nije doveo u sumnju zakonitost prvostupanjske presude....“,

              gdje je bilo riječ o tome da je izborni odbor bio sastavljen od neparnog broja članova (a ne o tome da ih je bilo manje od tri), pri čemu nije utvrđeno da su članovi (tog „parnog") odbora imali različita shvaćanja,

 

18.2. odlukom posl. br. Gž 32/05-2 od 5. prosinca 2005., prema kojoj:

              „...U primjeni čl. 158. st. 1. Zakona o radu treba imati na umu da za primjenu sankcije poništenja izbora za Radničko vijeće nije dovoljno da je došlo do kršenja odredaba Zakona o radu o provođenju izbora, već je nužno da je ono utjecalo na rezultate izbora, pa je upravo utjecaj tih povreda na rezultate izbora ona pretpostavka koja mora biti kumulativno ispunjena da bi se mogao prihvatiti tužbeni zahtjev za poništenje provedenih izbora.

              S tim u svezi, glede počinjenja povrede prvostupanjski sud utvrdio je:

              ... - da su imenovani samo predsjednik i članovi izbornih odbora, a ne i njihovi zamjenici (čl. 7. st. 2. Pravilnika);

              ...Budući da je u ovom predmetu tuženo Radničko vijeće, trebalo je ocijeniti da li su povrede koje se tiču Radničkog vijeća, takvog karaktera da predstavljaju teško kršenje zakonskih odredaba o provođenju izbora, a ako je tome tako, da li su određene povrede i na koji način ujedno i utjecale na rezultat izbora.

              ...točno je da u izborne odbore nisu izabrani zamjenici članova.

              Međutim, prema zakonskim odredbama (čl. 139. st. 2. Zakona o radu) izborni odbor ima najmanje tri člana, a taj sastav osiguran je i određen i za svaki izborni odbor u ovom konkretnom slučaju.

              Osnovna je svrha imenovanja zamjenika članova izbornog odbora da se osigura neprekinuti rad i mogućnost donošenja odluka izbornog odbora i u slučaju kad neki od njegovih članova nije u mogućnosti sudjelovati u radu izbornog odbora.

              U ovom slučaju niti se ne tvrdi da bi nastupile takve okolnosti, budući da su izborni odbori mogli valjano odlučivati tijekom provođenja izbora, pa ovaj sud smatra i ocjenjuje da neimenovanje zamjenika članova izbornog odbora u okolnostima konkretnog slučaja nije utjecalo na rezultate izbora...“.

              gdje je bila riječ o neimenovanju zamjenika članova odbora a ne o njihovom radu u sastavu manjem od 3, dakle i neparnom.

 

19. Konačno, ali ne i manje bitno, ovdje valja poći i od (i daljnje) neospornog: da su već provedeni, takvi nepravilno vođeni izbori - koji su rezultirali iz opisanog propusta, naposljetku utvrđeni neprihvatljivim i po samom Izbornom odboru, odlukom da se izbori imaju ponoviti - a koju je odbor donio u pravilnom sastavu i postupajući u granicama svojih ovlasti (nadležnosti) iz spomenutog Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (odredaba članaka 9. i 19.).

 

20. Obzirom da je ta odluka (od 31. ožujka 2022.) opstala (nije ukinuta ili preinačena) i rađa učinke prema onome kako glasi (da se izbori imaju ponoviti), njezinim su učincima zahvaćene sve radnje koje su poduzete protivno njezinom sadržaju - pa i one poduzete po već provedenim (zahvaćenim nepravilnošću) izborima, samoinicijativno i protivno toj odluci - po samom predsjedniku odbora: a to, posljedično - uz pravilnu primjenu materijalnog prava, daje (kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud) razumno i zakonito opravdanje za poništaj i odluke Radničkog vijeća V. D. d.o.o., kojom je opozvan dosadašnji predstavnik radnika u Nadzornom odboru V. D. d.o.o. i imenovan novi predstavnik radnika u Nadzornom odboru V. D. d.o.o.

 

21. U odnosu na sve prethodno navedeno žalitelji ne mogu ostvariti povoljniju poziciju tvrdnjom da su izbori bili „sabotirani“ po jednom članu Izbornog odbora i njegovom zamjeniku („namjernom izostanku“ ovih): to sve da je i istinito nije davalo osnovu preostalim članovima odbora da u krnjem sastavu provedu izbore - jer se zaštita u odnosu na nepravilno ili namjerno krivo postupanje člana odbora ostvaruje u drugome putu pravne zaštite, a to svakako nije odabrani.

 

22. Pravilno je prvostupanjski sud odlučio i da su tuženici pasivno legitimirani u ovome postupku i za svoje je shvaćanje dao pravilno i dostatno obrazloženje - pa razloge ovog nije potrebno ponavljati. Uostalom, postupanje po takvome shvaćanju predstavlja suđenje u skladu s već izraženim shvaćanjem ovoga suda - u primjeni ustaljene i time sigurne sudske prakse (izražene primjerice u odlukama ovoga suda posl. br. Gž 26/14-2 od 14. listopada 2014., Gž 12/09-2 od 18. ožujka 2009., Gž 6/16-2 od 23. ožujka 2016., Gž-18/15 od 31. kolovoza 2015., Gž 7/16-2 od 30. ožujka 2016., Gž 5/18-2 od 13. veljače 2018.), pa to shvaćanje (s aspekta pravne sigurnosti i vladavine prava te jednakosti svih pred zakonom) i zbog toga nije potrebno mijenjati.

 

23. Sukladno tome, prvostupanjski sud je pravilno primijenio navedenu odredbu čl. 162. st. 1. ZR-a kada je prihvatio zahtjeve tužitelja, pa nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

24. Slijedom navedenoga, a budući da se nisu ostvarili žalbeni razlozi, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

Zagreb, 20. prosinca 2022.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                dr. sc. Jadranko Jug, v. r.